18
Danimbo owé parámi reweya?
(Mak 9:33-37; Luk 9:46-48)
Ŋu naruko ŋuno iŋo-iŋo rewero unindo* Yesuko mahero ŋandiro oseseyaŋgurí, “Dani katoko sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyómo ŋuno owé parámi reweya?”
Asa Yesuko simó ta ka nekoní mahiní re keweroyemo rotoní kaŋaró. Enendo ŋande yimiraró, “Nondo ye hamó yimiroteno, ko yendo simó ta ŋande qembe kama tunoqewaŋgo tiníqo, yeko sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyó ŋuro quroko kama owaŋgo. Uni eneŋomboro iŋoní umbuní simó tomó ta ŋande qembe tunoqeweya, uni ŋundo sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyómo ŋuno owé parámi horé reweya.
Otete piyimi ŋundo iŋondutuye roworemoyote
(Mak 9:42-48; Luk 17:1-2)
“Uni kato neneŋo iŋoro simó ta ka ŋande quya topo teweya ŋuko noya topo teweya. Quko enendo simó tomó ta qu ka iŋondutu nereyote ŋu riní o piyimi teweya tiníqo, topé piyimi horé reweya. Meté koretero unindo wondo parámi ka eneŋo puŋímo kusiyoro re windi quroko raŋi khumoroqota o piyimi ŋunde qu kama teweya.
“Ye nokono ŋano uni qu, ininiyaqe, quhurí piyimi korowowaŋgo. Yendo uni yowosoyi o piyimi teyoteŋgo. Hamó, yeŋo muríye piyimi ŋunde qu tunoqeweya. Quko ye dando o piyimi ŋu tewaŋgo, ininiyaqe, quhurí piyimi korowowaŋgo.
“Ke kandekepo, kheŋgepo kowosoní o piyimi teroqo, wesaŋe raŋi uweya. Ŋunde kini tiníqo, asa kandeke irisa-irisa ŋunde teweyape, ma kheŋge irisa-irisa ŋunde teweya, quko imemoŋgo te suki-suki qayote§ quno ŋuno uweya. Quko keto kandeke kanata na, kheŋge kanata na yoweya, keto meté yoto-yoto suki-suki ŋuno oweya. Ko toŋeŋgepo kowosoní o piyimi teroqo, kumo raŋo qembe. Ŋunde kini tiníqo, asa toŋeŋge irisa-irisa ŋunde teweya, quko imemoŋgo kewá piyimimo ŋuno uweya. Quko toŋeŋge kanata na yoweya, keto meté yoto-yoto suki-suki ŋuno oweya.
10 “Ye meté iŋoyi. Simó tomó ta-ta ŋande quro ma yesará yerewero. Dokoro no hamó yimiroteno, sambo simó** kumimbo sopo yerero naru rokóŋoro awane samboko yote ŋuro toŋímo kaŋeyoteŋgo. 11 (-)††
Sipsip ka toŋeró ŋuro tapara mande
(Luk 15:3-7)
12 “Ye date iŋoteŋgo? Ko uni kato sipsip 100 ŋunde sopo yereyote, ko sipsip kanata na toŋeweya tiníqo, enendo sipsip 99 ŋu yorotoní purímo yuriqo, toŋero sipsip toŋeró ŋu seqaweya, hamómbe? 13 No ye hamó yimiroteno, ko ene sipsip ŋu qeneroqo, asa niŋgu-niŋgu parámi horé teweya. Sipsip 99 kama toŋeŋgurí ŋuro metéŋoyote, quko kanata toŋeró ŋu qeneró ŋuro niŋgu-niŋgu parámi teweya. 14 Ŋunde naŋge Awane samboko yote ŋundo simó na-na ŋande quro kanata ka kama piyo teweya, yero iŋoyote.
Topo kato o piyimi tiníqo, roŋgaruwoyi qembe
15 “Ko ke topokepo o piyimi te kunoweya tiníqo, yarimata naŋge roŋgaruwori qembe. Ŋunde ti mandeke iŋoníqo, topoke ri meté yoweya. 16 Quko enendo mandeke kama iŋoníqo, uni kanata, irisa ŋuya yorero topokepoya mande kaŋuya yi qembe. Dokoro uni irisa, kapusa qundo mande ŋu ri kondéreweya. 17 Ko enendo yeŋo mandeye ŋu ŋuya kama iŋoníqo, iŋondutu koro huru-huruko‡‡ unipare soso yi qembe. Ko enendo eneŋo mandeye kama iŋoníqo, asa ke uni ŋu qenero, kape uni qembe, takis re-re uni qembe§§ naŋge, ye iŋo qembe.
18 “No ye hamó yimiroteno, o kumi nokono kusiyowaŋgo tiníqo, Anutuko o ŋu samboko kusiyoweya. Ko o kumi nokono rotowaŋgo tiníqo, Anutuko o ŋu samboko rotoweya.
19 “Ko no ye hamó yimiroteno, ko keweroye moŋgo irisa qundo newonde kanata tero Anutu kirayoriqo, asa awane samboko yote ŋundo te yunoweya. 20 Ko uni irisa, kapusa qundo neneŋo owénemo mahe kopowaŋgo, nondo keweroyemo yowano.”
