27
Si Sehape Lok Yeisu Pilato heine
(Mak 15:1; Luk 23:1-2; Jon 18:28-32)
Henenai suwok topowo lalahine bwabwaligadiye he-bwaidiye ge Judiya wedi todedei si ginawi Yeisu hana logugui te gen i mate. Habeto si yawan ge si sehape si la si pagotei Pilato he nimane, iye Roum wedi gavana.
Judas I Gadisowa
(Kaiwo 1:18-19)
Yeisu hana towase Judas, sauge i paidi Judiya si liwo Yeisu gen i mate, bwen i nuwo ngakan wana ginawi, hoge i ho pahavile mwani silba hana hohoyowate teti (30) topowo lalahine ge todedei heidiye. I nga, “A gegi suwok, kaiwane Yeisu taine wana ngak i degan, bwen a waseyan heimiu ge bwele hu lopamate.”
Si liwo heine si nga, “Lama sanahane tei! Totom ham puyowo tei.”
Habeto Judas i yok tei mwani yake he Guwole Gagabubine gamwane, bwen i yogo ge i la i gadisowa.
Topowo lalahine si howo mwani yake ge si nga, “Mwani ya i madibe, Logugui taine i detaeman te ta howo ge ta hotei he Guwole Gagabubine hana mwani he hana pase hei.” Habeto si ginawi mwani yake hana logugui, bwen si howo ge si pamaise kelekele hotiya tomibwabwali hedi heliwage. Si pamaise tolomo hotiya heine iye huye hana tohab. Iyete hana had yan ya kelekele yake hidane si hune Panamamadibe. Iloke profet Jeremaiya wana lihu i tabwa tolosuwok gane i nga, “Si howo mwani hana kaikai silba teti, gane Isrel bobodeidiye si taeman tage gen si pamaise tolomo yake hei. 10 Bwen si pamaise huye hana tohab wana kelekele, sohode Helak wana lihu heyau.”
Pilato I Pakot Yeisu
(Mak 15:2-15; Luk 23:3-5,13-25; Jon 18:33—19:16)
11 Yeisu i talmidi Pilato he matane, iye Roum wedi gavana, hoge i tayak i nga, “Huwo Judiya wedi kin?”
Yeisu i nga, “Sohode te lam lihu tei.”
12 Topowo lalahine ge Judiya wedi todedei si pwatim Yeisu. Bwagane taine wana ngak i degan, agegene taine i degolase halingadiye hotiya. 13 Pilato i liwo heine i nga, “Tab u longe bigi ho-piye kaiwane ge si pwatimiwo?” 14 Agegene Yeisu taine i degolase halingadiye tankai hotiya, iyete Pilato nuwane i hape.
15 Bwaime hotiya ge hotiya, he Seyok Sagaeine hana sauge hei, Pilato i epagotagan hebwaden todibula gane hebe Judiya si ehase. 16 He sauge yake tolomo hotiya i miye he dibula, hidane Barabas, iye wana ginawi ngak kaiwane bwen wasane i kai. 17 Iyete sauge boda si mipase, Pilato i tayakid i nga, “Nunuwamiu sega a pagotagan kaiwamiu, Barabas o Yeisu gane si nga Mesaiya?”* 18 I liwo sohode ti yake, kaiwane i lapu vetahe Judiya wedi todedei si yamwa puyowoyan Yeisu iyete si howo ge si hotei he nimane.
19 Pilato mwage he bagakot bwen poniyene i patile lihu heine i nga, “Tolomo tei taine wana ngak, tab bigi hotiya u eginawi heine. A heneluluwo he gogou iye kaiwane ge a matok suwok.”
20 Agegene topowo lalahine ge Judiya wedi todedei si hotei boda hedi pei gen si liwo Pilato i pagotagan Barabas ge Yeisu gen i mate.
21 Habe Pilato i tayakid boda i nga, “Si he-iwo ya, nunuwamiu sega a pagotagan?”
Si nga, “Barabas.”
22 Bwen i tayakid i nga, “Sahe a ginawi Yeisu kaiwane gane si nga Mesaiya?”
Bwabwaligadiye si nga, “U tagakoros-yan!”
23 Pilato i tayakid i nga, “Sahe kaiwane ge a tagakoros-yan? Heto ngak i ginawi?”
Agegene si gon gaigaisi suwok si nga, “U tagakoros-yan!”
24 Pilato i lapu taine bosowaine i deginawi hiyede hotiya hedi, ge hawesine ege bwen boda si ginawi maleke. Iyete i howo bwai, i sawi nimane boda he matadiye ge i nga, “Tolomo ya tab wana mate hana pwapwatim hotiya i eluwom heyau. Hana logugui i miyeiwo heimiu.”
