8
Ko ndo Jesús sakjui ndo ijna̱ Olivo.
Naa nchri ndakoꞌa juincheꞌe
Ndúyaxin kui̱i̱ ndo Jesús niꞌngo ko chujni tjajna kui̱i̱ na̱ ngajin ndo ko bakeꞌe ndo nunte ko kuaxi ndo juinchekuenꞌen ndo na̱. Tjumeꞌe ni tjako ley ko ni fariseo bikaꞌo na̱ naa nchri tsikitjaxin na̱ nchra jijuakao nchra naa xi, ko xi meꞌe jeꞌa xixiꞌe nchra. Ko bakeꞌe na̱ nchra ngusine ni ste ntiꞌa. Ko ndache na̱ ndo Jesús:
―Maestro, nchri jiꞌi kuitjaxin na̱ nchra jijuakao nchra naa xi, ko xi meꞌe jeꞌa xixiꞌe nchra. Ko xroon tsikjin ndo Moisés ndachro ixi kain nchri jaña sincheꞌe tsóñaxin na̱ nchra ixro, ko jaꞌa, ¿ngeꞌe ndachrua?
Jaña juanchangiꞌe na̱ ndo ixi tjaun na̱ ndakoꞌa xrojuatingíexin ndo ixi xrokuitja na̱ ngeꞌe xrobankataꞌa na̱ ndo ijie̱. Ko jeꞌe ndo Jesús kuisée ndo ko kuaxi ndo ikjin ndo ngataꞌa inche ixi dedo itja ndo. Ko jeꞌe na̱ ícha tjanchangíꞌe na̱ ndo. Meꞌe xendua ndo ko ndache ndo na̱:
―Ni xroꞌan ijie̱ chónda, ni meꞌe saꞌó tsjánka na̱ ixro ko tsóña na̱ nchra.
Ko íjngo kuisée ndo ko kuaxi ikjin ndo ngataꞌa inche. Ko jeꞌe na̱ kuinꞌen na̱ ngeꞌe ndachro ndo ko xraxaon na̱ ixi jeꞌe na̱ chónda na̱ ijie̱ kaxon. Méxin, kuaxi na̱ sakjui na̱, naa ko naa na̱, xrangíxixín ni ícha tachríi hasta ni ícha nchíín. Ko jeꞌe ndo Jesús ko nchri tsikikaꞌo na̱, yutu jeꞌo sen kuituꞌe sen.
10 Ko tjumeꞌe ndo Jesús xendua ndo ko juanchangiꞌe ndo nchra:
―Jaꞌa nchri, ¿no ste ni tangiꞌa ko ni ndachro ixi chonda ijie̱ ko xrokuenꞌen? ¿Á ninaa na̱ tjankataꞌa na̱ ijie̱?
11 Ko jeꞌe nchra ndachro nchra:
―Naꞌi, Ncháina, ninaa na̱ koꞌa na̱.
Ko tjumeꞌe ndo Jesús ndachro ndo:
―Kaxon janꞌan tjankatáiꞌa ijie̱. Satjia ko íncheꞌa ícha ti ndakoꞌa juincheꞌe.
Ndo Jesús xroꞌi tingasáñaxin nunte xasintajni
12  +*Tjumeꞌe ndo Jesús nichja ndo íjngo ngajin na̱ ko ndachro ndo:
―Janꞌan xroꞌi tingasáña nunte xasintajni. Sen xroruéna xrochónda sen xroꞌi tajon juachaxin tsechón sen kain nchakon ko ítsajiꞌa sen ti naxixeꞌe.
13  +*Ko ni fariseo ndachro na̱:
―Jaꞌua nichjaxian ixi jaꞌa, ko ti ndachrua tjinteꞌa.
