4
Ponia Ṉiniraṉira Variva Magasana Tamasa se Mosese
Meke olaṉa la ia Mosese, se Zihova, “Vegua, be lopu va hinokarau rina tie Izireli si rau meke lopu hiva avosia rini sapu gua zama nia rau. Meke nasa si kaqu boka tavetia rau, be zama si arini sapu lopu zama koa rau si Goi, gua?”
Ke nanasia e Zihova si asa, “Nasa si korapa taṉinia goi pa limamu?”
Meke olaṉa si asa, “Na kolu hodu,” gua si asa.
Meke zama se Zihova, “Mu oki la nia pa pepeso,” gua si asa. Meke sipu oki gore la nia e Mosese pa pepeso, si ta ilirae na noki asa, meke govete nia sa si asa. Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Qaqama la nia sa limamu, mamu taṉini sage nia pikutuna,” gua si asa. Ke kokopo gore se Mosese meke taṉinia sa si asa, meke ta ilirae na kolu pule. Meke zama se Zihova, “Mu tavete gua asa, pude va sosodea koari na tinoni Izireli, sapu se Zihova, sa Tamasa tadi na tiatamamia, sa Tamasa te Ebarahami, Aisake, meke Zekopi si zama koa goi,” gua si Asa.
Meke zama pule la tugo koe Mosese se Zihova, “Mu vekoa pa korapa mua poko sa limamu,” Meke va tabea Mosese si Asa, meke sipu va vura pulea sa sa limana, si raza ia na minoho popoqu si asa, meke keoro guana sinou sa doduru tinina. Meke zama se Zihova, “Mu veko pulea pa korapa poko sa limamu,” gua si Asa. Ke veko pule la nia Mosese sa limana pa korapa nana poko, meke sipu va vura pulea sa sa limana, si via pule kekeṉoṉo puta gua tugo rina tinina si asa. Meke zama se Zihova, “Be lopu va hinokarigo rini, ba be lopu va nonoga ia rini sa tinavete variva magasana kekenu, si hierana si keke sapu kote boka va nonoga ia rini. Be lopu va hinokari rini sari karua tinavete variva magasadi hire, meke be korodia avosia rini sari na mua zinama saripu zamani goi, si mamu vagi kaiqa kolo pa Ovuku Naelo, mamu titisi gore la nia pa pepeso popana, meke kote ta ilirae ehara sa kolo,” gua si Asa.
10 Ba zama se Mosese, “Lokari, Baṉara, Mu lopu garunu lani au koa rini. Namu lopu na tie bokaboka pa zama si rau, seunae gua tu visoroihe meke kamoa kamahire sapu zamau Goi. Mamata na mala meke lopu na tie zama si rau,” gua si asa.
11 Meke zama la koasa sa Tamasa, “Esei ponia ṉuzuna sa tie? Meke esei va nulia meke va pokaia si asa? Meke esei va dodogorae ia na va behua si asa? Arau Zihova mo si Asa. 12 Ego, mu la kamahire! Arau kote toka nigo pude boka zama si goi, meke Arau tugo kote tozi nigo sapu kaqu zama nia goi,” gua si Asa.
13 Ba olaṉa la koasa se Mosese, “Ke, lokari Baṉara, Mu garunia keke votiki tie pude tavetia sapu gua asa,” gua si asa.
14 Meke tiqe va bugoria Mosese sa Tamasa, meke zama, “Vegua sa tasimu sapu se Eroni, sa tie pa butubutu Livae? Gilania Rau sapu na tie bokaboka pa zama si asa. Meke ele korapa topue mae si asa, pude tutuvigo, meke kote qetu si asa pude dogorigo. 15 Boka zama koasa si goi, mamu tozi nia sapu gua kaqu zama nia sa, meke arau kaqu toka betoni gamu pude zama, meke tozini gamu sapu kaqu tavetia. 16 Asa sa mua tie zamazama, sapu kaqu zama ponigo koari na tie, meke agoi si guana Tamasa, pude tozi nia sapu kaqu zama nia sa. 17 Mamu vagia sa kolu hie, sina kote vata evaṉae nia tinavete variva magasadi goi si asa,” gua se Zihova.
