22
Bobode Si Boleu Haduwe Sagaeine
(Luk 14:15-24)
Yeisu i gohalibe hedi bobode heidiye i nga, “Helak wana bagalogugui sohode ti ya. Kin hotiya i ginawi sagae natune tolomoine wana haduwe kaiwane. I patileid wana tokaiwo si la bobode hebwaden i hawanunid heidiye si giyau wedi wase gen si luwom he sagae, agegene bobode yake si boleu.
“Bwen i patileid wana tokaiwo papaine hedi ge i nga, ‘Hebwaden gane a hawanunid sagae kaiwane, wedi wase hu giyau haga hobak a lovivine-yan. Hu nga: Bulumwakau poseposeidiye hobak ha tuwomid ge hobak ha lovivine-yanid bigibigi hoyowate. Bwen egene hu luwom he sagae.’
“Age sidiye taine wedi nuwotu i delok hei, iyete hotiya i la he wana baguye, hotiya i la he wana stowa, ge papaine si bwangeid tokaiwo, si rabrabik-anid ge si tagapampamateid. Kin i huge suwok, bwen i patileid wana tosasagiyao si la totaurol si tagapampamateid ge si ton yok habadiye.
“Habeto i liwo wana tokaiwo heidiye i nga, ‘Haduwe sagaeine hobak a lovivine-yan, age hebwaden a hawanunid si boliboli bwen taine si deluwom. Hu la he hede yaheyahe. Hebe segawai hu paidiid, hu liwo heidiye gen si luwom he sagae.’ 10 Bwen tokaiwo si lok si la he hiyede-yan ge si sehape luwomid bobode bwabwaligadiye hebwaden si paidiid, dodohobidiye ge ngakngakidiye, habeto sagae guwoleine i susuwoku.
11 “Sauge kin i setuk he sagae guwoleine ge i paidiid bobode, bwen i hite paidi tolomo hotiya taine i desipo haduwe sagaeine hana kaliko.* 12 I tayak i nga, ‘Heliya, mwatan ge u luwom u setuk ge taine u desipo haduwe sagaeine hana kaliko?’ Age tolomo yake taine i degolase kin halingane. 13 Bwen kin i liwo wana tokaiwo heidiye i nga, ‘Hu yawan nimane ge hehene bwen hu bili tagan he gogou, ilok i mimitantan ge ngingine i sangsangapatad.’ ”
14 Habeto Yeisu i nga, “Si hoyowate Helak i gonanid, agegene topadine ege te i haseid.”
Takis hana Pampamaise Lihuine
(Mak 12:13-17; Luk 20:20-26)
15 Bwen Farisi si seyok Yeisu si la si nuwotu luweni mwatan bwele si ginawi pagan ge si palohe Yeisu iloke he wana lihulihu heine hana pwapwatim si ginawi. 16 Habeto si patileid wedi bobode topadine si la Yeisu heine, he-bwaidiye ge bobode papaine hebwaden nunuwadiye kin Herodi wana logugui. Si liwo heine si nga, “Topapalapu, ha lapu huwo tolihulihu tolosuwokine ge lam papalapu Helak kaiwane i sapu suwok. Taine u dematokan tolomo hotiya, kaiwane taine u degorugoru bobode wedi sibe hana misai heine. 17 Iyete gen u liwo ha longe. Moses i liwo ha giyau mwani Helak heine. Age mwatan lam nuwotu? I dohob ege ha pamaise takis Sisa heine o age tab?”
18 Yeisu hobak i lapu wedi nuwotu ngakngakine, bwen i liwo heidiye i nga, “Toyoyokapis suwok humiu! Sahe kaiwane hu hamnohonau tage hu epaloheyau? 19 Hu patoheyau mwani hotiya, gane tage takis hu epamaise hei.”
Habe si howo mwani silba hotiya si giyau heine i paidi, 20 bwen i tayakid i nga, “Sega kankanunune ti ya? Ge sega hidane si leli he mwani ya tuwane?”
21 Si golase halingane si nga, “Sisa.”
Bwen Yeisu i liwo heidiye i nga, “Gane Sisa kaiwane hu giyau Sisa heine, ge gane Helak kaiwane hu giyau Helak heine.”