14 Ko juatingíexin ndo Jesús:
―Ngeꞌe nichjaxin janꞌon tjintee ixi nóna no juixin ko nóna no satsji. Ko jaꞌanta noaꞌinta no juixin ko no satsji. 15 Jaꞌanta nchéñanta ijie̱ xranchi chujni nunte xasintajni nchéña ijie̱. Ko janꞌan xroꞌan ngisen tjankataꞌa ijie̱. 16 Ko siá janꞌan sintaña ijie̱, ndako ntáña ijie̱ ixi jeꞌa janꞌon ntáña jiꞌi. Ndotána, ndo xruanꞌanna juiꞌi, kayuina ntáñana ijie̱. 17 Ko ley tsikjin ndo Moisés ndachro siá tsonoxin yuu ni xrochronga á nduaxin jaña tsikonꞌen, jaña xrokonda tsitikaonni na̱. 18 Ko janꞌan nichjaxin ixi janꞌan ko meꞌe ó naa ni chronga ngeꞌe, ko kaxon Ndotána, xruanꞌanna juiꞌi, jeꞌe ndo nichjaxin ndo ixi najanꞌan. Meꞌe ó yuu sen chronga.
19 Ko juanchangiꞌe na̱ ndo:
―¿No jii Ndotáa?
Ko juateꞌe ndo Jesús:
―Jaꞌanta chuxinꞌantana ko kaxon chuxinꞌanta Ndotána. Siá xrokuichuxinntana, kaxon xrokuichuxinnta Ndotána.
20 Jaña ichro ndo Jesús nchakon juako ndo ngaxinꞌin niꞌngo ijié tjenka ti jii nta̱a̱ tjinga tomi tajon na̱. Ko xroꞌan chujni itsé ndo ixi ndo Dio xratajonꞌa ndo juachaxin xrotsé na̱ ndo.
“Juaꞌi itsjinta ti no satsji janꞌan”
21 Ndo Jesús íjngo ndache ndo na̱:
―Janꞌan satsji. Ko jaꞌanta tsjéentana, ko nchakon tsenꞌennta xratsamanta ijie̱ chondanta. Ko juaꞌi itsjinta ti no satsji janꞌan.
22 Ko ni judío juao kichuu na̱ ko ndachro na̱:
―¿Á tsóña xa aséen xa, méxin ndachro xa ixi juaꞌi itsjina tinó satsji xa?
23 Ko ndache ndo Jesús na̱:
―Jaꞌanta nunte ntiꞌinta. Ko janꞌan juixin ngajní. Jaꞌanta nunte xasintajninta ko janꞌan jeꞌa nunte xasintajnina. 24 Méxin, ndachrja̱n ixi nchakon tsenꞌennta xratsamanta ijie̱ chondanta ixi siá tsitikaonꞌanta ngisen ndachrja̱n, ngisen najanꞌan, nchakon tsenꞌennta xraxrochondanta ijie̱.
25 Ko tjumeꞌe juanchangiꞌe na̱ ndo:
―¿Ngisen jaꞌa?
Ko juateꞌe ndo:
―Xrangíxixión kuaxi ndachrja̱n ngisen najanꞌan. 26 Itsjé ngeꞌe xrondachrja̱n ko kaxon sintaña ijie̱ ngajinnta. Ko ngisen xruanꞌanna juiꞌi chronga ndo ngeꞌe nduaxin. Ko jeꞌo ngeꞌe kui̱nꞌa̱n ndachro ndo xruanꞌanna, meꞌe ntakuanꞌan ni nunte xasintajni.
27 Ko jeꞌe na̱ kuienxinꞌa na̱ ti nichja ndo ixi Ndotée ndo jii ngajní. 28 Ko ndachro ndo:
―Nchakon tsjankanitonta nta̱cru Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, tsonoꞌanta ixi janꞌan nduaxin ngisen ntatjunta ngisen najanꞌan. Ko tsonoꞌanta ixi jeꞌa janꞌon tituanꞌan ixra̱ ntaꞌa. Naꞌi. Jeꞌo ngeꞌe juakoꞌna Ndotána meꞌe tjako. 29 Ixi ndo xruanꞌanna juiꞌi, ndo meꞌe jii ndo ngajin janꞌan. Ndotána kuintunaꞌina ndo janꞌon ixi kain nchakon titikaꞌon ngeꞌe tjaun ndo.