25 Bobode bwabwaligadiye si nga, “Wana mate hana pwapwatim gen i miyeim hamai heyai ge he-nanatumai heidiye.”
26 Iyete i pagotagan Barabas kaiwadiye, ge i liwo tosasagiyao si howo siyo veveroroine ge si rabrabik-an Yeisu, habe i hotei tosasagiyao he nimadiye iloke gen si tagakoros-yan.
Tosasagiyao Si Doteti-yan Yeisu
(Mak 15:16-20; Jon 19:2-3)
27 Pilato wana tosasagiyao si pagolok Yeisu he logugui hana guwole lahine gamwane, habe si liwo wedi pan tosasagiyao-yan bwabwaligadiye si mipase ge si mipainan Yeisu. 28 Si lake yok hana kaliko, bwen kaliko mwalao matane pepol sohode kin hedi kaliko, si howo ge si pasipo heine. 29 Habeto si howo pipisare ge si ginawi hana dapwapwau iloke si hotei he kahulune. Bwen si howo hepotihe hotiya ge si hotei he nimane wana hinone sohode kin wedi page, habe si lipwakoko he matane, hoge si doteti-yan si nga, “Ago, Judiya wedi kin!” 30 Si luwo punpun-an tuwane ge si howo hepotihe si lodongedonge-yan kahulune. 31 Sauge si doteti-yan mwao, bwen si lake yok kaliko mwalao ge si pasipo totone hana kaliko. Habeto si pagotagan si ela bwele si tagakoros-yan.
Yeisu Si Tagakoros-yan
(Mak 15:21-32; Luk 23:26-43; Jon 19:17-27)
32 Sauge Yeisu si pagotagan si ela tagakoros kaiwane, si paidi tolomo hotiya gagama Sairin, hidane Saimon, bwen si padowakik iloke i hiyewo Yeisu hana koros. 33 Si sevin he hiyebe hotiya hidane Golgota. (Golgota hana sapu iye te “Pana Kaun Pwatumine.”) 34 Habe si ngongoehuk-an waen bwaine yei hotiya hamnane mamaliyeine ge si giyau heine, age sauge i mun nohon, bwen i boleu tan nuwane sohode i demun. 35 Sauge si tagakoros-yan i mwao, bwen tosasagiyao si wari hana kaliko, habe si yomo pak ge si yoyoun-an yoyoun hotiya, iye te heine si talaotan kaliko hana pase tomase ge tomase heidiye.* 36 Bwen si tuwodau te he yake ge si hite kiki-yan. 37 Hana pwapwatim si leli ge si tagapatad he kahulune dedenateine, i nga, “Ga yeya Yeisu, Judiya wedi Kin.” 38 Tobwahiyewo si he-iwo he-bwaine si tagakorosid. Hotiya hana koros si pamidi he wana hinone ge hotiya he wana gegebe.
39 Bobode hebwaden si sehadidi-yan Yeisu matadiye i lok si paidi, bwen huludiye si eloniknik-an ge si yamwa tunetune-yan 40 si nga, “Veto u liwo tage bwele Guwole Gagabubine u mwanalake ge he yan ho-tuwon gamwane habe u pamidi hedi. Iyete sauge ya totom u pamwadiwo. Hebe huwo Helak natune, u sedau u seyok koros.”
41 Topowo lalahine, he-bwaidiye Logugui hana topapalapu ge Judiya wedi todedei, si yamwa tunetune-yan sohode hedi ti yo. 42 Si nga, “I pwamwadid mwage bobode papaine, agegene taine bosowaine i depwamwad totone. Tage iye Isrel wedi kin! Hebe totone i sedau i seyok koros, habeto ha goru heine. 43 I hotei Helak hana med. Gen ta hayao-yan tab Helak nuwane bwele i pamwad, kaiwane i nga, ‘Nau Helak Natune.’ ” 44 Ge tobwahiyewo hebwaden si tagakorosid he-bwaine, sidiye si sinari-yan Yeisu sohode hedi ti yo.
Yeisu wana Mate
(Mak 15:33-41; Luk 23:44-49; Jon 19:28-30)
45 Parae luwane, hiyebe bwabwaligane i gogou hana had tri oklok. 46 He tri oklok he hadidine, Yeisu i gon pakai he halingadiye heine i nga, “Eloi, eloi, lama sabaktani?” Lihu yake hana sapu iye te, “Lo Helak, lo Helak, sahe kaiwane ge u miyokau?”
