20
Juachaxin chónda Ndo Jesús
(Mt. 21:23-27; Mr. 11:27-33)
Naa nchakon ndo Jesús juinchekuenꞌen ndo na̱ ngaxinꞌin niꞌngo ijié, xranchi ndo Dio tsantsje ndo ijie̱ chónda na̱. Hora meꞌe kuiji kaxin xitaana, xi ícha tetuanꞌan, ko xi tjako ley, ko kaxon kaxin xi tetuanꞌan. Ko ndache xa ndo Jesús:
―Ndachijiana ngisen tjáa juachaxin ixi jaña ncheꞌe o̱, ¿ngisen tjáa juachaxin jiꞌi?
Ko ndo Jesús juatingíexin ndo ko ndachro ndo:
―Kaxon janꞌan tsjanchangiꞌanta naa ngeꞌe ko tjatingíexinnta. ¿Ngisen xruanꞌan ndo Juan, ndo bikitée chujni? ¿Á ndo Dio o̱ chujni?
Ko kuaxi xa tjakaxin kichuu xa ko ndachro xa:
―¿Ngeꞌe tsjatingíexinna? Siá xrondachrona ixi ndo Dio tsixruaꞌan xi Juan, xi Jesús xrondachro xa: “¿Sonda kuitikaonꞌanta xa tjumeꞌe?” Ko siá xrondachrona ixi chujni xruanꞌan xa, kain ni ste ntiꞌi tsoñao na̱ ko tsaxinna na̱ ixro, ixi noꞌe na̱ ixi xi Juan naa ndo profeta.
Méxin jeꞌe xa juatingíexin xa:
―Nónaꞌina ngisen xruanꞌan xi Juan.
Tjumeꞌe ndachro ndo Jesús:
―Kaxon janꞌan xrontatjuꞌinta ngisen chjána juachaxin ntaꞌa jiꞌi.
Ndo Jesús juako ndo naa chijni kondee xi nchexra̱ ñaꞌi
(Mt. 21:33-44; Mr. 12:1-11)
Ndo Jesús kuaxi ndo nichja ndo chijni jiꞌi ko ndachro ndo:
―Bakeꞌe naa xi benga nta̱a̱ tu uva nunteꞌe xa, ko tjumeꞌe kuajon xa nunte ngajin inaa xi sincheꞌe xa ixra̱ ko sakjui xa kaxin nano. 10 Ko kui̱i̱ nchakon xroxejo itu meꞌe, xruanꞌan xi nunteꞌe naa xi nchexrée xa ixi xrokuayéꞌe xa itu tikinixinꞌen xi nunteꞌe. Ko jeꞌe xi kuayéꞌe nunte xroꞌan ngeꞌe kuajon xa, ko juaya xa ngajin xi xrokuayéꞌe itu ko bengi kichuu xa. 11 Tjumeꞌe xruanꞌan xi nunteꞌe inaa xi nchexrée xa. Ko kaxon jaña juinchekao na̱ xa, juaya na̱ ngajin xa ko kuyakutee kichuu xa, ko xroꞌan ngeꞌe kuayéꞌe xa. 12 Ko tjumeꞌe xi nunteꞌe xruanꞌan xa inaa xi nchexrée xa. Ko kaxon xi meꞌe xrajeꞌo juinchekaon na̱ xa ko bengi na̱ xa.
13 ’Ko tjumeꞌe xi nunteꞌe ndachro xa: “¿Ngeꞌe sintaꞌa? Xroxruanꞌan chjanꞌna, xjan tsango tjuaꞌa. Ko siá tsikon na̱ chjanꞌna tsitikaon na̱ ko tsajon na̱ juasaya* ngajin xjan.” 14 Ko jeꞌe xi kua nunte, bikon xa chjenꞌen xi nunteꞌe, ndache xa xi kaxin xi ncheꞌe ixra̱: “Xjan jiꞌi tsayéꞌe xjan nunteꞌe ndotée xjan, méxin naatsóñaxón na̱ xjan ixi tsintueina kain ngeꞌe tikinixinꞌen xjan.” 15 Ko tjumeꞌe kuantsjexin na̱ xjan ngataꞌa nunte ko naakóñaxón na̱ xjan.
Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―¿Ngeꞌe sincheꞌe xi nunteꞌe ngajin ni nchexra̱ ñaꞌi? 16 Jeꞌe xa itsji xa ko naatsóñaxón xa xi kua nunte, ko tsajon xa nunteꞌe xa ngajin ikaxin na̱.
Hora kuinꞌen na̱ jiꞌi, ndachro na̱:
―¡Ndo Dio tsajonꞌa juachaxin tsonꞌen jiꞌi!
17 Ko ndo Jesús jitsjeꞌe ndo na̱ ko ndachro ndo:
―Méxin, ¿ngeꞌe xrondachro xroon chijnie ndo Dio ti jitaxin jaꞌin?
Ixro jueñaoꞌa ni nchekonchjian nchia,
ixro meꞌe ikjan ixro ícha tjintee.
18 Ko ngisen tsitsingataꞌa ixro jiꞌi, ni meꞌe tsaki kain nteꞌe na̱. Ko siá ixro tsitsingataꞌa ixro ngataꞌa naa ngisen, ni meꞌe xrokjan na̱ xranchi inche.
Ti xroxengeꞌe xi tetuanꞌan
(Mt. 21:45-46; 22:15-22; Mr. 12:12-17)
19 Ko tjumeꞌe kain xitaana baketuanꞌan ko xi tjako ley tjaun xa xrotsé xa ndo Jesús ixi kuienxin xa contre xa nichja ndo. Ko juaꞌi itsé xa ndo ixi xrakonꞌen xa ni tjajna. 20 Méxin xruanꞌan xa kaxin xi xrotsjaya xa ndo Jesús ko xi meꞌe sincheꞌe xa xranchi ngisen tsango jian ko nduaxinꞌa, xi meꞌe stechónꞌen xa ixi nchéxin tsinꞌen xa xronichja ndo Jesús naa ngeꞌe ndakuaꞌi ixi jaña tsjangíꞌe xa ndo ngajin xi tetuanꞌan. 21 Méxin juanchangi xi stetsjaya ndo Jesús:
―Maestro, nónana ixi kain ti nichjanta ko ti tjakonta meꞌe ti nduaxin ko ti tjaun ndo Dio, ko jaꞌanta tincheꞌanta kaxion chujni, ixi jaꞌanta tjueꞌenta kain na̱. 22 Ko jai ndachijinnta: ¿á chao tsjengana ꞌna̱ ngajin xi tetuanꞌan, o̱ á naꞌi?
23 Ko ndo Jesús konoꞌe ndo ixi ndakoꞌa stexraxaon xa, méxin ndachro ndo:
―¿Sonda tjaunnta sincheyananta? 24 Tjakoꞌnanta naa tomi. ¿Ngisen ikon jinito ntiꞌi, ko ngeꞌe jitaxin?
Ko jeꞌe xa juatingíexin xa ko ndachro xa:
―Ikon xi César.
25 Méxin ndachro ndo Jesús:
―Chje̱ꞌénta xi César ti tikinixinꞌen xa, ko chje̱ꞌénta ndo Dio ti tikinixinꞌen ndo tsayéꞌe ndo.
26 Ko juachaꞌi xa sinchenichja xa ndo Jesús ninaa ngeꞌe ndakoꞌa ngatoxin ni tjajna jitinꞌen. Ko jeꞌe xa juincheꞌe xa juaxruxin xranchi juatingíexin ndo, méxin tenko xa.
Xranchi xroxechón chujni
(Mt. 22:23-33; Mr. 12:18-27)
27  +*Ko tjumeꞌe kuiji kaxin xi saduceo kuitsjeꞌe xa ndo Jesús. Ko xi saduceo meꞌe titikaonꞌa xa ixi xroxechón chujni tsikenꞌen. Méxin ndache xa ndo Jesús:
28 ―Maestro, ndo Moisés tsikjin ndo xroon ndachro siá naa xi tsikuteꞌe, ko ndakuenꞌen xa ko xroꞌan ichjan kuachónda xa ngajin janchriꞌe xa, xi kichuu xi kuenꞌen xrokonda tsuteꞌe xa ngajin nchri kaꞌan meꞌe, ko xrochónda xa ichjan, ko xjan meꞌe xrokjan xjan xranchi chjenꞌen xi kuenꞌen. 29 Bakeꞌe ya̱a̱to̱ xi, xi meꞌe kichuu xa. Ko xi saꞌó kuteꞌe xa janchriꞌe xa ko ndakuenꞌen xa ko xroꞌan ichjan kuachónda xa ngajin janchriꞌe xa. 30 Ko xi yuxin kuteꞌe xa nchri kaꞌan, ko kaxon ndakuenꞌen xa ko xroꞌan ichjan kuachónda xa ngajin nchra. 31 Ko tjumeꞌe xi nínxin kuteꞌe xa nchri kaꞌan meꞌe, ko xrajeꞌo ndakuenꞌen xa. Ko jaña konꞌen kain ti ya̱a̱to̱ xa. Kain xa kuenꞌen xa ko xroꞌan chjan kuachónda xa ngajin nchra. 32 Ko tjumeꞌe jeꞌe nchra kuenꞌen nchra kaxon. 33 Méxin nchakon xroxechónni, ¿ngixeꞌi ti ya̱a̱to̱ xi kuenꞌen xrokjan xixiꞌe nchra, ixi kain ya̱a̱to̱ xa, kuteꞌe xa nchri meꞌe?
