12
Grape pure mamo ta timu hatirari ke
(Matthew 21:33-46; Luke 20:9-19)
Eto Iesu na timu hatirari ke avo einge ihiketo ena, “Eto embo na grape ve urasi andage eto huga tigito joeketo orohuta grape be ta mu sahasi hoto koveto grape be mu huna pure mamo ta degi ikasuja eto arumbeto grape simba aisora gaga geriketo tapa embo ta ingeni ta iketo enda nei ta pambuna. Eto ‘grape’ sari ari iji puvunu ‘grape’ be sari umbaja pure mamo na amita pure embo vahai ikenu pahunu ‘grape’ simba ari embo na kito teo peheto donda umbae teho mamo ta degi pambuna. Eto ‘grape’ ta mamo na amita pure embo nei ikenu pambunu ‘grape’ simba ari embomeni na urumbihe teo peheto mamo ta degi pambuna. Eto mamo na pure embo nei ikena amo teo peheto sari enu pure embo nei nei ikena amo hamo ta torue nei nei avo be teo pepehekea. Eto ainge pere ere umihe tutumo dombo ta amo amita osari meni avo ikasi ue ke einge ena. “Emo osari meni nau avo kito otohu ue mane tasora.” ainge eto ikenu pahunu grape be simba ari embomeni na kito ke einge sirikea. ‘Eto ‘grape’ mamo na meni ikehei puvija avo ungote teto ‘grape’ pure evi ungotenanena oreto umbasira,’ ke ainge eto meni avo teo pehenu humbuto huga hokaka ta gosukeo veto sari ena. Eto ‘grape’ mamo na puvuto do au? Amina grape simba ari embomeni tau pepehekaro ‘grape’ pure amo humbuto embo nei ta ingeni ta ikasuja. 10 Eto God ta ke amo einge kajari mihia, “Bande gerikari embopo na tutuvi vahai sapura ke ijie toa avo Bada God na humbuto enu bande ta tutuvi be ena. 11 Eto Bada ta ari avo kito kiari javotoho ke eagora.” ainge mihia amo ungo eheketo kiaerete,” ainge Iesu ke enu irae enu 12 Judea embo pepeni na ungo avoembo Iesu na hihi tirina avo ingito Iesu andito tipura ta ikasi uje ea rate embomeni tapa na enana ta degi memenga ikasora avo hotembeto joru ue toto pambuto.
Tax koro ikari
(Matthew 22:15-22; Luke 20:20-26)
13 Pharisee embo te Herod ta ke agi ari embopo te aingeto Iesu ta degi pambuto engeka ururoro Iesu na ke mine sapura do au ingito pambuto 14 ke einge ea. “Ahe poekari embo, umo ke be na pere embo ta ke te ari te avo hotembae ue God ta ke avo javotoho na ahe poekagoa avo dago kiarira te dago ke vahai erevi no degi ta asi uje ereora, ke amo erevira, ungotena Judea ta ke pepeni joru ue tax koro Rome ta gavana Caesar ta ikarote mane ikaro? Eto ikarote mane ikaro avo ejo ingore.” ainge eo 15 Iesu na enana ta jo ta hotembari heriso avo kito ke einge ena. “ungo do eto na kaeto kesi uje ere ove? Rate ungota koro vahai humbuto ikevu kione.” ainge enu 16 humbuto ikeo Iesu na humbuto koro hamota ove avo kito einge ena, “Koro hamota embo ta tombu emo amutare” ainge enu, “Caesar ta ra” eo 17 Iesu na ke einge ena, “Aravora, Caesar ta donda kito amo Caesar ta ikevu eto God ta donda kito amo God ta ikevu,” ainge Iesu na enu ingito haha puha ea.
Peheto vasiri te erari amita ke avo Iesu na ena
(Matthew 22:23-33; Luke 20:27-40)
18 Eto Sadducees embomeni na vasiri te erari avo ke be ae ue ere ijiahera avo Iesu ta degi puvuto ke einge eto ingia. 19 “Eto Moses na ke amo einge kajena. Embo ta ae meni umbae mihirou ivu pehasuja eto namei na namei hondate eto jimbuto ve ikasuja ainge Moses na kajena. 20-22 Eto embo tapa 7 amo jo vahai ta amina meni bugo na jimbuna eto ae meni umbae mihinu ivu pehenu bugo ta kane amina jimbuna amo meni umbae mihinu ivu pehena eto ainge pere ue pambuto gasi meni amina jimbuna amo ainge meni umbae pehena eto ambo be ta amo evohu amina pehena. 23 Eto enana tapa 7 avo vasiri te erasora amo evohu amo embo amuta ae au?” ainge eo 24 Iesu na ke mine einge ena. “Eto ungo hotembari nei sokova ereva amo God ta ke te sovera te avo kiae avoeto ereva. 25 Eto ke be amo embo pehari ehako vasiri te erasora amo Anera uhu ta jimbae iragora ainge dombo mane jimbasora te teho iresora. 26 Eto ke nei amo vasiri te erari amita ke be amo Moses na ke kajena ai ta einge mihia te ungo kiae ue erevete? Eto Moses na ji vasa peri na evikihina amita jo ta ke einge ingina ‘na Abraham ta God, Isaac ta God, Jacob ta God ra’ ainge ijinu ingina, 27 amo embo pehari ta God mane rate embo vasiri te amita God avo ijinu ingina te ungo ke nei ereva.” ainge Iesu na enu.
