32
Holu Pepeso se Zeremaea
Hiera sa zinama te Zihova sapu kamo la koe Zeremaea pa vina manege puta vuahenina sa binaṉara te Zedekaea pa Ziuda, sapu sa vina manege vesu vuahenina sa binaṉara te Nebukaneza pa Babiloni.* Sa qeto minate tanisa baṉara pa Babiloni si korapa koa vari likohae nia sa popoa pa Zerusalema, meke se Zeremaea si ta tuku tamunu pa pavasa tadi na tie kopu koasa vetu baṉara.
E Zedekaea sa baṉara pa Ziuda na pusi ia vasina. Zama se Zedekaea, “Na vegua ke korokorotae gugua asa si agoi? Zama guahe si goi, ‘Hiera gua si zama nia e Zihova: Arau kote vala nia sa popoa lavata hie koasa baṉara pa Babiloni, meke kote vagi ia sa. Se Zedekaea sa baṉara pa Ziuda si lopu kote boka govete koari limadia ri na tie Babiloni, ba kote hinokara ta vala si asa koasa baṉara pa Babiloni, meke kote zama ia sa pa isumatana si asa meke dogoria sa pa matana soti. Kote vagi la nia sa se Zedekaea pa Babiloni, meke kote koa vasina osolae pitua Arau si asa, zama vura gua se Zihova. Pana varipera ni goi sari pa Babiloni ba lopu kote bokaboka si agoi.’ ”
Zama se Zeremaea, “Sa zinama te Zihova si kamo mae koa rau: Se Hanameli tuna koreo e Salumu sa buhimu si kote kamo atu koa goi meke zama guahe, ‘Holu vagia sa qua pepeso pa Anatoti, sina agoi mo sa turaṉaqu sapu tata hola koa rau meke agoi tagoa sa ṉiniraṉira pude holu ia.’
Meke gua sapu tozia e Zihova si kamo mae mo se Hanameli koa rau pa pavasa pa vetu baṉara meke zama guahe, ‘Holu ia sa qua pepeso pa Anatoti pa pinaqaha popoa pa Benisimane. Ura mua agoi sa ṉiniraṉira pude holu vagia meke tago ia, ke holu vagia mua.’ Ke tumae nia rau sapu hie si na zinama te Zihova. Ke holu vagi ia rau sa pepeso tanisa tasiqu puzakadara pa Anatoti meke pada vura ni rau pa sikele si ka karua gogoto qarami siliva. 10 Kubere la nia rau sa pozaqu koasa pepa meke veko nia tokoro vinariva egoi koasa hinoluholu, ari tie va sosode ba kubere pozadia tugo meke tava veko pa sikele sari na siliva. 11 Vagia rau sa pepa vinariva egoi sapu ta tukuna meke koa ia tokoro, meke keke pule sapu lopu ta tukuna, 12 meke vala ni rau koe Baruku, sa tuna koreo e Neria, sapu sa tuna koreo e Mahasea pa kenudia ari Hanameli sa tasiqu puzakadara, sari tie va sosode meke sari doduru tie Ziu pu habotu dia koasa pavasa pa vetu baṉara.
13 Pa kenudia arini si zama ni arau koe Baruku sari na zinama hire: 14 ‘Hiera gua si zama nia e Zihova Tadi na Qeto Minate, sa Tamasa pa Izireli: Vagi sari pepa hinoluholu hire, sapu koa ia na tokoro meke sapu lopu koa ia na tokoro, mamu la veko nuquruni pa keke zagi patu pude madi koa va seunae. 15 Ura hiera gua si zama nia e Zihova Tadi na Qeto Minate, sa Tamasa pa Izireli: Sari vetu, na pepeso, na inuma si kote ta holuholue pule koasa popoa hie.’
