21
Ndo Jesús kuixinꞌin ndo tjajna Jerusalén
(Mr. 11:1-11; Lc. 19:28-40; Jn. 12:12-19)
Ndo Jesús ko sen teyuu chrikao ndo kuiji sen ó tjenka tjajna Jerusalén, naa tjajna Betfagé, ntiꞌa jii ijna̱ ndatinꞌin Olivo, ko ndo Jesús kuetuenꞌen ndo yuu sen chrikao ndo, ko ndachro ndo:
―Itjinta tjajna jiꞌa, ntiꞌa tsinchíinta naa kuntajno, kunchri, jichroá ba ko naa kuntajnochjan jikao ba. Tonxindangeꞌenta ba ko tsikuunta yui ba. Ko siá xrojan ngisen tsjanchangiꞌanta sonda satikuꞌunta ba, jaꞌanta ndachronta: “Ncháina xrokondeꞌe ba ko tsjexin tsondeꞌe ndo ba, jeꞌe ndo tsituanꞌan ndo tsikianna ba.”
Jaña konꞌen ixi jaña ó tsikjin naa ndo kuachronga chijnie ndo Dio ó saꞌó, ko jaꞌin tsindachro ndo:
Ndachenta chujni tjajna Sión:
“Tsjeꞌenta ndo rey naꞌanta ó kui̱i̱ ndo ngajinnta,
ko jeꞌe ndo nchejiéꞌa aséen ndo,
naa kuntajno jitaꞌa ndo,
naa kuntajnochjan, chjenꞌen naa kuntajno, ko tama.”
Jaña jitaxin xroon chijnie ndo Dio ó saꞌó.
Ko sen chrikao ndo, ikjui sen, juincheꞌe sen ti kuetuanꞌan ndo Jesús. Ko bikaꞌo sen kuntajno ko chjenꞌen ba, ko bakeꞌe sen manta jitsáa sen ngataꞌa ba, tjumeꞌe jeꞌe ndo kuetaꞌa ndo ba. Ko tsango itsjé chujni ste ntiꞌa ko kuingo na̱ manta stetsáa na̱ ngataꞌa chaꞌo ko ikaxin na̱ konchrinjin na̱ chaan nta̱a̱ yua ko bingó na̱ ngatja chaꞌo kaxon. Ko kaxin chujni stetaon ko chujni steruéꞌe na̱ ndo Jesús ko jaꞌin stetoyako na̱:
―Ijié juachaxin tikinixinꞌen xjan kuachrjenixin ndo David. Tsango jian ndo kui̱xi̱n ixi juachaxien Ndotáina jii ngajní. Ijié juachaxin tsayéꞌe ndo.
10 Hora kuixinꞌin ndo Jesús tjajna Jerusalén, kain chujni ste ntiꞌa xronka na̱ ko ndachro na̱:
―¿Ngisen jiꞌin?
11 Ko itsjé na̱ ndachro na̱:
―Jiꞌi ndo Jesús chronga chijnie ndo Dio, ndo tjajna Nazaret tikinixinꞌen nunte Galilea.
Ndo Jesús juinchetjúá ndo niꞌngo
(Mr. 11:15-19; Lc. 19:45-48; Jn. 2:13-22)
12 Ko ndo Jesús kuixinꞌin ndo ningue ndo Dio ko kuantsje ndo kain ni stenchekji ko ni teꞌna ngaxinꞌin niꞌngo. Ko konjamangi ndo nta̱a̱ jitaꞌa ngeꞌe nchekji na̱ ko ti tasingixin na̱ tomi ko ntaxitauen ni nchekji kuntúá. 13 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Jaꞌin ndachro xroon chijnie ndo Dio tsikjin sen kuachronga ó saꞌó: “Nchanía, nchia nichjaxin chujni ngajin ndo Dio.” Jaña ndatinꞌin nchia, ko jaꞌanta juinchéñanta nchia tjaue xicheꞌe.
