Na Gegere
nina Paul na Tabu vania
Titus
?Na hava te tughunia igaa?
Titus te mua Jew, me taluutunia Christ. Te lutu kolua Paul, tana bona Paul te ladavaghinia na Rongorongo Uto. Na gegere eni, a Paul te gerea vania tana bona Titus te ghahaa tana koukomu i Crete, ge ke idevia na lutu ni holohoru iga. Na gegere eni te loghoa ra tolu na ghanaghana te mava ilokana. Sakai, Paul te bosaa vania Titus nia na vata ni nilabu te ulaghadira rana mane huhuli tana holohoru. Eruani, Paul te bosa vania Titus ivei ke nea na taraiadira na vata ni ovu ni vure tana holohoru. Toluni, Paul te bosa tatei vanira na nilabudira rana taluutuni, haba vaa kara kabu mabo ma kara liouto. Ma kara bei kabu vokavoka ma kara hughuhughu tana voladira.
Na lei Ghanaghana Mava ilokana na Gegere eni
Nina bosa holopangoti Paul (1:1-4)
Nina lutu Titus i Crete (1:5-16)
Na tarai te utuni (2:1-15)
Gonia na hava te uto (3:1-11)
Nina bosa sosoko Paul (3:12-15)
1
Nina bosa holopangoti Paul
Inau a Paul, nina tinoni lutu God, mana nina manevetena Jesus Christ.
God te viliu me vetenau ge ku va lagalagai didira na taluutuni nina tinoni God te vilira tua, mu ku hangara ge kara ghila manahana na utuni, me ke hangara ge kara talumavaa God. Na pukuna eni ge kara pitudilaa na vola kasila itatana God. God te nia baubahu mai tua inaghona na vuhaana mai na maramana. Mi ani ta ghila iga na utuni na pukuna God te mua sori. Mi ta nina puku ni bongi God te vili dilaa mai tua, ge tatea na Rongorongo Uto vanira na lei tinoni, ma nia nigua na lutu ni ladavaghiniana. God na Vavolada te arevaghi niu nia na gehetiana na lutu eni.
Inau tu gegere vanigho Titus, te vaghagho na puku ni dalegu na pukuna toro loghoa sakai na vata ni taluutuni vamua itatana Christ.+
Mi nau tu nongia God Tamada maia Jesus Christ te vavolaghita tana lei paluda, ge koro vahegho na sonihalavu mana mabo.
Nina lutu Titus i Crete
Inau tu bosa vanigho ge ko ghaha oligho so tana koukomu lau i Crete ge ko tona haliu na maemaneani na lei vahola tana lei taluutuni tu mua geheti sokoi mua inau. Na vuivuni ni totobo ko gonia ke, ko vilira na balu mane tana lei sopa komu, ge kara idevira na lei tinoni taluutuni kakeri, te vaghaa na hava tu bosai vanigho tua. Na lei mane ko vilira ke, ge kara maemane na nilabudira tana matadira na vure. Ma kara ghanaghana mavaa didira na taulaghi ma kara kabu ngasi itadira na taudira. Mana lei daledira ghua kara taluutunia Jesus Christ ma kara taonira tamadira mana tinadira, ma kara mua gonighi na lei totobo dika, ge kara bei sodoa gea siki dika itadira. Na pukuna na lei mane tara huhuli tana holohoru ke, mara righitaonighi na lei lutu te vetenara nia God, me vaghaa keri ke, ge kara maemane mughua na gehegehedira ge ke taho siki tinoni ke bosa kalera nia siki totobo dika tana voladira. Mo ko bei vilira gea arahei tara liona na taoniana vamua na liodira heghedira, maia tara mina rutu, maia tara ghilalaa na inu bulebule, mana veilaulabui kolu itadira na vure, mana kene rongo. Kara bei gonighi gea na lei gehegehe dika vaghani raini, ma kara mane uto vasoo. Ma kara holopangotira rahei tara mai tana komudira mana valedira ma kara righitaonira iga. Na lei mane tara dolovia na uto, mara gehegehe uto vanira na lei tinoni. Ma kara nia togotogo na kabu maemane, ma kara nia bati na hulidira. Kara kabu uto ma kara manahana na kabu koluadira na lei tinoni maia tana matana God. Rahei soko to vilira i kakeri kara tinoni huhuli tana lei sopa komu ge kara taluutuni kaekage tana lei nina bosa ni tarai Jesus Christ, te vagha toro taraira nia tua iroghita, ge kara tangomana na taraiadira nia na vure na hava te maemane, ma kara kerisaghinira nia na taoniani. Keri ke, mi tana bona siki sakai ke hughui na lei bosa te utuni raini ke, na lei tinoni huhuli kara tangomana na bosa tateani nina hahi.+
10 U bosa te vaghaa eni, na pukuna te subo na tinoni tara hove na taoniadira na ovu tara huhuli i kakeri. Na ovu ni vure vaghadira raini ke, gaira tara taraira na lei vure nia na lei kokoe te taho iga siki totobo te uto, mara pegopegora. Me subo itadira na lei tarai raini ke, tara nia kokoe ngangata ge na lei tinoni taluutuni kara pahevaughilala mughua, taonia didira na vetena rana Jew. 11 Keri ke, ko bei taladira gea ge kara tarai. Na pukuna tana bona tara nighi tarai na lei didira bosa ni tarai te mua ulaghani na nighi tarai ke, e nera na lei binaboli ge kara taluutunighi na lei didira tarai, mara mua taluutunighi na lei bosa ni tarai nina Christ. Ara nighi tarai didira na lei tarai sorisori, ge kara hola rongo itadira na lei tinoni. 12 Ma sughua na mane manaha te ghaha mai tua te hau tana koukomu lau i Crete te bosaa,
“Na vure ni Crete tara sorisori.
Ra mua taghaora heghedira te vaghara vamua na bolo asi,
na vure lupa
mana vangapaitu.”
13 Na hava te bosaa na mane manaha eni ke, te utuni vanira sono na vure ni Crete. Me vagha keri ke, ge u kerisaghinigho ngangata, ge ko tarai utora nia na bosa papara arahei tara taluutunia na tarai sorisori, ge kara taoni utoi na lei bosa ni tarai ta Jesus Christ. 14 Ma kara bei varongohighi gea na lei tutugu tara vuhai mai rana Jew, ge kara bei taonighi ghua na lei vetena sorisori te va mai tadira tara nia sika na tarai te utuni.*
15 Te vaghara na lei tinoni tara marabu tua tana matana God, taho ghua siki vanga te baibatigha na ghaniani. Mana lei tinoni tara meto mara mua taluutunia Christ me ke taho siki totobo te vaolu kara gehetia. Na liodira mana ghanaghanadira te meto udolu tua, ge ra mua ghilala na vilivokaana na uto tana dika. 16 Na lei tarai sorisori tara bosa, “Ighai tai ghila tua God,” hauva tea ka, mara mua ghilala na pukuna na gehegehedira te tughunitatera tara mua ghilala sughua God. Mara hahi sule ngangata tana nilabudira, mara mua taonighi na lei nina vetena God. Keri ke, mara mua tangomana sughua na gehetiana na hava te uto.
+ 1:4 2 Corinthians 8:23; Galatia 2:3; 2 Timothy 4:10 + 1:9 1 Timothy 3:2-7 * 1:14 Na lei vetena sorisori Balu na vure tara ghanaghana ke, na lei vetena raini tara nia na hava na vanga te uto, mana taulaghi, mana pahevaughilala, mana vata ni nilabu. Righia 1:10