22 Si longe wana lihulihu ya bwen nuwadiye si hape, habe si seyok Yeisu ge si yogo.
Tomate wadi Suwoyuk Lihuine
(Mak 12:18-27; Luk 20:27-40)
23 He yanine ga yake, Sadiusi si luwom Yeisu heine. Sadiusi taine wedi goru tage tomate si suwoyuk, iyete si tayak Yeisu si nga, 24 “Topapalapu, Moses i liwo hebe tolomo hotiya i haduwe, taine he-nanatune ge i mate, gen havane i hadaenge hagabwiine ge hebe he-nanatudiye i gan, sidiye si tabwa tolomo gane i mate he-nanatune. 25 Sauge hotiya tolomo hotiya he-bwaine he-hauhavane, hedi hohoyowate si he-pik (7). Gamahun i haduwe, taine he-nanatune, habe i mate, bwen havane i hadaenge hagabwiine. 26 Page hotaege yake i gan hedi ho-iwoine heine, sohode hedi ho-tuwonine, ge sohode hedi hana had bwabwaligadiye si sepale. 27 Bwen mwaomwaoine, habe vaini yake hedi i mate. 28 Hebe tolosuwok tomate bwele si suwoyuk, ilok suwoyuk he muine si he-pik (7) yake he gamwadiye, sega iye vaini yake mwaniyene suwok? Kaiwane bwabwaligadiye si hadaenge.”
29 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Humiu hu bole suwok, kaiwane taine hu delapu Buk Bwabwalene hana lihu ge Helak wana gaisi. 30 Sauge hebe tomate bwele si suwoyuk, sidiye sohode anelose-yan he bulubulu, taine si dehaduwe. 31 Agegene tomate wedi suwoyuk lihuine—taine hu depahone heto sahe Helak i lihuyan heimiu he Buk Bwabwalene, ine? 32 I nga, ‘Sauge ya nau Eibraham, Aisak ge Jeikob wedi Helak.’ Helak i liwo sohode ti yake, iloke ta lapu bobode ya yawedidiye taine i demate suwok. Helak iye taine tomate suwok wedi Helak sohode, age hebwaden yawedidiye ganganine wedi Helak.”
33 Boda si longe Yeisu wana lihulihu ya, bwen nuwadiye si hape wana papalapu kaiwane.
Se Logugui I Kai?
(Mak 12:28-34; Luk 10:25-28)
34 Farisi si longe hobak Yeisu i gopamipahabid Sadiusi, bwen Farisi si mipase. 35 Habe bwaidiye hotiya, Logugui hana tosibe, i hamnohon Yeisu ge i tayak i nga, 36 “Topapalapu, se logugui i kai Moses he wana Logugui?”
37 Yeisu i golase halingane i nga, “ ‘U nunuwane-yan Guyau lam Helak bwaine hatiyem bwabwaligane, yawedim bwabwaligane ge lam nuwotu bwabwaligane.’ 38 Logugui ya i midei ge iye logugui lahine. 39 Ge logugui ho-iwoine sohode hedi ti yo, i nga, ‘U nunuwane-yan bwaim sohode totom u nunuwane-yaniwo.’ 40 Moses wana Logugui bwabwaligane ge profet-yan wedi papalapu, pakediye i talmidi he logugui ho-iwo ya hei.”
Mesaiya Iye Deivid Tubune, Sohode Hedi Iye Deivid wana Guyau
(Mak 12:35-37; Luk 20:41-44)
41 Farisi mwage si mimibayavin-an Yeisu, bwen i tayakid i nga, 42 “Mwatan lemi nuwatu Mesaiya kaiwane? Iye sega tubune?”
Habe si nga, “Iye Deivid tubune.”
43 Bwen Yeisu i tayakid hedi i nga, “Mwatan ge Deivid i lihulihu he Yayaluwo Gagabubine wana nuwotu ge i hawa guyau-yan Mesaiya? Deivid i nga,
44 ‘Helak i liwo lo Guyau heine i nga:
U tuwodau he lo hinone
hana had a ho dongeid ham siviye he hehem gabulane.’
45 Hebe Deivid i hawa guyau-yan Mesaiya, mwatan ge tage iye Deivid tubune?”
46 Taine bosowaidiye hotiya i degolase Yeisu halingane, bwen taine sauge hotiya hedi bosowaidiye si dehamnohon ge tayak hotiya si degotayak Yeisu heine.
* 22:11 Hana hao sohode tosagae haduwe sagaeine hana kaliko i lovivine-yan i giyau tohan sagae si sipo. Agegene tolomo ya taine i dehawatau-yan tosagae, bwen egene i setuk bwage taine i dela i deho sagae hana kaliko ge i desipo.