12
Ohulabula ohuŋamba hubunafuusi
(Mat 10:26-27)
Mu hiseera ehyene ehyo, abaatu ekumi nʼekumi ni baali ni bahumbeene nʼohwemanaho ni bemanaho, nga Yesu atagihira hu beegi babe abaloma ati, “Mwehuume obunafuusi wʼAbafalisaayo olwohuba baloma hino nga bahola hindi. Hiisi hiitu ehi bagisa hiryeta aŋalafu era hiisi ehi bahweha, balihiŋebbula. Byosibyosi ebi balomera mu njirema, mubiromanga mu muusi etangaalwe era ni neebyo ebi babaŋweŋweterera mu hutwi mu hisenge biribbutuha.
Omuutu owohuŋa eŋono
(Mat 10:28-31)
“Bahyange, mbaloma ti mutatyanga abo abeeta omubiri hyoŋene nga bahoma aŋo.
“Aye leha mbalomere oyu muli nʼohutyanga, mutyenga nje Hatonda olwohuba ali nʼobuŋangi ohwita omubiri nʼohudanya omuutu mu muliro ogutasima. Oyo njʼoyu muli nʼohutyanga!
“Singa omuutu atunda obuyuni butaanu, saabufunamo bbeesa nyingi.* Aye ŋaŋuma wayire halala aha Hatonda gebirira. Kale muteŋendehereranga, olwohuba mu moni ja Hatonda muli bamuŋendo nʼohuhiraho obuyuni obwo eduuli, olwohuba amanyire nʼobungi wʼefiiri eriri hu mitwe jenywe.
Ohufugiirira nʼohwegaana Kurisito
(Mat 10:32-33; 12:32; 10:19-20)
“Mbalomera hino ti hiisi oyu esoni jitaŋamba ohwatula mu abaatu ati gaafugiirira, nʼOmwana wʼOmuutu yeesi alimwanjula eyiri abamalayika ba Hatonda ati wuwe. Aye oyo oyu pambya esoni mu baatu, keesi sindimwanjula eyiri abamalayika ba Hatonda. 10 Era hiisi aloma ebibi hu Mwana wʼOmuutu, balimusoniŋa aye oyo afodogola Omwoyo Omutukuvu sibalimusoniŋa. 11 Ni banabaŋambenga babaŋira mu mbuga jʼamagambi, mu mahumbaaniro oba mu bʼobuŋangi, simweŋendehereranga ehi munalome. 12 Omwoyo Omutukuvu alibaŋa ehyʼohuloma mu hiseera ehyo.”
Olugero lwʼomuŋinda omuŋaayi
13 Ngʼaŋo ŋabaaŋo omuutu mulala hu baali mu hiŋindi hyʼabaatu owaloma Yesu ati, “Musomesa, lomaho hu mulebe yange hugabane ebyʼobusika weefe.” 14 Nga Yesu amuloma ati, “Wange, njʼani owaatayeŋo ohuba mulamuzi wenywe?” 15 Ngʼaŋo aloma abaaliŋo ati, “Mwehuume ohutaluluhaniranga ebiitu ebyʼehyalo hino olwohuba obulamu wʼomuutu sibubaŋo olwʼebiitu ebingi ebi aba nʼali ni nabyo.” 16 Ngʼabagerera olugero ati, “Ŋaaliŋo omuutu omuŋinda owaali nʼendimiro yiye nga geeta ebiryo. 17 Nga geebuusa mu mwoyo gugwe ati, ‘Kole hi? Mbula ehifo ehihena ohubungamo ebirime byange bino!’ 18 Ngʼaŋo omwene gegobolamo ati, ‘Hino njʼehi njʼahuhola. Nja hubbwagaŋo ebyagi bino kene nduheŋo ebibbala. Mbiihe omwo ebiryo nʼebiitu byange ebindi. 19 Ni kenire ohuhola tyo, ndyesiima mu mwoyo gwange ti ŋaahani kenire ohutegehera obulamu wange owomu moni. Leha pumule, ndye era nywe hu byange, sangaale!’ 20 Aye Hatonda ngʼamuloma ati, ‘Muŋaayi ewe! Mu hiire hino obulamu buwo buja huŋwaŋo. Ŋaahani njʼani aja hulya ebi obungire ebyo?’ ” 21 Nga Yesu ko agohoba ati, “Po aliba atyo omuutu owebiihira ebyʼobuŋinda mu hyalo muno aye nʼatali muŋinda ewa Hatonda.”
