19
Sari na Vasileana pude Govete La sari Tie Va Mate Tie
(Ninaedi rina Tinoni 35:9-28; Zosua 20:1-9)
Pana va matei e Zihova sa mia Tamasa sari na tinoni meke ponini gamu sari na dia popoa, meke pana vagi gamu sari na vasidi arini, 2-3 si mi paqaha ṉeta ia sa popoa tadi na tie Izireli, meke koari hopeke ka ṉeta si mi vizatia keke vasileana pa kokorapana koari hopeke popoa arini. Meke be va mate tie si keke tie, si lopu sana kaqu govete kamoa sa tie hie si keke koari ka ṉeta vasileana sara pude boka tava sare nana. Be keke tie si va mate hola ia si keke tie sapu lopu kana ia sa, si kaqu govete la koa koari keke ri na vasileana sara si asa, pude ta harupu nana. Kekeṉoṉo sapu guahe: Be karua tie si la pa hiqohiqo meke maho va hoqaia si keke huda, meke unusu sa batuna sa maho, meke la raza koa keke ri karua, meke mate toṉoto si asa, sa tie hie si boka govete la koa koari keke ri ka ṉeta vasileana sara, pude ta harupu nana. Be guana kekeke mo sa vasileana nomana, si kote koa va seu sisigiti si asa, meke sa turaṉana sa tie mate sana, si kote tuture la tuqe vagia sa tie sapu va mate hola ia sa tie sana. Koasa nana binugoro si kaqu va matea sa sa tie sapu loke nana ginugua, sina mumudi tu si kote gilania sa, sapu lopu kana ia sa sa tie meke va mate hoboria sa. Gua asa ke, tozini gamu rau pude mi vizata vata kalei sari ka ṉeta vasileana nomadi.
Ego, pana va nomaia e Zihova sa mia Tamasa sa mia kali popoa, gua sapu ele va tatara nia Sa koari na tiatamamia pukerane, meke poni gamu Sa sa doduruna sa pepeso sana, si kaqu vizati gamu ka ṉeta vasileana pule. Kaqu poni gamu Sa sa doduruna sa pepeso asa, pana va tabei gamu sari doduru tinarae pu va tumatumaeni gamu rau pa rane ṉinoroi, sapu be tataru nia gamu se Zihova sa mia Tamasa, meke luli sari Nana vina tumatumae doduru totoso. 10 Mi taveti saripu gua hire pude lopu kaqu tava mate hoboro sari na tie, meke agoi ba lopu kaqu sea nia tugo sa minate tadirini, koasa popoa sapu ta poni nia gamu koe Zihova.
11 Be keke tie si kukiti nia meke pequ aqa nia sa sa turaṉana meke va matea sa pa kinuhana, beto hoi si govete la si asa koa keke koari na vasileana sara pude ta kopue nana gua, 12 si pa ginugua sana, sari na koimata koasa nana vasileana soti, si kaqu garunu la nia tie si asa, meke la tuqe vagia. Kaqu turaṉa la nia rini koari na turaṉana soti sa tie pu va matea sa, pude tubehe hobea meke kaqu tava mate si asa. 13 Lopu tataru nia na taleoso nia gamu si asa; mamu va murimuri taloa hokaria sa tie va mate tie sana pa popoa Izireli, meke kaqu koa valeana si gamu.
Lopu Rizui sari Voloso Tinago Pepeso
14 Lopu kaqu va rizui gamu sari na volosodi ri na tinago pepeso tadi na turaṉamia, sina sari na tie koadi pukerane si va turui sari na volosodi koari na pepeso sapu ponini gamu e Zihova sa mia Tamasa.*
Guguadi rina Vina Sosode
15 “Keke tie va sosode si lopu garona pude tozi va sosodea sa sinea tanisa sapu ta zutuna. Ba ta hivae karua babe ṉeta pude va sosode valeania sapu hinokara tugo sa sinea tanisa keke tie ta zutuna.* 16 Be turu si keke tie va sosode seana meke zutu nia sea sa si keke tie, 17 ego, sari karua tie sapu somana nia sa vinari zamazamai si kaqu turu pa kenuna e Zihova, meke sari na tie varipitui meke sari na hiama saripu tavetavete pa totoso asa. 18 Sari na tie varipitui si kaqu viliti va hitekia sa ginugua hie, meke be ta gilana sapu kokoha sa vina sosode, sapu zutu kokoha nia sa sa tasina, 19 si kaqu vagia sa sa vina kilasa sapu kekeṉoṉo gua sapu kote vagia sa tie ta gilanana be hinokara sapu tavete sea si asa. Pa ginugua asa si boka vagi taloa koa gamu sa kinaleana. 20 Beto asa si kote avosia ri na tie sapu gua ta evaṉa, meke kote matagutu si arini, meke loke tie kaqu boka evaṉa pulei sari na kinaleana gugua asa. 21 Koari na ginugua gua arini si namu loke tataru variva taleosae si kaqu ta dogoro koa gamu, ba na vinariva kilasi mo, tinoa pa tinoa, mata pa mata, livo pa livo, lima pa lima, meke nene pa nene, gua.”*
* 19:14 Diut 27:17 * 19:15 Nab 35:30; Diut 17:6; Mt 18:16; Zn 8:17; 2 Kor 13:1; 1 Tim 5:19; Hib 10:28 * 19:21 Ekd 21:23-25; Liv 24:19,20; Mt 5:38