32
Sa Bulumakao Qolo
(Diutironomi 9:6-29)
Meke sipu dogoria rina tie Izireli, sapu lopu gore pule mae pa toqere se Mosese, ba koa seunae nana vasina, si mae varigara, meke zama guahe koe Eroni si arini, “Lopu gilania gami sapu ta evaṉa koasa tie hie, sapu se Mosese, sapu turaṉa vurani gita pa popoa Izipi; ke hiva nia gami pude tavete poni gami keke tamasa, pude turaṉa gami,” gua si arini.*
Meke olaṉa la koa rini se Eroni, “Ego, mamu unusu va gorei sari na vikulu qolo saripu va sagei rina mia barikaleqe, na tumia koreo, meke ri na tumia vineki pa taliṉadia. Mamu paleke maeni koa rau si arini.” Ke unusu va gorei ri doduru tie sari na dia vikulu qolo pa taliṉadia, meke paleke lani rini koe Eroni. Meke vagi Eroni sari na dia vikulu qolo, saripu va sotoi rini pa taliṉadia, meke va koloi, meke zoropo la nia sa koa keke tiṉitoṉa tavetaveteana, meke tavetia sa si keke beku tuna bulumakao kokoreo qolo.* Meke zama sarini, “Ke Izireli, hie sa nada tamasa sapu turaṉa vurani gita pa popoa Izipi,” gua.
Beto hoi, si kuria Eroni si keke hope pa kenuna sa beku bulumakao qolo meke zama va ululae guahe: “Vugo si kaqu tavetia gita si keke inevaṉa pude va lavatia se Zihova,” gua. Meke vaṉunu munumunu hokara sari na tie, meke paleke maeni rini si kaiqa kurukuru, pude tana vina vukivukihi va uququ, meke na vina vukivukihi hinenahena binaere. Meke mumudi si habotu henahena na napo pa keke inevaṉa si arini, meke ta evaṉae naponapo va hola meke hoqa pa sinea koasa hahanana vinari riqihi si arini.*
Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Mu tuturei gore pule; ura sari na mua tie saripu turaṉa vurani goi pa popoa Izipi, si ele tavete va sea, meke vahesi beku si arini. Ele luaria rini sa siraṉa sapu tozini Rau pude lulia; meke ele tavetia rini si keke beku bulumakao, sapu tavete nia qolo tava kolona rini, meke va vukivukihi la ia na vahesia rini. Meke zama nia rini, sapu asa sa dia tamasa, sapu turaṉa vurani si arini pa popoa Izipi, gua.” Meke zama se Zihova koe Mosese, “Na dogoria Rau sapu na tie tasunadi sari na tie hire,” gua. 10 “Ego, mamu lopu podekia pude hukatau. Ele bugoroni Rau, meke hiva va kilasa va matei Rau si arini. Beto asa si kaqu vata evaṉae nigo keke butubutu lavata Rau si goi.”
11 Ba tepa ososo nia tugo e Mosese se Zihova, sa nana Tamasa, meke zama, “Ke Zihova, na vegua ke kaqu bugoro sisigitini tu Goi sari na Mua tie, saripu ele harupi Goi pa popoa Izipi koasa Mua ṉiniraṉira lavata?* 12 Kote sa gua si zama nia rina tie Izipi sapu Agoi turaṉa vurani vasina sari na Mua tie, pude va kilasa va mate betoi tu Goi si arini koari na toqere? Mu lopu bugoro si Goi, hobea sa Mua binalabala. Mamu lopu va tasunai sari na Mua tie? 13 Mu balabala pulei sari na Mua nabulu, Ebarahami, Aisake, meke se Zekopi. Mamu balabala pulea sa Mua vina tatara soti sapu zama nia Goi koarini pa pozamu soti, sapu guahe: Kaqu va soku kekeṉoṉo guni gamu rina pinopino pa galegalearane Rau sari na tudia ri na tumia, meke kaqu vala i Rau koari doduru tudia rina tumia sari doduru pepeso, saripu ele va tatarani Rau, pude kaqu tamugamu ninae rane ka rane,” gua.*
14 Ke hobea e Zihova sa Nana binalabala, gua sapu zama kekenu nia Asa, meke lopu va matei Sa sari Nana tie Izireli. 15 Meke gore pule pa toqere se Mosese, meke paleki nana sari na tinarae te Tamasa, saripu ta kubere pa varikalidi ri karua patu labelabe. 16 E Tamasa mo telena taveti sari na patu labelabe arini. Meke e Tamasa tugo telena kuberi sari na tinarae, koari na patu labelabe arini.
17 Meke sipu avosi Zosua kukilidi sari na tinoni Izireli, si zama la koe Mosese si asa, “Guana mamalaiṉi varipera si avosia rau koari na tie Izireli.”