34 Tjumeꞌe juatingíexin ndo Jesús:
―Ntiꞌi ngataꞌa nunte, xi ko nchri tuteꞌe na̱. 35 Ko ni tsikinixin satsji ngajní xroxechón na̱, ntiꞌa tsuteꞌa na̱. 36 Ixi ntiꞌa ítsenꞌa chujni, nchakon meꞌe chujni xrokjan sen xranchi sen ángel, ko ni meꞌe xrokjan na̱ chjenꞌen ndo Dio ixi ndo Dio juinchexechón ndo na̱. 37 Ko kaxon ndo Moisés juako ndo kondee ti xroxechón chujni, ikjin ndo ti jitaxin xranchi naa nta̱a̱ kjuáa xroꞌi ko cheꞌa nta̱a̱, ntiꞌa ndachro ndo Moisés ixi ndo Dio meꞌe ndo Dio titikaon ndo Abraham, ndo Isaac, ko ndo Jacob. 38 Ko ndo Dio jeꞌa ndo Dio neꞌe chujni ndatsikenꞌen. Ndo Dio, ndo Dio neꞌe chujni stechón, ixi jeꞌe ndo tikon ndo kain na̱ jichón na̱.
39 Ko kaxin xi tjako ley ndachro xa:
―Maestro jian ndachronta.
40 Ko xronka xa ko íxroꞌan ngeꞌe juanchangiꞌe xa ndo.
Ngisen kuachrjenixin Ndo Cristo
(Mt. 22:41-46; Mr. 12:35-37)
41 Ndo Jesús ndachro ndo:
―¿Á nduaxin ndachro chujni ixi ndo Cristo kuachrjenixin ndo ndo David? 42 Ndo David tsikjin ndo xroon Salmos ko ndachro ndo:
Nchána ndo Dio ndache ndo Nchána:
“Takeꞌé tjenkana ndatsjonxin jian,
43 tsakeꞌejan ni ningakonꞌan chringi tutáa.”
44 Ko siá ndo David ndache ndo ndo Mesías Nchána, ¿sonda tjumeꞌe ndo Cristo xrokjan chjenꞌen ndo David?
Ndo Jesús tjangiꞌe ndo xi tjako ley
(Mt. 23:1-36; Mr. 12:38-40; Lc. 11:37-54)
45 Kain na̱ stetinꞌen na̱ ti nichja ndo Jesús ngajin sen teyuu chrikao ndo:
46 ―Tsjeꞌenta jian xranchi ncheꞌe xi tjako ley ko ncheꞌanta xranchi jeꞌe xa, jeꞌe xa ncheꞌe xa juaxruxin takeꞌe xa manta jine̱, ko tjaun xa tsajon na̱ juajna ngajin xa ngataon ndasin, ko takeꞌe xa ícha tjenka ngaxinꞌin niꞌngo, ko nchakon itji xa kia tjaun xa tsakeꞌe xa ti xitaon ícha jian. 47 Ko ixi juancheya xa tantsjeꞌe xa nchri kaꞌan ndoꞌa nchra ko tjumeꞌe nchexion xa, sée nichjeꞌe xa ndo Dio. Xi meꞌe ícha tangi tsonꞌen xa nchakon sinchéña ndo Dio ijie̱.
* 20:13 juasaya respeto, honor + 20:27 Hch. 23:8.