14 Ko ngaxinꞌin niꞌngo konchjiñeꞌe ni ntakutsin, ni ntarengo ngajin ndo Jesús ko jeꞌe ndo juinchexruenꞌen ndo na̱. 15 Ko kaxin xitaana tetuanꞌan ko xi tjako chijnie ndo Dio bikon xa kain ni juinchexruenꞌen ndo ko ngeꞌe juincheꞌe ndo ko kuinꞌen xa kaxin ichjan stetsje̱ xjan ngaxinꞌin niꞌngo, ko jaꞌin ichro ti stetsje̱ xjan: “Ijié juachaxin tikinixinꞌen ndo kuachrjenixin ndo rey David.” Ko xi stetinꞌen tsango koñao xa 16 ko jaꞌin ndache xa ndo:
―¿Á ritinꞌén ngeꞌe stetsje̱ xjan jiꞌin?
Ko jeꞌe ndo ndachro ndo:
―Jaán, ¿jaꞌanta á noaꞌinta ngeꞌe ndachro xroon chijnie ndo Dio? Ko jaꞌin ndachro xroon:
Roꞌa xjan nchínchín ko xjan stetaki
bakéenta ti juasaya jian xrotsje̱ xjan.
17 Tjumeꞌe jeꞌe ndo kuachrjexin ndo tjajna Jerusalén sakjui ndo tjajna Betania ko ntiꞌa jokeꞌe ndo tiie meꞌe.
Ndo Jesús ko nta̱a̱ tajon tu higo
(Mr. 11:12-14, 20-26)
18 Ndúyo kua sen chaꞌo ko ikjan sen tjajna Jerusalén ko ndo Jesús kuenꞌen ndo jinta. 19 Ko bikon ndo naa nta̱a̱ tu higo ngandeꞌe chaꞌo ko konchjiñeꞌe ndo ti jii nta̱a̱, ko xroꞌan itu kuitja ndo, jeꞌo ika chónda nta̱a̱. Méxin ndache ndo nta̱a̱:
―Kainko nchakon xroꞌan itu xrochónda.
Ko nta̱a̱ tu higo tuinxin xema nta̱a̱. 20 Ko sen teyuu chrikao ndo Jesús bikon sen ngeꞌe konꞌen nta̱a̱, meꞌe xronka sen ko juanchangiꞌe sen ndo:
―¿Sonda tuinxin xema nta̱a̱ tu higo?
21  +*Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Nduaxin ntatjunta siá nduaxin xrochuntianta ko xroꞌan ngeꞌe sinchengachrue asáanta, jeꞌa jeꞌo xranchi konꞌen nta̱a̱ tu higo, chao sincheꞌenta. Jaꞌanta chao xronichjeꞌenta ijna̱ jiꞌin ko jaꞌin xrondachenta jna̱: “Satjixian ntiꞌi ko taritsingaꞌngia ndachaon”, ko jaña tsonꞌen. 22 Ko kain ngeꞌe tjaunnta, siá xronichjeꞌenta ndo Dio ko nduaxin xrochuntianta ngajin ndo, nduaxin tsayeꞌenta ngeꞌe tsjanchianta.
Ijié juachaxin chónda ndo Jesús
(Mr. 11:27-33; Lc. 20:1-8)
23 Tjumeꞌe ndo Jesús kuixinꞌin ndo niꞌngo, ko juinchekuenꞌen ndo chujni, meꞌe konchjiñeꞌe kaxin xitaana tetuanꞌan ko kaxon kaxin xi judío, xi ícha tetuanꞌan, ko juanchangiꞌe xa ndo:
―¿Ngeꞌe juachaxin chonda jaꞌa ixi jaꞌin ncheꞌe ko ngisen tjáa juachaxin?
