5
Iesu na embomeni tiri hamo ta ahe poekena
(Luke 6:20-23)
Eto embomeni isapamane kito Iesu na vihito tiri ta arumbenu amita ambotani puvuo ihiketo ahe poekihe ke einge ena, “Eto embo amuna amita ahihi ta sovera inono ae kito God na hondate aja penunu eagora embo avo God na tihi jigihirou uhu ta vasiri te iresuja eto amita tunga javotoho be aisuja. Eto embo amuna ari sasapura avo eto si aisuja avo God na au osaga irae au tunga javotoho aisuja. Eto embo amuna ‘Na na’ ainge mane eaguja rate God humota eaguja amina enda tapa hoteto humbasuja avoeto tunga javotoho aisuja. Eto embo amuna ari javotoho pere kesi uje peni vahai ere ua embo amita uje avo God na au kesuja avo eto tunga javotoho ere ua. Eto embo amuna embo ta osaga kito jo eaguja avo God na kito jo au hondate aisuja avo eto tunga javotoho ere ua. Eto embo amuna jo vahai eto God agi eagora amina God kesora avo eto tunga javotoho ere ora. Eto isoro peiketo peka humbari embomeni avo God ta meniundi ke aisora avo eto tunga javotoho ere ora. 10 Eto embo amuna ari javotoho ere ua avo eto embomeni na ari nei te nei te na mahainge haekagora embo avo God na tihi jigihoi iraguja avoeto tunga javotoho ere ua. 11 Eto ungo na ke be eagova avo eto embomeni na no javo aro sapura ururou ke sokova nei te nei te ijie ungota degi ta osaga ikasora avo kito tunga osaga avojo. 12 Enana na ainge dombo God ta peroveta tapa ta degi ere uahera eto iji kombu te ungo na ari jajavotoho isapamane hoteto humbasova avoeto tunga javotoho be javotoho evujo.
Ungo enda ta haso te usasa te ra
(Mark 9:50; Luke 11:33; 14:34-35)
13 Ungo enda tapa ta irirari haso ainge gamo te ra rate haso ta peture veau irae aisuja amo daingeto ehako peture au? Amita pure irae avoeto enda ta kehiore utu na haito jaevekagora.
14 Eto ungo enda tapa ta usasa ra. Eto embo na tiri bende ta da kogombasora amita titiha ari iraera embo tapa na kesora. 15 Eto embo na usasa unduketo mane ovu ho ta iketo gogovo aisuja rate i ta ekau usasa ururou embo tapa kesora. 16 Ainge dombo ungota usasa evu embo tapa kiore eto ungota ari jajavotoho avo embomeni na kogue God Mamo uhu ta iraguja avo jakeka aisora.”
Moses ta ke pepeni avo ahe poekena
17 Eto Iesu na ke nei einge ena, “Na Moses ta ke pepeni te Peroveta ta ke kajari te ano irae aja puvuone hotembarako avojo. Na avoeto puvuraera te ke amita be avo ano peni be au ungo ingova puvena. 18 Na ungo ta degi ke peni be avo erena ingivujo! Eto iji kombu puvurae enda te uhu te mihirou God ta ke tapa Moses ta ikenu kajena avo pere iresuja ke nei vahai mane nei aisuja rate mahu kajari ainge inono ta irirou God na amita uje tapa au irae au iji kombu ta puvuresuja. 19 Avo eto embo amuna God ta ke pepeni isapa vahai be poekasuja rete nei embo nei ke pepeni ano poekaja engekasuja God ta tihi jigari degi ai ta embo avo meni isapa ainge dombo ambu aisuja rate embo amuna God ta ke pepeni tapa jigama ue embo nei jigama ara ahe poekaguja embo amina God ta tihi jigari ai ta embo pajire be aisuja. 20 Eto na ungota degi erena Moses ta ke pepeni simba ari embomeni javo Pharisee te ahe poekari embomeni te ta ari jajavotoho eagora avo dembeto evujo. Eto enana ta ari jajavotoho avo dembeto ae amo God ta simba ari degi ai ta mane be mane horasova.”
Iesu na tumo eagora ahe poekena
21 “Ungo mahainge ingagova amo Moses na ohihi ta degi ke einge ena. ‘Ungo mane embo tavo pehasora eto ainge aisova amo koto ta ganoka aisora’ ke ainge mahu ohihi na arira 22 rate ungota degi erena embo amuna namei ta degi tumo aisuja embo amo koto ta ganoka aisora. Eto embo amuna namei ta degi ‘Uha koan irae’ ke aisuja embo avo council na ganoka aisuja. Eto embo amuna viso toro ke ijie amita namei amo embo sapura ke aisuja embo amina ari amita mine avo donda sasapura gosukari degi ai ta ji vevere ta evekasi hombekasuja. 23 Avo eto inena no hande God ta degi humbuto puvuto pene gaga ta tembasi ue no namei na no degi ta tumo ehija avo hotembeto 24 God ta hande avo pene gaga engihi enda ta iketo pambuto namei ga peka kihi ejo, eto puvuto God ta hande humbuto pene gaga ta tembejo.