30 Nchakon jaña ndachro ndo Jesús kueya na̱ kuitikaon na̱ ndo.
Xranchi ste ni ikjan Chjenꞌen ndo Dio
31 Tjumeꞌe ndo Jesús ndache ndo ni judío, ni kuitikaon ndo:
―Siá tsintueꞌanta ti tjako janꞌan, jaꞌanta nduaxin chujnina. 32 Ko xrochuxinnta ti nduaxin, ko meꞌe xrotjáanta juachaxin ixi jian tsakeꞌenta ko xroꞌan ngisen tsantsjaꞌanta juachaxin meꞌe.
33  +*Ko juateꞌe na̱:
―Janꞌanna kuachrjenixinna ndo Abraham, méxin í juaꞌi tsituanna̱na inaa ngisen. ¿Sonda ndachrua jaꞌa jai, xroꞌan ngisen tsingakonna̱na?
34 Ko ndachro ndo Jesús:
―Naa ngeꞌe nduaxin ntatjunta ixi ngisen ncheꞌe ngeꞌe ndakoꞌa, juaꞌi tintuꞌe na̱ ti ndakoꞌa, ko ijie̱ chónda na̱ meꞌe tantsjeꞌe na̱ juachaxin. 35 Ixi naa ni nchexra̱ juaꞌi tituꞌe na̱ nchia kain nchakon. Ko naa chjenꞌen ni ndoꞌa, tikinixinꞌen xjan tituꞌe xjan nchia kain nchakon. 36 Ko nchakon Chjenꞌen ndo Dio xrotjáanta xjan juachaxin, xroꞌan ngeꞌe tsingakoꞌannta ko nduaxin chao tsajinta. 37 Ó nóna ixi jaꞌanta tsikachrjenixinnta ndo Abraham. Ko tjaunnta tsóñantana ixi titikaonꞌanta ngeꞌe ndachrja̱n. 38 Janꞌan ndachrja̱n ngeꞌe ó juakona Ndotána. Ko jaꞌanta titikaonnta ngeꞌe ntatjunta ndotáanta.
39 Ko jeꞌe na̱ juateꞌe na̱:
―Ndotána̱na ndo Abraham.
Ko ndachro ndo Jesús:
―Siá nduaxin xrokjuinta chjenꞌen ndo Abraham xrojuincheꞌenta ngeꞌe juincheꞌe ndo. 40 Ko janꞌan ntatjunta ngeꞌe nduaxin, ngeꞌe ndo Dio juakoꞌna ndo, jaꞌanta tjaunnta tsonꞌintana. Ndo Abraham naiꞌa juincheꞌe ndo naa ngeꞌe jaña. 41 Jaꞌanta ncheꞌenta xrajeꞌo ngeꞌe ncheꞌe ndotáanta.
Ko ndachro na̱:
―Jeꞌa juinchéñamána na̱. Naꞌi. Chondana naakua Ndotána̱na meꞌe ndo Dio.
42 Ko ndache ndo Jesús na̱:
―Siá nduaxin ndo Dio Ndotáanta meꞌe xrotjauntana ixi janꞌan kaxon kuachrjexin ti jii ndo ko ntiꞌi ritjén. Jeꞌa janꞌon juiꞌi. Naꞌi. Ndo Dio xruanꞌanna. 43 ¿Sonda tienxinꞌanta ngeꞌe ndachrja̱n? Titikaonꞌanta ixi tjaunꞌanta tsinꞌennta ngeꞌe tjako. 44 Jaꞌanta chjenꞌen Xixronꞌanxrée ko jaꞌanta tsikachrjexinnta xa ko tjaunnta tsitikaonnta ngeꞌe tjaun xa. Xixronꞌanxrée xrangíxixión tóña xa chujni. Ko naiꞌa nichja xa ngeꞌe nduaxin. Kain nchakon ncheya xa ixi jaña xraxaon xa. Jeꞌe xa tituanꞌan xa kain juancheya. 45 Ko janꞌan ndachrja̱n ngeꞌe nduaxin ko jaꞌanta titikaonꞌanta. 46 ¿Á xrojannta noꞌanta naa ijie̱ juintaꞌa? Siá ndachrja̱n ngeꞌe nduaxin, ¿sonda titikaonꞌantana? 47 Ngisen titikaon ndo Dio tjaun sen tsinꞌen sen chijnie ndo. Ko jaꞌanta titikaonꞌanta ndo, meꞌe tjaunꞌanta tsinꞌennta chijnie ndo.
