12
Vonawakedubala Oine Kanatanoqa Tovekisabodaboda Paipaidi
(Madiu 21:33-46; Luke 20:9-19)
Matautauda Ieisu vonawakedubalaeqa ivesipupu waidie ivo, “Tomoqo tamo oine ibaguli tanoqa waineye.* Kala ivalabubuni ivelauvivila. We oine kababibi wete kabavekisabodaboda iyoqonidi. Matautauda tupwaidiavo tovekisabodaboda ikewadi, tanoqa iveledi inavekisabodebodeni we inaqo kanikie. We tutuya tavi waineye, tamo tolituqa ivetuneni inanaqo tovekisabodaboda waidie kanakalaqei inakewai tavinina waineye. We tovekisabodaboda ikavikavini, inigei, ivetuneni dimakavakavana ivila. Matautauda tonibagula wete tamo tolituqa ivetuneni. We tovekisabodaboda kunukununeye ikainige, we ivalabubuna kapo waineye. Wete tonibagula tamo tolituqa ivetuneni, wete iluvewapai. We tupwaidiavo tolituqa wete ivetunedi waidie, mesai ivalabubunedi, tupwaidiavo iluvewapadi tupwaidiavo ituveyawayawaidi.
We tamoqaotoqina itupwa, gumanina tonibagula natuna nuapouna gumanina ivenapwayeweni. Matautauda kabavekakava natuna ivetuneni tovekisabodaboda waidie ivo, ‘Anuani natugu inavekimataneni.’
We oine tovekisabodaboda ivo, ‘Dede gumanina tonibagula natuna, gumanina kawaie tonibagula inawapa we tanoqa dede inakewai, beqa tainigei tailuvewepai. We oine kanatanoqa dede kida waideye inamiamia.’
Beqa tomoqonina ikavikavini iluvewapai itaweni iobu oine kanatanoqa mulineye.
Beqa banikodiqa tonitanoqa inavalabubunedi? Inamai tanoqa kanatovekisabodabodavo inanigedi, we oine kanatanoqa inakalaqeieni mali tomoꞌotoqa waidie. 10 Komi Buki Pilo naqeneye kwawawai o gebuka?
Ivo ‘We gileu toyoqona ibaileni,
dede gunabei ivekoqala.
11 Dede imai Yaubada waineyeꞌeqa
we de paipaina nuada ivilele.’ ”
12 Beqa me-Diu togumetavo kedakeda ilalauala Ieisu inakavikavini, paina iyagovi de vonawakedubalanina beqa paipaidi iesipupu. We yoko igololoyedi beqa ikiaweni iyavula.
Velautoli Takisi Paipaina
(Madiu 22:15-22; Luke 20:20-26)
13 Tamo tutuya togumetavo Palisivo wete Elodi kanatokaivaisavo tupwaidiavo ivetunedi inaqo Ieisu waineye, velautolieqa inakatupwaieni. 14 We imai ivesipupu nuatabwadieqa waineye ivo, “Tovekaivevena, kima kayagovimu komu tovona mwaqitana wete komu ge tamo aitoi vakai paipaimu inuanua kudagololoyeni we ge tamo aitoi kanawavaqa bwaigina paipaina kudanuanuana, we mwaqitana Yaubada nakedakeda kuekaiveveneni.” Matautauda ivelautolieni, “Mosese ivona kida mane Yaubada waineye taikalaqei. Beqa kaivelautoliemu, kago giamaina takisi taiyato Sisa waineye? Kanasala taiyato, o ge taiyato?”
15 We dinuanuana gunabei iyagovidi iekautovona inakaibedebedeni ivo, “Uvale kwaekautovona kwaikaibedebedegu? Dinali§ kwamaieni kwavelegu aikiseni.” 16 Dinali tamo imaieni Ieisu waineye ivonedi, “Aitoi kanununa wete kanawavaqa?”
We ivo, “Sisa.”
17 Beqa Ieisu ivonedi ivo, “Sisa paipaina Sisa waineye kwaikalaqei, we Yaubada paipaina Yaubada waineye kwaikalaqei.” Ieisu navonaeqa nuadi ivilele.
Sadusivo* Wayaqidi Ieisu Inakatupoieni Tovoi Vaituqana Paipaina
(Madiu 22:23-33; Luke 20:27-40)
18 Sadusi* dinuanuana nigodibei tovoi vaituqana gebuka. We tupwaidiavo imai Ieisu waineye ivelamu ielautolieni ivo, 19 “Tovekaivevena, Mosese loina igililia paipaida kago tomoqo tatana inawapa kwabulina inakiawedi we ge menatuna taina inanaqidi we tutuyanina inavenatuna gwagwamanidiavo mesai tatana natunavo. 20 Tamo tomoqo tainavo kadikuma 6 taiauda imiamia, kanagumeta inaqidi iwapa we ge menatuna. 21 Wete taina kanaveluqa vavinenidi inaqidi, tomoqo iwapa we ge tamo menatuna, kadivetonu wete mesai. 22 Kadikuma 7 nidiavo vavinenidi inaqidi iwapa we ge tamo aitoi menatuna. Kabavekakava vavine iwapa. 23 Beqa tovoi vaituqana waineye vavinenidi aitoi mwanedi, paina kadikuma 7 inaqidi?”