24 Ko jaꞌin juateꞌe ndo Jesús:
―Kaxon janꞌan tsjanchangiꞌanta naa ngeꞌe ko siá tsjatingíexinnta ngeꞌe tsjanchangiꞌanta, janꞌan kaxon xrontatjunta ngisen chjána juachaxin. 25 Ndo Juan ti kuikitée chujni, ¿no kui̱xi̱n juachaxin meꞌe? ¿Á ngajní o̱ chujni kuituanꞌan?
Tjumeꞌe jitjakaxin kichuu xa ko stendachro xa:
―Siá xrondachrona ixi ndo Dio tsiketuenꞌen xi Juan, xrondachro xi jiꞌi: “¿Sonda kuitikaonꞌanta ti ndachro xi Juan?” 26 Ko siá xrondachrona ixi chujni, kain ni tjajna tsoñao na̱ ixi xi Juan ndachro na̱ nichja xa chijnie ndo Dio.
27 Tjumeꞌe juatingíexin xa:
―Nónaꞌina ngisen.
Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Janꞌan kaxon xrontatjuꞌinta ngisen chjána juachaxin rintaꞌa jiꞌi.
Ndo Jesús juakoxin ndo chijnie yuu xichájan
28 Tjumeꞌe ndachro ndo Jesús:
―¿Ngeꞌe ndachronta ixi ti tsekiꞌanta? Bakeꞌe naa xi ko xi meꞌe chónda xa yuu chájeꞌen xa, ko saꞌó konchjiñeꞌe xa ngajin naa chájeꞌen xa ko ndachro xa: “Itjia ncheꞌé ixra̱ chjaka ti jii nta̱a̱ tu uva.” 29 Ko juateꞌe chán: “Naꞌi, tjaunꞌa itsji”, ichro chán. Ko tjumeꞌe kuindoxin chán ti jixraxaon chán ko kuitikaon chán ti ndachro ndotée chán. 30 Ko tjumeꞌe kuitsjeꞌe xa inaa chájeꞌen xa ko xrajeꞌo kuetuenꞌen xa chán itsji chán ngataon ijngi ti jii nta̱a̱ tu uva ko juateꞌe chán: “Janꞌan chao itsji”, ichro chán. Ko juiꞌa chán.
31 Tjumeꞌe juanchangi ndo Jesús:
―¿Ngixeꞌe ti yuu chajan kuitikaon chán ngeꞌe kuetuanꞌan ndotée chán?
Ko jeꞌe sen ndachro sen:
―Chán saꞌó kuituenꞌen.
Ko ndo Jesús ndache ndo sen:
―Ko nduaxin xrontatjunta ixi chujni tjanchia tomi xroxrajon ngajin xi tetuanꞌan ko nchri chónda kueya xi, ni meꞌe ícha saꞌó tsixinꞌin na̱ ti tetuanꞌan ndo Dio ko tjumeꞌe jaꞌanta. 32  +*Ixi ndo Juan tikitée chujni, kui̱i̱ ndo ko jaꞌanta kuitikaonꞌanta ti chronga ndo, ko ni xengeꞌe ꞌna̱ ko nchri chónda kueya xi, ni meꞌe kuitikaon na̱ ti ndachro ndo. Ko jaꞌanta maski bikonta jaña, kuindoxinꞌanta ko kuitikaonꞌanta.
Xi ncheꞌe xra̱ ñaꞌi
(Mr. 12:1-12; Lc. 20:9-19)
33 Ndo Jesús ndachro ndo:
―Tsekiꞌanta inaa chijni. Xranchi naa xi kuenga itsjé nta̱a̱ tu uva ngaya chjakée xa. Ko juinchéñeꞌe xa nta̱a̱ tu uva naa korra, ko inge xa ti no tsáñaxin ndée tu uva. Kaxon juinchekonchjian xa naa nta̱a̱ ijié ti no xrotsjéxin xa nchijíi jngiꞌe xa.