47 Bobode topadine hebwaden si taltalmidi he yake, si longe halingane hoge si nga, “I gonan Ilaija ti yo.”*
48 Sauge yake tolomo hotiya i patadei i la i howo pune, i pabile he waen mwimwiheine hei ge i momos, bwen i hotei he hubwahi matane ge i pamwalao senge Yeisu i mun. 49 Habe he-bwaine si nga, “Gen ta matemate iloke ta paidi tab bwele Ilaija i luwom ge i pamwad.”
50 Yeisu i gon pakai hedi, habe yawedine i taeman mwao.
51 Kaliko malemaleine gane si pakole ge si libe tem Guwole Gagabubine gamwane hei, sauge yake i masase telipuneik nate hana had i la i dau pa. Mwaniknik i youmate bwen kelekele si lutulutu ge pakpak si mamaene. 52 Haliwage-yan si mwapwe, habeto Helak wana bobode hebwaden si mate dei, si hoyowate si suwoyuk. 53 Si suwoyuk yok hedi haliwage, ge Yeisu wana suwoyuk hedi he muine si la si setuk Jerusalem ge si youmate bobode si hoyowate heidiye.
54 Tosasagiyao hebwaden si miyemiye he yake bwaidiye wedi todedei si mimitahasik Yeisu, si hamnohon mwaniknik hamnane ge bigi bwabwaligane gane i gan si paidi, hoge si matok suwok ge si nga, “Tolosuwok iye Helak Natune!”
55 Venakau si hoyowate si midimidi lawi, bwen matadiye i lok ge si hayaoyan Yeisu. Venakau hebwaden ya veto si sebelen Yeisu, bwaidiye si sehudiim Galili ge si matahasik. 56 He gamwadiye, Meri Magdala vainiine, wana valese Meri gane Jems ge Josep tinadiye, ge hotiya hedi Sebedi he-nanatune tinadiye.
Yeisu Si Hotei he Haliwage
(Mak 15:42-47; Luk 23:50-56; Jon 19:38-42)
57 Sauge i kokoyavi suwok, towasewase hotiya gagama Arimatiya, hidane Josep, i luwom, iye hedi Yeisu wana topadavae hotiya. 58 I la Pilato heine ge i hawanun-an Yeisu tuwane nuwane i ehowo, habeto Pilato i liwo gen si giyau heine. 59 Josep i howo Yeisu tuwane, i hapo he kaliko tovevai, 60 ge i la i hotei totone he wana haliwage tovevai gamwane, gane veto i hen tukan he pak. Bwen i pulim lok pak lahine hotiya ge i pulim gane haliwage hawane, habe i seyok. 61 Meri, Magdala vainiine, bwaine wana valese si tuwodau te he yake, hedi hao i loklok he haliwage.
Tosasagiyao Si Matahasik Haliwage
62 Sabat hana yan lovivine i mwao, i yan hedi, habeto topowo lalahine ge Farisi si lok Pilato heine. 63 Habe si liwo heine si nga, “Gamalak, ha nuwohasik toyoyokapis ga yake, sauge habe taine i demate i nga, ‘Bwele yan ho-tuwon i mwao, habe a suwoyuk hedi.’ 64 Iyete u liwo tosasagiyao si la he haliwage ge si matahasik hana had yan ho-tuwonine i mwao. Hebe taine ta deginawi sohode ti yake, anamate wana topadavae bwele si lok ge si howo tuwane, habe si liwo bobode heidiye si nga, ‘Hobak i suwoyuk hedi.’ Iloke yokapisi ga yeya bwele i kai suwok, taine sohode gane dedei.”
65 Pilato i liwo topowo lalahine ge Farisi heidiye i nga, “I dohob, gen hu sehapeid lo tosasagiyao topadine ge hu la hu yomoteiid iloke si matahasik haliwage. Hu lok, bigi bwabwaligane gen hu ginawi gane bosowaimiu hu ginawi iloke haliwage hana matahasik i dohob.” 66 Habeto si la si pap hasik siyo hotiya he haliwage gegedine ge he pak yake wedi bagayeune, bwen si yomoteiid tosasagiyao ilok si matahasik haliwage.
* 27:17 Palinge Hibru si nga “Mesaiya”, palinge Grik si nga “Keriso”, hadi sapu hotaege. * 27:35 Pak si yoyoun-an, iloke sega hebe i howo pak gane hetutuhine ganganine, iye bwele si giyau kaliko hana pase dodohobine heine. * 27:47 Palinge Hibru heine, Ilaija hidane hana luluwonge hawesine sohode lihu “Eloi.” Bobode Yeisu wana gon si longe pangek.