God ta ke 10 amita jo ta ke dombo amo davore?
(Matthew 22:34-40; Luke 10:25-28)
28 Judea ta ke pepeni simba ari embo na enana ke avo boru jumbarako uo ingito puvuto Iesu ta ke javotoho enu ingito ke einge ena “Moses na God ta ke 10 ta kajena amita ke peni mo davore?” Ainge enu 29 Iesu na ke mine einge ena, “Israel embomeni ke nau ingivujo. Ungotenau Bada God amo vahai 30 avoeto no jo te hotembari te ahihi te sovera te tapa na God osa evujo. Eto ke amo peni be ra 31 eto ke nei amita engihi ta amo eingera, ‘Umo oenga hamo no simba ue osa eagoa ainge dombo no namei kamei tapa osa ejo,’ eto God ta ke 10 ta jo ta ke heriso erevi peni be ra.” ainge enu 32 ke pepeni simba ari embo na ke einge ena, “Ahe poekari embo umo ke be erea, God vahai ra eto God nei iraera 33 te embo na jo te hotembari te sovera te tapa na God osa aisuja eto ungotenau hamo osa eagora ainge dombo ungotenau namei osa aisora ke amo peni be ra pene gaga ta ji ikeore evikihoi o ingagora aingeko manera” ainge enu 34 Iesu na embo amita ke javotoho be enu ingito amita degi ke einge ena. “Umo God ta irari degi ai ta horari haite ere kogona” ainge Iesu na enu embo nei nei amo eto ingari ke ae me enu toa.
Keriso amo meni amutare?
(Matthew 22:41-46; Luke 20:41-44)
35 Eto Iesu na temple jo ta horeto ke einge ahe poekena. “Eto Judea embota ke pepeni simba ari embopo na Judea ta hondate ari embo Keriso amo King David ta ahije ke eagora. 36 Rate God ta Ahihi Otohu na ke einge enu David na kajena,
‘God na Na David nau Bada ta degi ke einge ena. Nau Ingeni be ei ta arumbeto iriro nane no kitoho teto ikano inena utu na hatiresoa’
ke ainge ijinu David na kajena. 37 Eto David na Judea ta hondate ari embo Keriso amo nau Bada ra ena avoeto Judea ta ke pepeni simba ari embo na do eto David ta ahije ke eagore?” ainge enu embomeni na amita ke ingito tunga javotoho ea.
Ke pepeni simba ari embopo ta ari avo kogue irivujo
(Matthew 23:1-36; Luke 20:45-47)
38 Eto Iesu na embomeni oje kahihe ke einge ena, “Eto ungo Judea ta ke pepeni simba ari embopo ta ari avo kogue irivujo, eto enana amo bo jajavotoho kokoso avo aseto ‘market’ ari degi ta ururoro kito osa ue pekara eagora. 39 Eto nei amo ke kasari bande ta horeto embo pepeni ta avo arumba ai ta arumbagora eto pondo iji te embomeni na kito otohu ara tihi ta arumbagora. 40 Eto nei amo evohu doru ta donda avo sio humbagora eto embomeni amita pari amo jo na aera te toho hamo na pari kokoso kakoso eto sinenekagora. Avoeto God na enana ta hajire siriketo hana kiari ikau kesora.” ke ainge Iesu na eto.
evohu doru na hande javotoho ikena
(Luke 21:1-4)
41 Pambuto hande ikari gaga engihita arumbeto mihinu hajae vajae embomeni na koro pepeni papeni be humbuto puvuto ikihoi Iesu kogue mihinu 42 evohu doru amita donda irae avoeto koro toea heriso avo humbuto puvuto jujurukihinu 43-44 Iesu na kito amita ambotani jage enu puvuo ke einge ena. “na ungota degi ke be erena. Evohu doru amina hande ere ikihia amo peni be ra hajae vajae embo na ere ikihera ainge mane ra. Eto enana ta donda isapamane avoeto huna ikihore huna mihia rate evohu amita hande amo tapa pe te ere ikihia avora.”