Ndo Cristo saꞌó bakeꞌe ndo ko tjumeꞌe ndo Abraham
48 Ko ni judío ndache na̱ ndo Jesús:
―Nduaxin ndako ndachrja̱nna ixi jaꞌa naa chujni samaritano ko chónda naa espíritue Xixronꞌanxrée.
49 Ko juateꞌe ndo Jesús:
―Xroꞌan espíritue Xixronꞌanxrée chonda. Ixra̱ ntaꞌa tajonxin juasaya ngajin Ndotána. Ko jaꞌanta chondaꞌinta juasaya ngajin janꞌan. 50 Janꞌan tjaunꞌa xrochjána chujni juasaya. Ko jii naa ngisen tjaun ixi chujni xrochjána juasaya, ko jeꞌe ndo nchéña ndo ijie̱ ngajin kain chujni. 51 Naa ngeꞌe nduaxin ntatjunta; siá tsitikaonnta ngeꞌe tjako, naiꞌa tsenꞌennta.
52 Ko juateꞌe ni judío:
―Jai nóna ixi nduaxin chonda naa espíritue Xixronꞌanxrée. Ndo Abraham ko kain sen kuachronga chijnie ndo Dio saꞌó, kuenꞌen sen. Ko jaꞌa ndachrua ixi siá tsitikaonna ngeꞌe tjakoa, tsenꞌana. 53 ¿Á ícha tetuanꞌan jaꞌa ixi ndotána̱na Abraham? Jeꞌe ndo kuenꞌen ndo ko kaxon kuenꞌen sen kuachronga chijnie ndo Dio ó saꞌó. ¿Ngisen jaꞌa ixi jaña ndachrua?
54 Ko juateꞌe ndo Jesús, ndachro ndo:
―Siá janꞌon tsajon juasaya ngajin janꞌan, tjinteꞌa jiꞌi. Ko Ndotána chjána ndo juasaya ko jaꞌanta ndachronta ixi jeꞌe ndo, ndo Dio naꞌanta. 55 Ko jaꞌanta chuxinꞌanta ndo. Ko janꞌan chuxin ndo. Siá xrondachrja̱n chuxinꞌa ndo meꞌe xrojuincheya xranchi jaꞌanta. Ko janꞌan chuxin ndo ko titikaꞌon ngeꞌe tituanꞌan ndo. 56 Ndo Abraham, ndo tsikachrjenixinnta tsango juaxruxin bakeꞌe ndo ixi xrobikon ndo nchakon xrojuiꞌi janꞌan. Ko bikon ndo nchakon meꞌe ko juaxruxin bakeꞌe ndo.
57 Ko ni judío ndache na̱ ndo Jesús:
―Jaꞌa xrachondaꞌia yukante nano, ¿ko sonda ndachrua ixi ó bikuan ndo Abraham?
58 Ko juateꞌe ndo Jesús:
―Naa ngeꞌe nduaxin ntatjunta ixi xrakoꞌa ndo Abraham, ó ritjén janꞌan.
59 Ko tjumeꞌe kua na̱ ixro xrobankeꞌe na̱ ndo Jesús, ko jeꞌe ndo kuemá ndo, ko kuachrjexin ndo niꞌngo ntiꞌa. Tjumeꞌe kuatsinga ndo ngusine ti ste na̱ ko sakjui ndo.
+ 8:12 Mt. 5:14; Jn. 9:5. + 8:13 Jn. 5:31. + 8:33 Mt. 3:9; Lc. 3:8.