Kho uni kato sikíŋo kama te inote ŋuro tapara mande
21 Ŋu naruko ŋuno Pitako Yesu ŋande oseseyaró, “Uni Parámi, toponembo naru kumimo nono o piyimi te nunoyote, ŋu yate-yate naru datiro quhuríŋo ŋu re rotowano? Naru kande saŋiyoro irisa ŋunde?”
22 Yiní Yesuko ŋande miraró, “Nondo ŋande ke kimiroteno, naru kande saŋiyoro irisa kini, naru 77 ŋunde se roto qembe.
23 “Iŋoyi, sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyó*** ŋuko ŋandiro: nokono wiri yerete uni kato sunará simóŋomboya utatáye roŋgaruwowero ye iŋaró. 24 Ene utatáye ŋu roŋgaruwowero kimani tiní uni ka rero eneno maheŋgurí. Uni ŋuro utatáyó muko mone 10 miliyon††† ŋundiro. 25 Quko enendo utatáyómboro topé ŋu mepémo tewero mepémo kini. Asa ko uni parámi ŋundo mande ka yero uni ŋuya parí-simómboya onoŋoyó soso siyoní wondo uni kato kimo yiriní wondo unindoro kho simó tunoqewaŋgo. Ŋu muríwore wondo siyoro utatá topé teweya.
26 “Ŋunde ŋuroko sunará simó ŋundo mande ŋu iŋoro potoruku tero ŋande miraró, ‘Sikíne teya rotoka. Imemoŋgo nondo utatá tanowó ŋu soso ta te kunowano.’ 27 Yiní uni parámiyómbo sunará simóŋo sikí tero utatá ŋu re rotoní toŋeró.
28 “Asa sunará simó ŋuno qundo mirako uro kho kopo topé ka qeneró. Topémbo eneya utatáyó wondo musiyó 100‡‡‡ naŋge taró. Ŋunde qenero kondé horé puŋímo toworo ŋande miraró, ‘Keto utatá noya taró ŋuno qu soso ta topé te nuno qembe.’
29 “Ŋunde ŋuroko kho kopo topé ŋunde mande ŋu iŋoro potoruku tero ŋande miraró, ‘Sikíne teya rotoka. Imemoŋgo nondo utatá tanowó ŋu soso ta te kunowano.’
30 “Quko sunará simó ŋundo ŋuro piyimiŋaró. Kini, enendo kho kopo topé ŋu rero topé tewero quro kusi-kusi yano rotaró. 31 Ŋunde ŋuroko kho kopo meyowombo ŋu qenero newonde quhurí parámi tero toŋero uni parámiye kho uni ŋundo o soso taró ŋuro miraŋgurí.
32 “Asa uni parámi ŋundo sunará simó ŋu nekoní mahiní ŋande miraró, ‘Keko sunará simó piyimi. Keto kondé kira niriqo, utatáŋge soso se rotano. 33 Nondo sikíŋge te kunano. Asa ke date koro kho kopo topoke ŋuro sikíŋo kama te ina?’ 34 Ŋunde yero uni parámiyómbo newonde tiwi tero utatáyó soso ŋuro topé tewero quro kusi-kusi ya koro sopo-sopo kandeyemo riní kowe surumí inaŋgurí.
35 “Asa ko yendo topoyembo o piyimi te yunoyote ŋu quhuríŋo hamó kama re rotowaŋgo tiníqo, awane samboko yote ŋundo ŋunde naŋge teweya.”
* 18:1 iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. 18:1 sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyómo” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo. 18:6 iŋondutu” ŋuko ŋandiro, asa unipareto ŋande kondé ye iŋoyoteŋgo, ko Anutuko meté sopo yereweya. § 18:8 te suki-suki qayote” ŋuko naru weŋako ŋuno quhurí unipareto topé piyimi rero kewáko ŋuno naru suki-suki yoqaweya. ** 18:10 sambo simó” ŋuko komo suki-suki Anutuko yondowoní eneŋo sunará teyoteŋgo. †† 18:11 Komo suki Matyuko mande soso ŋa nakayáŋaró, ko imemoŋgo uni meyowo peka mande kaŋuya ŋano sowe taró. Mande ŋuko ŋandiro: 11 “Dokoro Unindoro Naŋuní ŋuko uni soso piyo taŋgurí qu seqa yere rambaruru koŋgo yorewero quro maheró.” (Luk 19:10 weyo qembe). ‡‡ 18:17 iŋondutu koro huru-huru” ŋuko unipare soso Yesu iŋondutuworo nokone-nokone ŋuno huruwoyoteŋgo qu. §§ 18:17 kape uni” ŋuko Israel koro Anutuye ŋu kama iŋo howeyoteŋgo, ko “takis re-re uni” ŋuko Rom koro wiri yerete uni parámi ŋundo unipare soso wiri yereró ŋu noŋgo takis siyaró. Asa Juda unindo uni ŋunde qu hamó piyimi yereyaŋgurí. *** 18:23 sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyómo” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo. ††† 18:24 “mone 10 miliyon” ŋuko mone parámi horé, keto weyowero mepémo kini. ‡‡‡ 18:28 “wondo musiyó 100” ŋuko mone parámi ta, asa wondo musiyó kanata quko kho unindoro kosa naru kanata quro khoyómboro kimoyó.