25
Be karua tie si vari nominomie, meke ta turaṉa la pa vinaripitui koasa tie varipitui pude vilasa poni sa ginugua asa. Meke ta tozi vurae sapu keke ri kara si hinokara meke sapu keke si kokoha, gua. Meke be ta garunu pude ta seke sa tie sapu kokoha, meke va eko oporapahia sa tie varipitui si asa, meke va seke nia sa si asa koa ke nana tie. Sa sinokuna sa sineke si koa gua mo koasa sinea sapu tavetia sa. Kote boka sekea ka made ṉavulu puta sineke, ba lopu hola la, be sari na sineke si hola nia sapu ele ta vala si kote ta doṉo va kari koari na tie si asa.*
Mu lopu pusi kumuhia sa ṉuzuna sa bulumakao totoso neti sa kapudi sari na huiti.* *
Sa Tinavete Vina Leana tanisa Turaṉana, sa Tie Matena
Be koa varigara sari na tamatasi, meke keke koari kasa si loke tuna koreo meke mate. Ke sa nabokona sa si lopu kaqu haba ia sa si keke tie votikaena koa keke votiki tatamana. Ba sa tasina mo sa loana si kaqu vagia sa meke haba ia, pude va gorevura i sari na tinavete tana roana koasa.* Meke sa tudia koreo kenuna sapu podoa sa si kaqu vagi hobea sa pozana sapu mate, pude lopu kaqu ta busa palae pa Izireli sa pozana. Babe lopu hiva haba ia sa tasina sa palabatu sapu mate si asa, si kaqu la koari na koimata pa sadana sa vasileana nomana si asa meke zama, ‘Sa tasina sa qua palabatu si korona va gorevura i sari na tinavete tana roana koa rau meke gua tugo koasa butubutu Izireli,’ gua.* Meke kaqu tiokia rina koimata koasa vasileana si asa, meke zama ia, meke be korona hiva haba ia tugo gua si asa, si kaqu ene tata la ia sa barikaleqe tanisa tasina pu mate si asa, pa kenudia meke unusu va taloa ia sa nana sadolo, meke loroa sa sa isumatana, meke zama, ‘Guahe sapu kaqu ta evaṉa koasa tie sapu korona hodaia sa pinodopodo tanisa tasina,’ gua. 10 Meke kaqu ta gilana koasa butubutu Izireli sa nana tatamana, sapu ele ta unusu taloa sa sadolo. 11 Be karua tie si variperai, meke toka nia sa barikaleqe keke ri karua sapu sa loana, meke harupu tuqea sa barikaleqe hie sa kikikolona sa keke tie, 12 si lopu kaqu tataru nia gamu sa barikaleqe hie; ba mamu seke gomu pania limana. 13-14 Lopu kokoha pana padai gamu sari na pada mamata.* 15 Mamu pada va hinokari gamu padadi sari na pada mamata, pude kaqu gelenaena sa mia kinoa koasa popoa sapu ponini gamu e Zihova sa mia Tamasa. 16 Etuli na va kari e Zihova sari na tie kokoha gua arini.
Tinarae pude Va Matei sari na Tie Amaleki
17 Mi balabala pulea gua sapu tavetia ri na tinoni Amaleki d koasa mia inene sipu taluarae mae gua pa popoa Izipi si gamu.* 18 Loke dia rinaṉeraṉe na kinalavarae hinokara koe Tamasa, gua asa ke podalae rapatani tu rini pa mumudi sipu korapa ṉaṉaha na mabo meke va mate betoi rini sarini pu mazoporo beto pa dia inene. 19 Ke gua asa, pana poni gamu e Zihova sa mia Tamasa sa popoa, meke va sare gamu Sa si gamu doduru koari na mia kana, pu koa vari likohaeni gamu, si meke mi muliṉae, mamu va mate betoi sari doduru tie Amaleki, pude loke tie kaqu balabala pulei si arini. Mi balabala valeana si gamu!
* 25:3 2 Kor 11:24 * 25:4 Sari na bulumakao si neti sari na kiko huiti pude va vurai sari na kiko meke va viai. * 25:4 1 Kor 9:9; 1 Tim 5:18 * 25:5 Mt 22:24; Mk 12:19; Lk 20:28 * 25:7 Rt 4:7-8 * 25:13-14 Liv 19:35-36 * 25:17 Ekd 17:8-14; 1 Samuela 15:2-9