Ohuta owesige mu Hatonda
(Mat 6:25-34)
22 Nga Yesu aloma abeegi babe ati, “Cʼehigira mbaloma ti muteŋendehereranga olwʼehyohulya oba ehyohwambala. 23 Obulamu wenywe wa muŋendo ohuhira ebiryo nʼomubiri gwosi guhira ebyohwambala. 24 Mubonere hu nyuni, sijirima era jiŋuma byagi omu jibunga ebiryo aye Hatonda ajiŋa ebijirya. Enywe simuhirira ŋaleeŋi enyuni ejo bbe? 25 Era njʼani hu enywe aŋanga ohweyongesaho wayire oludaalo lulala hu bulamu wuwe olwʼohweŋendehereranga? 26 Ŋaahani oba nga simuŋanga huhola wayire ehiitu ehidiidiri hyehyo, lwahiina mweŋendehereranga? 27 Mubonere hu bimuli, sibirima wayire ohutungisa engoye aye nʼeŋono eri habaha Sulemaani gaali ni nalyo lyosiryosi sigambalanga hubihira emboneha. 28 Hanye eyo njʼengeri eyi Hatonda alabiirira ebimuli ebiriŋo ahaseera buseera nga babyohya omuliro, saalibambasa enywe abali nʼohufugiirira ohudiidiri? 29 Muteŋendehereranga hu ebi munaalye oba munanywe. 30 Byosibyosi ebyo njʼebi baatu abatafugiirira Hatonda baŋembaho byabahenera ehiseera aye Senywe amanyire ati mubyenda. 31 Aye enywe muŋeegenga hu buŋugi wa Hatonda, bali bameedaho nʼebisigayeyo byosi.
32 “Mutatya wayire muli habbubbu hadiidiri olwohuba Senywe owomwigulu alibaŋa omugabo mu obuŋugi buwe. 33 Muŋambe ebyenywe muŋe abagadi, munahola muutyo muba mwebiihira obuŋinda owʼemirembe nʼemirembe mwigulu eyi omwibi nʼebisereŋi bitoola, 34 olwohuba eyi obuŋinda bubwo buba nʼomwoyo gugwo njʼeyi gusiiba ni guŋemba.
Abeedu abeetegehera ohugobola hwa musengwa yaawe
(Mat 24:45-51)
35 “Mube betegefu ohuŋeeresanga Hatonda hiisi ludaalo hyʼomwidu ngʼolu aba nahuumiiriye musengwawe nʼetaala yiye ni yaaduha. 36 Era mube hyʼabaatu abalindirira musengwa yaawe ohugobola nʼaŋwa hu higole, ni goola gakookona ngʼaŋo ni naaŋo bamwiguliraŋo. 37 Bali nʼekabi abaŋeeresa abo aba musengwa yaawe agobola gagaana ni bamoga. Mu butuufu oweene mbalomera ti alyetegeha gabehasa ngʼabeŋula era ngʼasigalaŋo nʼalindiriye ohuŋeeresa hiisi muutu ehi genda. 38 Hiriba hiraŋi musengwa yaawe ohubagaana ni bahiimoga wayire agobola mu wiire ŋagati oba engoho ni yiholyoha. 39 Aye muhimanye muuti singa omwene mago amanya esaawa eyi mwibi anaajiremo, saamuleha hubbwaga nyumba yiye ohumunyaga ebiitu bibye. 40 Mwesi mwetegehe olwohuba Omwana wʼOmuutu aliijira mu hiseera ehi mutamusuubiriramo.”