’Ko tjumeꞌe juatoya xa nunte meꞌe ngajin kaxin ni ncheꞌe ixra̱ ko nchakon xroxejo tu uva jeꞌe na̱ tsajon na̱ ti tikinixinꞌen xa ko tjumeꞌe sakjui xa ikjín. 34 Ko nchakon kuaxi xejo tu uva, xi nunteꞌe xruanꞌan xa kaxin ni nchexrée xa tsjiruéꞌe na̱ tu uva ti tikinixinꞌen xa. 35 Ko ni kuituꞌe ijngi chonda nta̱a̱ tu uva, ndakoꞌa juincheꞌe na̱ ixi itsé na̱ xi nchexrée xi nunteꞌe, naa xa bikaon xa, inaa xa naakóñaxón na̱ xa, ko inaa xa kuaxi na̱ xa ixro ko xroꞌan ngeꞌe kuajon na̱. 36 Tjumeꞌe xi nunteꞌe xruanꞌan xa ikaxin xi nchexrée xa ko xrajeꞌo juinchekao na̱ ni meꞌe.
37 ’Ko tjumeꞌe xruanꞌan xa chájeꞌen xa ixi xraxaon xa xrochóndeꞌe na̱ chán juasaya. 38 Ko hora bikon na̱ cháchjenꞌen xi nunteꞌe, jaꞌin kuintejao na̱: “Chán ña̱ tsitueꞌe chán kain ngeꞌe chónda ndotée chán. Cháña naatsóñaxónna chán ixi jaña tsituei̱na kain ngeꞌe tikinixinꞌen chán.” 39 Tjumeꞌe itsé na̱ cháchjenꞌen xi nunteꞌe ko kuantsjexin na̱ chán chjaka ko naakóñaxón na̱ chán.
40 Tjumeꞌe ndo Jesús juanchangiꞌe ndo sen ste ntiꞌa:
―Nchakon tsi̱i̱ Nchée chjaka, ¿ngeꞌe sinchekao xa ni nchexra̱ ñaꞌi?
41 Ko jeꞌe sen juatingíexin sen:
―Nchakon tsi̱i̱ nchée ijngi meꞌe tsikonóeꞌa xa ni ñaꞌi ko naatsóñaxón xa na̱, ko tsjée xa ikaxin xinchexra̱ tsitueꞌe chjaka ko ni meꞌe tsajon na̱ itu tikinixinꞌen xa.
42 Ko ndachro ndo Jesús:
―¿Á juinchekuanxinꞌanta xroon chijnie ndo Dio tsikjin sen kuachronga ó saꞌó?
Ixro chaxro jueñaoꞌa ni tiꞌte nchia,
ko jai ixro meꞌe, ixro ícha tjintee tsikiꞌtexin nchia.
Ko ndo Dio jaña juinchéña ndo,
meꞌe ti chaxro stetikonna jai.
Jaña ichro chijnie ndo Dio.
43 ’Méxin xrontatjunta juachaxien ndo Dio tsachrjaꞌa jaꞌanta ko tsayéꞌe ikaxin chujni juachaxin meꞌe ko jeꞌe ni meꞌe jian tsitikaon na̱ ixi tsajon na̱ ngeꞌe tikinixinꞌen Ndo Dio. 44 Ko ngisen tsitsingataꞌa ixro meꞌe naatsenxón sen, ko siá ixro meꞌe tsitsingataꞌa ixro naa chujni, naa tsontsingaxon chujni.
45 Ko xitaana tetuanꞌan ko xi fariseo kuinꞌen xa chijni juakoxin ndo Jesús, meꞌe kuienxin xa ixi kondeexin jeꞌe xa ti ndachro ndo. 46 Meꞌe tjaun xa xrotsé xa ndo Jesús ixi tsijeꞌe̱ xa ndo, ko juaꞌi juincheꞌe xa ixi ni tjajna ndachro na̱ ixi jeꞌe ndo Jesús nichja ndo chijnie ndo Dio.
+ 21:21 Mt. 17:20; 1Co. 13:2. + 21:32 Lc. 3:12; 7:29, 30.