16 Mudina sapu valani rau sari pepa vinariva egoi hinoluholu koe Baruku sa tuna koreo Neria, si varavara la si rau koe Zihova:
17 Kei, Zihova Baṉara, tavetia Goi sa maṉauru meke sa popoa pepeso koasa Lima ṉiṉirana sapu qaqama la nia Goi. Loketoṉa si tasuna koa Goi. 18 Sa Mua tataru si ele vata dogoro nia Goi koari tina tie ba sa vina kilasadi rina sinea tadi tamadia si va kamo lani Goi koari na dia koburu. Tamasa lavata meke ṉiṉiramu, sapu e Zihova Tadi na Qeto Minate sa Pozamu, 19 nomadi lavata sari Mua hiniva meke ṉiṉiradi sari Mua tinavete. Doduru hahanana tadi tie si dogoro betoi Goi; meke pia i Agoi sari doduru tie gua sapu goto pa nana hahanana meke garo koari nana vinatana. 20 Na tinavete variva magasa si evaṉi Goi pa Izipi meke korapa mo kamo pa rane ṉinoroi koari pa Izireli meke koari doduru kinoa tie, meke sa Pozamu si ta gilana pa doduruna sa popoa pepeso. 21 Agoi turaṉa vura ni pa Izipi sari na Mua tinoni Izireli pa korapa tinavete vinari va magasadi sapu variva matagutu, koasa Lima ṉiṉirana sapu qaqama la nia Goi. 22 Agoi ponini koa rini sa pepeso hie sapu ele va tatara nia Goi koari tiatamadia, sa pepeso masuruna sapu sokua na ginani na zipale. 23 Mae si arini meke tago vagia, ba lopu va tabei babe luli rini sari Mua tinarae; lopu taveti rini gua sapu garunu ni Agoi koarini pude taveti. Ke va kamo ni Goi koarini sari doduru tinasuna hire.
24 Dotu, korapa va tomotomo lania pepeso ri na kana sa kali goba pude haele nuquru ia sa korapana sa vasileana pude vagia sa vasileana lavata hie. Koa gua koasa vedara, na soṉe, na oza, si kote ta vala mo koari pa Babiloni sa vasileana lavata hie, koarini pu korapa rapata. Sapu zamani Goi si korapa gorevura, asa sapu korapa dogoria Mua Goi. 25 Meke kote ta vala mo sa vasileana lavata hie koari pa Babiloni, ba Agoi Zihova Baṉara, si zama gua tu hie koa rau, ‘Holu ia sa pepeso pa siliva meke vagi tie pude va sosode ia sa hinoluholu,’ gua.”
26 Meke kamo mae koe Zeremaea sa zinama te Zihova: 27 “Arau e Zihova, sa Tamasa tadi doduru butubutu tinoni. Vegua, koa dia kaiqa ginugua sapu tasuna hola koa Rau? 28 Gua ke, hiera gua si zama nia e Zihova: Arau si nama pude vala nia sa vasileana lavata hie koari pa Babiloni meke koe Nebukaneza sa baṉara pa Babiloni, asa pu kote rapata meke zau vagia.* 29 Sari pa Babiloni pu korapa rapatia sa vasileana lavata hie si kote nuquru meke va katu nia nika; kote sulu pania rini meke gua tugo sari na vetuvetu, vasina sapu va gevuru ia rina tinoni sa Qua tinaṉaziri koasa vina uququ humaṉa lea la koe Beolo; koari na batu vetu si va uququ rini, meke zoropo kolo vaeni la koari votiki tamasa.