24 Ieisu waidie ivesipupu ivo, “Kaia kwaqauotoqa, paina komi Buki Pilo kananuakawananaqai wete Yaubada naveluluna ge kwadayagovidi. 25 Paina tutuyanina towapa inatovoi vaituqana gumanidiavo mesaida anelosevo abame we ge inanaqi.** 26 We towapa ditovoi vaituqana paipaina, banikodiqa, ge kwadawawai Mosese nabuki naqeneye kaiyabeyabela welavi siaidi waidie ikalakalata vesipusipupuna? No waineye igililia Yaubada welavi siaidi ikalakalata beqa ivesipupu luguaqeta, ‘Yau Ebelaꞌamo na-Yaubada, Aisake na-Yaubada, wete Iakobo na-Yaubada.’ 27 Gumanina ge tomoꞌotoqa towapa di-Yaubada, we tomoꞌotoqa meyawaidi di-Yaubada, beqa iveveda tutuyanina Ebelaꞌamo, Aisake wete Iakobo iwapa pwayepwayeye gunabei itovoi vaituqana, we Yaubada mataneye meyawaidi. Beqa tutuyanina komi kwavo towapa ge inatovoi vaituqana, komi kaia kwakatupoeotoqa.”
Loina Bwaigaotoqina
(Madiu 22:34-40; Luke 10:25-28)
28 We loina kanatovekaivevena tamo imai inoqai iekawaviviqa. We iyagovi Ieisu divelautoli puedi ibaivila giagiamaidi. We loina kanatovekaivevena Ieisu ivelautolieni ivo, “Vakai loina bwaigaotoqina?”
29 Ieisu ibaivila ivo, “Loina bwaigaotoqina de mesai, ‘Me-Isileli, kwavevaneneqa! Tomwaya da-Yaubada kaia gumanina kaisena Tomwaya. 30 Tomwaya mi-Yaubada kwaivenapwayeweni nuapoumi matatabunaeqa, vaitabumi matatabunaeqa, nuami matatabunaeqa, wete miveluluna matatabunaeqa.’ 31 We kanaveluqa ivo, ‘Iamu kuvenapwayeweni mesaida taunimu kamuvenapwayewa.’ Dede loinanidiavo kailuqa bwaigaotoqidi ge wete tamo.”
32 We loina kanatovekaivevena Ieisu ivoneni ivo, “Tovekaivevena, mubaivila giamaikavana. Mwaqitana da-Yaubada kaia tamoqana, Yaubada kaisena ge tamo aitoi manawaneye. 33 Taivenapwayeweni nuapouda matatabunaeqa danuanua matatabunaeqa daveluluna matatabunaeqa wete edavo taivenapwayewedi mesai taunida. Dede loinanidiavo bwaigaotoqidi, matautauda kalaqeimaimaiqa gabugabunidi wete tupwaidiavo kabavelomu.”
34 Ieisu inoqai tomoqo nabaivila waineye giamaikavadi. Beqa ivoneni ivo, “Komu kaia Yaubada nakabaloina vivineye.” We mulineye tomoꞌotoqa igololo beqa ge tamo aitoi inaveluluna inavelautoli katupoe Ieisu waineye.
Aitoi Natuna Gumanina Keliso?
(Madiu 22:41-46; Luke 20:41-44)
35 We Ieisu iekaivevena Vanuqa Pilo masikedaneye ivelautoli ivo, “Banikodiqa, loina kanatovekaivevenavo ivo Keliso Yaubada Kanavesivesinua* Deibida tubuleleleqina? 36 Yaubada Vaitabuna nuanuana giamaina iveleni Deibida waineye, beqa Deibida ivesipupu ivo,
‘Tomwaya ivona gutomwaya waineye,
“Kumiabui kataqigue vikai vekivekimatanina waineye,
kanaketoava kamutalavualavo aiyatodi
kaqemu matakwanineye.’ ”††
37 Gilili waineye Deibida kaisena Keliso iqoleni Tomwaya beqa banikodiqa, nigo Keliso Kini Deibida tubuleleleqina?” We yoko bwaigina medimwasana Ieisu ievaneneqeni.