18 Meke olaṉa se Mosese, “Lokari, lopu guana mamalaiṉi vinarane babe vina kilasa koari na kana, ba guana na mamalaiṉi kinera tu.”
19 Meke sipu ene tata mae koari na tinoni se Mosese, si dogoria sa sa beku bulumakao, meke sa pineka tadi na tinoni Izireli, ke bugoro sisigiti si asa. Meke gona goreni sa pa hubi toqere sari na patu labelabe saripu paleki sa, meke ta huara si arini. 20 Meke vagia sa sa kineha beku bulumakao sapu tavetia rini, meke va koloa pa nika meke huara va umumu pani sa, gua na kavuru si asa, meke heni nia kolo lomoso sa. Beto asa, si va naponi sa koari na tie Izireli sa kolo asa. 21 Meke zama la koe Eroni si asa, “Nasa si evaṉia ri na tinoni koa goi, meke va taveteni sinea kaleana sisigiti goi si arini.”
22 Meke olaṉa se Eroni, “Mu lopu bugoro nau; gilania mua sapu sari na tie hire, si hoke hiva tavete va sea doduru totoso. 23 Mae zama guahe si arini koa rau, ‘Ele seunae meke lopu gilania gami sapu ta evaṉa koasa tie hie, sapu se Mosese, sa tie sapu turaṉa vurani gita pa popoa Izipi, ke mamu tavete poni gami keke tamasa pude koimatani gita,’ gua si arini. 24 Ke tozini rau, pude va gore maeni sari na dia vinasari qolo pa taliṉadi, meke arini pu ari dia si va gorei tugo meke paleke maeni rini koa rau. Meke va koloi rau pa nika sari na vinasari, meke ta evaṉae kineha bulumakao beku si asa!”
25 Meke tiqe gilania Mosese sapu hiva tavete va sea sari na tinoni, meke lopu boka kopu totokoni e Eroni si arini; ke va duviduvilae pa kenudi rina dia kana. 26 Ke turu pa siraṉa nuquru la gua pa vasina koa rina ipi poko tadi na tie Izireli se Mosese, meke velavela guahe, “Esei koa gamu hiva lulia sa hiniva te Zihova si mae koa rau.” Ke la turu koasa sari doduru tie pa butubutu Livae. 27 Meke zama la koa rini si asa, “Se Zihova, sa Tamasa tadi na tie Izireli si zama guahe: ‘Kaqu la si gamu meke vagi sari na mia vedara, mamu la koasa vinarigara tie, podalae pa kalina hie, meke kamo la pa kalina latu; mamu va matei sari na tasimia koreo, sari na mia baere, meke sari na turaṉa mia gamu.’ ” 28 Meke va tabea ri na tie Livae si asa, meke ka ṉeta tina tie si seke va matei rini. 29 Meke zama la koari na tie pa butubutu Livae se Mosese, “Pa rane ṉinoroi si va madi puleni gamu si gamu, sina va matei gamu sari na tumia koreo, meke sari na tasimia koreo, ke tamanae koe Tamasa si gamu.”
30 Meke pa koivugona sa rane sana, si zama la koari na tie se Mosese, “Keke sinea kaleana sisigiti si tavetia gamu. Ba kamahire si kote sage pule la koe Zihova pa toqere si rau; be boka si gina maqu va taleosaeni koe Tamasa sari na mia sinea.” 31 Meke sage pule la koe Zihova pa toqere se Mosese meke zama, “Ele tavetia rina tie Izireli si keke sinea sapu kaleana sisigiti. Ele tavetia meke vahesia rini si keke tamasa qolo. 32 Leana tataruni, Mamu taleoso nia sa dia sinea; ba be koromu, si Mamu huaria sa pozaqu koasa buka, vasina pu kuberi Goi sari na pozadi ri na Mua tie.”*
33 Meke olaṉa se Zihova, “Arini mo saripu tavete va sea pa kenuqu Rau, si kaqu huara pani Rau pozadi pa Qua buka. 34 Ke mamu la kamahire, mamu turaṉa lani sari na tie koasa popoa sapu ele tozi nigo Rau. Mamu balabala pulea sapu sa Qua mateana si kaqu turaṉa gamu, ba koa nana sa totoso sapu korapa mae, pana kaqu va kilasi Rau sari na tie hire koari na dia sinea,” gua.
35 Ke garunu la nia e Zihova koari na tie Izireli si keke oza, sina ososo nia rini se Eroni, pude tavetia sa beku bulumakao qolo meke vahesia.
* 32:1 TTA 7:40 * 32:4 1 Baṉ 12:28; TTA 7:41 * 32:6 1 Kor 10:7 * 32:11 Nab 14:13-19 * 32:13 Zen 22:16-17, 17:8 * 32:32 Sam 69:28; Rev 3:5