30 Sari tinoni pa Izireli meke Ziuda si loketoṉa ba kinaleana mo si tavetia rini pa Kenuqu, podalae pa totoso tie vaquradi; hinokara loketoṉa si tavetia rini ba va gevuru Au mo koari beku sapu taveti rini pa lima dia, zama vura gua si Arau Zihova. 31 Podalae pa rane sapu ta kuri osolae kamo kamahire, sa vasileana lavata hie si va gevuria mo sa sa Qua binugoro meke tinaṉaziri ke kaqu va rizu pani ia mo Arau pa Kenuqu. 32 Sari tinoni pa Izireli meke Ziuda si va kinikinae mae koa Rau koari doduru kinaleadi pu taveti rini: arini meke sari dia baṉara, dia koimata, dia hiama, dia poropita, sari tie pa Ziuda, meke sari tinoni pa Zerusalema. 33 Mudi mae Au rini si Arau meke lopu tia mae; meke be vea va tumatumae pilipule gunini Rau, ba korodia va avoso babe va tabe Au rini. 34 La va turui rini sari dia beku variva malederedi pa korapana sa Zelepade sapu ta poza nia Rau meke va bonia rini.* 35 Taveti rini sari na hope te Beolo koasa Lolomo Hinomu pude vukivukihi ni sari dia koreo na vineki la koe Moleki. Asa sapu lopu hite garunu nia Rau, babe kamo mae pa Qua binalabala, pude arini kote tavetia sa ginugua variva malederena hola asa. Gua ke ta turaṉa pa sinea sari kasa tie pa Ziuda.”*
Vina Tatara sapu Kote Pule Mae sari Tie Izireli
36 “Zama si gamu pa guguana sa vasileana lavata hie sapu, ‘Koa gua pa vedara, soṉe, na oza, ke kote ta vala koasa baṉara pa Babiloni si asa,’ gua; ba hiera gua si zama nia e Zihova, sa Tamasa pa Izireli: 37 Hinokara kote vagi varigara ni Arau si arini koari na vasidi pu hadu lani Rau koasa Qua binugoro na tinaṉaziri lavata; kote turaṉa maeni Rau koasa vasina hie meke va koa i pa binule. 38 Arini si kote na Qua tinoni, meke Arau si kote na dia Tamasa. 39 Kote ponini Arau sa kineke pa bulo meke pa hiniva pude kaqu vahesi Au rini si Arau doduru totoso pude leadi si arini meke sari dia koburu pu podoi rini. 40 Kote tavetia Rau koa rini si keke vinariva egoi sapu kote koa hola: Arau si lopu kote noso tavete va leana la koa rini, meke kote sovutu i Rau pude vahesi Au, pude lopu kaqu taliri taloa si arini koa Rau. 41 Kote qetuqetu hola si Arau koari na Qua tinavete va leana la koa rini meke hinokara pa doduru Buloqu meke Maqomaqoqu si kote turaṉa pule mae ni Rau meke veko pulei pa popoa hie.
42 Hiera gua si zama nia Arau Zihova: Gua sapu va kamoni Arau sari doduru tinasuna hire koa rini, si kote ponini tugo Arau koa rini sari doduru tinagotago gua sapu ele va tatara nia Rau koa rini. 43 Kote ta holuholue pule sari na pepeso koasa popoa hie, asa sapu zama guni nia he gamu, ‘Na pepeso kaleanana, na ivuluna, loke kurukuruna, sina ele ta poni vala koari pa Babiloni,’ gua. 44 Sari pepeso si kote ta holu vagi pa siliva, na vinariva egoi si kote ta kubere pozadia, ta veko tokoro, meke tava sosode, koasa kali pinaqaha popoa te Benisimane. Kote tavete gua tugo asa koari na vasileana hitehite pa vari kalina Zerusalema, koari na vasileana pa Ziuda, meke sari vasileana koari na popoa toqetoqere, pa hubi toqere pa kali gasa rimata, meke pa popoa Neqevi, sina Arau kote poni vala puleni sari dia tinago, zama vura gua si Arau Zihova.”
* 32:1 2 Baṉ 25:1-7 * 32:28 2 Baṉ 25:1-11; 2 Koron 36:17-21 * 32:34 2 Baṉ 23:10; Zer 7:30-31, 19:1-6 * 32:35 Liv 18:21; 2 Baṉ 23:10; Zer 7:31