Ieisu Loina Kanatovekaivevenavo Paipaidi Ivesipupu
(Madiu 23:1-36; Luke 20:45-47)
38 We Ieisu navekaivevena waineye ivonedi ivo, “Kwavekisabodebodemi loina kanatovekaivevenavo waidie, gumanidiavo wayaqidi kaleko kaniakwanidi inakwesenidi, wayaqidi tomoꞌotoqa inavekimatanedi kabavegimwane waidie. 39 Wete wayaqidi kabamia giamaidi tomoꞌotoqa matadie inamialagalaga vanuqa kabavelaukui naqedie, wete wayaqidi kani bwaigidi waidie matadie inamiabui tomwatomwayavo taiauda. 40 Gumanidiavo kwabukwabulavo inakatupwaiedi divanuqa inakwayedi, wete divelaukui ilaukaniakwanidi tomoꞌotoqa inakisedi inavo tomoꞌotoqa giamaidi. We kamukabeida tomoꞌotoqanidiavo kadikaimatavuloqa Yaubada inaveledi bwaigaotoqina!”
Kwabula Dikalaqeimaimaiqa
(Luke 21:1-4)
41 Vanuqa Pilo masikedaneye, Ieisu mane kabayato tamo‡‡ vivineye imiabui tomoꞌotoqa ietonovidi, we dimane iyatoyato. Tomoꞌotoqa guyoguyodi puedi dimane bwaigidi iyatoyatodi. 42 Matautauda kwabula yomuyomudi imai, dimane mesai toea bweubweudi kailuqa idodoqidi kabayato waineye. 43 Ieisu kanatovemulivo iqolekauqidi waidie ivesipupu ivo, “Aivonemi mwaqitana, dede kwabulanidi yomuyomudi dikalaqeimaimaiqa isaki, matautauda tupwaidiavo. 44 Paina tupwaidiavo iyato we diloyato bwaigidi imiamia, we gumanidi yomuyomudi vakai dimia paipaina gunabei iyatosaweni.”
* 12:1 Giavemaqeta paipaina: Oine mekanatanoqa ivavalabubuni waineye ibagubaguli. Dimudimu bonadi vuana ivo ‘grapes (vuaqa)’. Tomoꞌotoqa igadigadia matautauda kaqedieqa ietubibibia. Oine kababibi vona dimudimu ivo ‘wine press (oine kababibi)’. We wetona inayatoi botoli naqeneye beqa inayemuyemu. We me-Diu no oinenina dikabayemu kaiata puena waidie. Tutuyanina Ieisu dede vonawakedubala beqa iesipupu oine kanatanoqe paipaina, me-Diu Togumetavo* iyaqovi me-Isileli paipaidi iesipupu. Tutuya puena Buki Tutuaina naqeneye oine kanatanoqa tamo vonawakedubala me-Isileli paipaidi iesipupu mesai Kwaiwawai Aisea 5:1-2 waineye kwaiwawai. 12:9 Luke 13:34-35 12:10 Me-Diu tutuya puena gileu gusugusudi beqa vanuqa iyoqoyoqonidi wete tupwaidiavo vanuqa bwaigidi beqa iyoqoyoqonidi. We lulunaotoqa yoqona kaududuye gileunidiavo. We kaududuye gileunidiavo bwaigidi kautu waineye kaududu waineye inavetovoiluqedi waineye pita ivekedababana. Paina vanuqa tamo luluna beqa no vanuqanina ge inabeku o inayuai veluvelunina. Ieisu gumanina Yaubada Navanuqa Pilo kaivauna kanakaududu gileuna; Kwaiwawai Epeso 2:19-21. 12:11 Same 118:22-23 12:13 Malika 3:6 12:14 Sisa tomoꞌotoqa imiamia Loma kabaloina naqeneye dikini. § 12:15 Dinali paipaina kabakisa 6:37 waineye kwaiwawai. 12:19 Loina Kanaveluqa 25:5-6 ** 12:25 Anelosevo ge idawapawapa, ge idanaqinaqi, ge menatudiavo. 12:26 Isauyedi 3:6 12:30 Loina Kanaveluqa 6:4-5 12:31 Loina Kanaveluqa 19:18 12:32 Loina Kanaveluqa 4:35 †† 12:36 Vona dede ikenokeno buki Same 110:1 naqeneye. Loina kanatovekaivevenavo divona noko Keliso ivesipupuyeni Yaubada ivetuneni. ‡‡ 12:41 Kalaqeimaimaiqa kanakabayato Vanuqa Pilo naqeneye, vikainina iqoleni Vevine Divikai. Kabayato dede lami dikibadi beqa ivalabubunidi waidie me-Isileli dikalaqeimaimaiqa iyatoyto we kida takula waineye tayatoyato.