41 Ngʼaŋo Peetero abuusa Yesu ati, “Musengwa, olugero luno olugereeye ndiife hweŋene oba abaatu bosibosi?” 42 Nga Musengwa amugobolamo ati, “Ŋaahani njʼani omuŋanika omwesigwa era owʼamagesi? Njʼoyo oyu musengwawe gataŋo ohutangirira abahye era gaabaŋa ebiryo byawe mu hiseera ehituufu. 43 Gesiimire omuŋeeresa oyu musengwawe alyagaana nʼahola atyo. 44 Mbalomera ehituufu ti musengwawe alimuŋa ohuhulira ebiitu bibye byosibyosi. 45 Aye singa omuŋeeresa oyo aloma mu mwoyo gugwe ati, ‘Musengwa yange anahalwe ohugobola,’ atandiha ohuhubba abahye era gaaba hu gʼohulya nʼohunywa nʼohumeera. 46 Musengwa wʼomuŋeeresa oyo aligobola hu ludaalo olu atamusuubiriraho nomu saawa eyi atamanyire. Era musengwawe oyo alimugudya ebyembaha ebyene ngʼahena amubalira ŋalala nʼabatafugiirira.
47 “Era omuŋeeresa amanyire ehi musengwawe genda era ndamwetegehera cooka ndahihola, balimugudya ebyembaha ebyene. 48 Aye omuŋeeresa oyo ohola ehibi nʼatamanyire ati ehi ahola hibi, balimugudya ni bamuleheramoho. Hiisi oyu baŋa obuvunanyiziwa obubbala, balimusubiriramo bingi, ne oyo oyu babiihisa ebingi bali mwendaho bingi ohuhiraho ebi bamubiihisa.”
Yesu sigaleeta emiyaaya aye hwabuhania
(Mat 10:34-36)
49 Ngʼaŋo Yesu geyongera ohuloma ati, “Naaja huŋwana muliro ogwʼohwabuhania abaatu hu hyalo. Ne nga nahendire bugali gube ti gwahena hale ohuŋamba! 50 Aye ese samwene ndi nʼohweyiniha mu hubonaabona ngʼolu beeniha omuutu mu maaji mu hubatiziwa era neŋendehereeye bugali ohwola olu hiryolerera. 51 Muŋeega muuti naaja huleeta miyaaya hu hyalo? Bbe, naaja hwabuhania. 52 Ohuŋwa olwa leero, abaatu bataanu mu hidaala hirala baneyabulengamo, abadatu babuhana hu babiri oba ababiri babuhana hu badatu hu lwange. 53 Omusaaye omusinde saaliŋambagana nʼomusaani era omuhaana saaliŋambagana ni nyina, omulya saaliŋambagana ni masaalaawe hu lwange.”*
Ohumanya ehiseera
(Mat 16:2-3)
54 Nga Yesu aloma ehiŋindi hyʼabaatu ati, “Ni mubona ehireri ni hiŋwa ebugwalyuba, muloma muuti, ‘Efula yinaagwe,’ era nga yigwa. 55 Era epunga enahubba ohuŋwa mu menamo, muloma muuti, ‘Omumwi guja hwaduha bugali.’ Nga era gwaduha. 56 Banafuusi enywe! Mumanyire amahulu gemboneha yʼembeera yʼehyalo nʼeyegulu byonyene. Lwahiina simumanyire huvunula ebiriŋo mu hiseera hino?
Tegeregana nʼomusigu wuwo ni guhiiri
(Mat 5:25-26)
57 “Lwahiina simuŋanga hweyabuliraŋo ehiruŋamu ehi Hatonda genda era mwahihola? 58 Singa ŋabaaŋo ahuŋaŋabira, ni muba ni mutiina mu moni jʼomulamuzi, fuba mufugiirisanie ni muhiiri mu ngira. Ne ni mutategeregana, nʼalihwosa mu moni jʼomulamuzi alihusalira omusango gaahena gaahuŋambya omuhulu wʼabasirikale ahudanye mu komera. 59 Kulomera ti sooliŋwa mu komera ohwola olulisasula ebbeesa josijosi eji ahubanja.”
* 12:6 12:6 Mu Luyonaani jaali “Asalyoni” ebiri. Asalyoni njʼahabbeesa ahaali ahʼomuŋendo oguhirirayo erala obudiidiri. * 12:53 12:53 Mik 7:6