Pule La pa Izipi se Mosese
18 Meke pule la koasa nana hopehopena, sapu se Zetoro se Mosese meke la tepa guahe, “Va malumau, maqu pule la koari na turaṉaqu pa popoa Izipi, maqu la dogoria be guana korapa toa si arini.” Meke va egoa Zetoro si asa, meke zama, “Leana latu,” gua si asa.
19 Sipu korapa koa nana pa Midiani se Mosese si zama la koasa sa Tamasa, “Mu pule la pa popoa Izipi, sina sari doduru tie pu hiva va mate igo vasina si ele mate beto tu,” gua si asa. 20 Ke turaṉia Mosese sa nana barikaleqe meke sari na tuna koreo, meke va suraṉi sa pa doṉ'ki, meke podalae ene pule la popoa Izipi, meke palekia sa sa kolu hodu sapu tozi nia Tamasa koasa pude palekia.
21 Meke zama pule la koe Mosese se Zihova, “Ego, pule la pa popoa Izipi si goi kamahire, meke lopu kaqu muliṉae si goi pude vata evaṉi sari doduru tinavete variva magasadi koasa ṉiniraṉira sapu ele poni nigo Rau pude tavetia pa kenuna sa baṉara. Ba kaqu va ṉiṉira ia Rau sa bulona sa baṉara, meke lopu kaqu va malumi sa sari na tinoni Izireli pude taloa,” gua si Asa. 22 “Meke kaqu tozi nia goi si asa, sapu Arau Zihova si zama guahe: ‘Sa butubutu Izireli sina tuqu koreo sapu podo kenuna,’ mu gunia. 23 ‘Meke ele tozi nigo Rau pude vata rupahia sa tuqu koreo hie pude taloa, pude vahesi Au sa si Rau, ba lopu va malumi goi si arini. Ego, kamahire si kaqu va matea Rau sa tumu koreo kenuna,’ mamu gunia,” gua si Asa.*
24 Koasa inene la te Mosese pa popoa Izipi si noso pa keke vasina magomagogosoana si asa, meke tutuvia Zihova vasina meke tata va matea* Sa si asa. 25-26 Meke hena ia sa nana barikaleqe sapu se Zipora si keke patu ṉaruna meke magu pania sa kapu totona sa tuna koreo meke va tiqu la nia sa si asa pa nenena e Mosese. Ba sina koa gua koasa vina hinokarana sa minagu si zama la koe Mosese si asa, “Agoi sina loaqu pa ehara,” gua. Gua asa ke lopu va matea e Zihova se Mosese.
27 Meke zama la koe Eroni se Zihova, “Mu la pa korapa qega. Mamu la tutuvia vasina se Mosese,” gua si Asa. Ke ene la tutuvia sa koasa toqere hopena. Meke sipu tutuvia sa, si ahoa pa qinetuqetu meke pa vinarihapahapai. 28 Meke tozi lani e Mosese koe Eroni sari doduru gua pu zamani e Zihova koasa sipu garunu pule la nia sa pa Izipi si asa; meke tozi tugo sa koasa sari na tinavete variva magasadi saripu garununi e Zihova pude taveti. 29 Ke la varigarani Mosese e Eroni sari doduru koimata tadi na tinoni Izireli. 30 Meke vivinei lani e Eroni koa rini sari doduru tiṉitoṉa saripu tozi nia Tamasa koe Mosese. Meke taveti e Mosese sari doduru tinavete variva magasadi pa kenudia ri doduru tie. 31 Meke va hinokaria rini si asa. Meke sipu avoso nia rini, sapu ele mae koa rini se Zihova, meke ele dogori sari na dia tinasuna, gua, si hoqa todoṉo si arini meke vahesia rini sa Tamasa.
* 4:23 Ekd 12:29 * 4:24 Lopu bakala sa zinama Hiburu be guana tata va matea Zihova se Mosese babe sa tuna sapu se Qesomu. Gina zama nia sa sa tuna sina lopu lulia sa tinarae te Zihova pude magua sa tuna sapu ele tozia Zihova koe Ebarahami. Sa minagu sina vina gilagila sapu na tie te Tamasa si arini.