25 Eto embo na umo koto ta ganoka aisi ue ke au ingito mane koto simba aisoa rate sau sau pambuto aja to ijie peka ejo eto peka ae amo koto eto embo amina umo judge ta ingeni ta ikau eto judge na humbuto police ta ingeni ta ikau eto police na umo tipura ta gosukaro horeto 26 mihie no sapura ta mine amo isapa te peni te ikihe iresoa.”
Iesu na tiha paiha ahe poekena
27 “Eto ke nei Moses ta kajari ai ta kogova, amo ‘tiha paiha mane aisova’ ainge eagora 28 rate na ungo ta degi erena embo amuna evohu kakara kito amita jo ta uje ue hotembaguja amo jo ta tiha eaguja amo ari sapura eaguja 29 avo eto no tihi be hena na au umo sapura aisoa amo kuruketo gosukejo pambai. Amo javotohora no hamo tapa hamo memenga kiari degi ta mane pambasuja rate donda vahai avo kihi ao iraesuja. 30 Eto no ingeni be na au ari sapura aisoa kito ingeni avo tiuketo gosukejo pambai amita be amo ingeni amina au no hamo tapa amo memenga kiari degi ta pambasuja avo eto javotoho amo donda avo kihi gosukejo.”
Evohu jimbuto toari amita ke Iesu na ahe poekena
(Matthew 19:9; Mark 10:11-12; Luke 16:18)
31 “Eto ke nei Moses ta kajari ai ta kogova amo ‘Embo amuna ae toasi uje ue kito amo ahari ta ari tapa avo kaeto ae ta ingeni ta iketo toasuja’ ke ainge ijiore ingagova 32 rate na ungota degi erena. Eto embo amuna amita ae amo tiha paiha ae rate teho sio toau pambuto embo nei jimbasuja evohu amite ivu eha amite tiha eto eagora eto ivu mahu amina ae toaguja avo eto sapura amo amitara.
Bada ta javo jigama eagora ahe poekena
33 Eto ke nei ohihi na ijiore ingagova amo embo amuna ari do asi ke be na Bada ta javo ta aisuja avo mane toasuja rate aisuja amo Bada ta javo jigama ehija avo eto. 34 Rate ungota degi erena, eto inena ke be pere aisi uje aisoa amo mane God ta javo jigama ue aisoa rate javo no pere avo jigama eto aisoa. Eto nei uhu ta javo ta mane ke be aisoa amo God ta irari degi avo embo. 35 Eto mane enda ta javo ta ke peni aisoa amo God ta utu tembari avo eto. Eto da Jerusalem ta javo mane jigama ue ke peni aisoa amo God mamo uhu ta king ta da ra. Eto amo da no mane ra. 36 Eto nei amo no siro hu ta javo mane jigama ue ke peni aisoa, amita be amo ke peni retemo isapa do aisoa amina no siro hu ta ove mane au parara rete mo mume aisuja. 37 Eto inena teho ‘Aravora’ aisona ainge rete ‘Mane aisona’ ke ainge pere ijie eto javo no pere avo jigama ejo. Eto javo nei ta ke peni do aisoa ke ainge amo Satan ta degi puvuja,” ainge Iesu na ena.
Ari sapura mine ikagora avo Iesu na ahe poekena
(Luke 6:29-30)
38 Eto Iesu na ke nei einge ena “Eto ke nei Moses ta kajari ta eto ingagova amo ‘Eto embo na tihi teto kurukasuja amo mine teto kurukasuja. Eto ti teto poekasuja amo mine teto poekasuja’ 39 rate na ungota degi erena, eto embo na no degi ta sapura do aisuja amo mine asi mane hotembasoa. Eto embo na no ovo be hena ta tasuja aherekejo ovo anga hena ta tai. 40 Eto embo na no ombari asari humbasuja embo amita degi no pohuketo evari te tapa ikejo. 41 Eto Rome ta isoro embo vahai na au umo amita ango donda humbuto pambasoa kito degi isapa koso dembeto pambujo. 42 Eto embo amuna no donda humbasi penunu au ingito amita ikejo. Eto nei teho jigama aisi uje aisuja ikejo jigama ai.” ke ainge Iesu na ena.
Kitoho embo osa ari avo Iesu na ahe poekena
(Luke 6:27-28,32-36)
43 Eto Iesu na ke nei einge ena “Ohihi na eagore ingagova ‘ungo ta namei kamei avo osa ue kitoho embo avo tumo evujo.’ ainge ijiahera 44 rate na ungota degi ke einge erena, ungota kitoho embo osa evujo eto hini kambari embomeni avoembo pari evujo. 45 Eto ainge ue God Mamo uhu ta iraguja amita meniundi be aisova. Amita be amo God na ari ainge eoi iji na embo sasapura te jajavotoho te tapa hondate eaguja. Eto God na eoi ga na embo sasapura te jajavotoho te ta degi veaguja. 46 Eto ungo osa eagora embomeni avo pere osa ururovo God na ungota hande javotoho ikaja ke mane hotembasova. Ungo tax humbari embomeni uje ae eagova rate enana te tapa osa mine ara ari avo kiarira. 47 Eto ungo na ungota namei kamei pere pekagova amo ari javotoho manera. Enana God kiae embomeni amite tapa ari ainge amo eagora. 48 No mama God uhu ta iraguja amina ari javotoho pere eaguja avo eto ainge dombo ari javotoho pere ue irivujo.”