42
Avɔ gɔtɔnɔgi Josev taalinɛt Masirɛ
Mazi akɔ azii Jakob anyak Masira labi, enek niini ŋɛɛrigin nɛ, “Naa alaŋ atultulyu naa? Kazii azi ɔl nɛ, Anyak labi Masirɛ. Ɔɔtɔ ataalta labi ci kavu karogzi eleeti.” Itiŋgazɔ ni gɔtɔnɔgi Josev o baatin een amɔtɔ ɔɔtɔ Masirɛ ka kɔɔt kataalta labi. Ma alaŋ anyek Jakob gɔtɔni Josev o yaatin kazi Bɛnjimɛn korkorit ki nɔɔgɔ, eeci aŋole niini karabɔŋ anyak gi ci gɛr agoononek nɔɔnɔ ŋinaante.
Orkorit ni lɔgɔz ci Jakob o kibeen ɔl oogi ci buk avɔ Masirɛ ka kɔɔt kataalta labi, eeci anyak Kanan tarjo ci appe ɔrɔɔt. Maje waanice Josev izi niini alaan ci looc o Masiro laadun, ma ataalek niini labi ɔl o avu loocowe dook. Ivita ni buk gɔtɔnɔgja, ma avu aloca ooti ŋaatin. Mazi acin Josev gɔtɔnɔgi, iiyez niini nɔɔgɔ, ma agɔɔn niini ɛlɛ kiyo alaŋ aga nɔɔgɔ o. Ma ajin nɔɔgɔ ŋaati aŋɔzyakɛ anek nɛ, “Avunu niiga ŋaaḏaŋ?”
Abɛdɛkɛ niigi nɔɔnɔ anek nɛ, “Keegina ɔl ci kavuna looce o kazi Kanan. Karooŋnya kivita kataalta dayiin.”
Mayo nuun iiyezun Josev nɔɔgɔ o, alaŋ niigi iiyez nɔɔnɔ. Aada ni Josev wunozyak baal awunozinɛ akati nɔɔgɔ, ma aduwak nɔɔgɔ e. Ma anek nɔɔgɔ nɛ, “Eeginu roote ci avu arootu kutur cinaaŋ o ka ivita akatetu.”
10 Abɛdɛkɛ niigi nɔɔnɔ anek nɛ, “Akɔm, Manygɔn. Alaŋ een nɛɛn. Kavuna kiyo buk ɔl dook ci avu ataal dayiin ŋaatun o. 11 Naaga dook keegina gɔtɔn ci adoye baatinaaŋ. Alaŋ keegina roote. Keegina ɔl ci kabonana.”
12 Bar anek Josev nɔɔgɔ nɛ, “Akɔm! Avunu ka ivita orootit kutur cinaaŋ o ka ivita akatetu.”
13 Anek niigi nɔɔnɔ nɛ, “Manygɔn, keegina baale laadun naaga dook amɔnki ram. Keegina lɔgɔz ci eet codoi ṯɔr nɔkɔ looce o kazi Kanan. Gɔtɔna codoi baale adaawa, maje ceen tutur o aromɛ inoko o kibeen baatinaaŋ.”
14 Abɛdɛkɛ Josev nɔɔgɔ anek nɛ, “Abil kiyo kanekuŋ nɛ, Eeginu roote o. 15 Inoko zin karooŋ ka kicinawuŋ. Inoko kazooz naana ŋaati kitoonɛ zaar o alaan o adikir abal looc nico. Alaŋ niiga awoyu been nɛɛn zɛɛ ma akɔ aku gotonu cunooŋ een tutur o ŋina. 16 Abon aavtiyu niiga dook ceeze o cabiinto ŋina, bar itoonit ŋaatunooŋ eet codoi ka kook kanyaa gotonu nice ka zin kiiya kicin naana mã aleemnyu didi. Mã alaŋ aku gotonu cunooŋ een tutur o, kagawuŋ koca didi eeginu roote.” 17 Ma anyek niini nɔɔgɔ kaavtiyɔ ceeze o cabiinto iinya iiyu.
18 Mazi akɔ adicai iinya ceen iiyu noko, anyaaktak ɔl nɔɔgɔ Josev ma aku anek niini nɔɔgɔ nɛ, “Giye o kaŋolinɛ naana Jook, alaŋ karukuŋ igeet adaayit mã agoonu gi co. 19 Mã eeginu ɔl ci abonanu didi, anycek gotonu codoi ŋaatunooŋ kacabɛ ŋina ka ceegi kooti labi ɔlɔ ka kɔɔt kɛɛlta ɔl magiza. 20 Abon zin anyaakaŋ gotonu ceen tutur o ka kagawuŋ aleemnyu didi niiga zooze ci aduwanu o, ka zin calaŋ karukuŋ naana igeet adaayit.”
Agamta ni niigi zɔɔz nico. 21 Ma anɔ niigi maany nɛ, “Icinit di! Akunaket piryakzɛt nici giye baal kagɔɔnɛkɛ naaga gɔtɔna onai Josev gi o gɛr e. Baale ma ilaleket niini ageet ka waan kotoŋit naaga nɔɔnɔ, bar alaŋ karɔɔŋ kiziiyit nɔɔnɔ been nɛɛn. Gi ci zin kapirnanɛ naaga inoko o nɛɛn.”
22 Ma anek Robɛn gɔtɔnɔgi nɛ, “Kuduwayuŋ waanice igeet kanekuŋ nɛ, Má agooneku dole gi ci gɛr. Bar alaŋ aziiŋnaŋ. Inoko zin kipirta giye o adaayi niini.”
23 Aje Josev azii kaal ci azɔɔz niigi o nɔkɔ. Maje niigi alaŋ aga azii Josev nɔɔgɔ o, eeci azɔɔz niigi zooze uneeŋ. 24 Mazi akɔ azii Josev zoozok ci azɔɔzɔnɛ niigi o dook, ook bitaala, ma akɔ alu ŋinaante. Mazi akɔ abadaan niini ziniz, abada bodo, ma aku aŋɛra Simiyan, ma acap nɔɔnɔ azɛɛn nɔɔgɔ kɔrgɛna ŋina.
Amiironek gɔtɔnɔgi Josev baatineeŋ
25 Ma aricanek Josev ɔl ogin kibitizit kaboot ci gotonogin o labinɛ. Ma amiirɔnɛkɛ nɔɔgɔ guruc ugeec kaboote ugeec eecitɔ calaŋ niigi aga. Ma anyek niini buk nɔɔgɔ dayiin ci alɛɛnɔ ki nɔɔgɔ keronnye cineeŋ o. 26 Aryek ni gɔtɔnɔgja kaboot ci labinu noko zigire ugeec, ma awɔ. 27 Mazi avɔ oogin niigi baalin gɔla, ɔkɔl ɛɛti codoi ŋaatineeŋ kaboon arɔɔŋ ka kanyek zigir dayiin, ma bar ajowa guruc ogin kaboon otoga. 28 Ma awo niini gɔtɔnɔgi anek nɛ, “Abadayan guruca ogane. Kajowa kaboona eecitɔ.” Ivirit ni nɔɔgɔ zinzeeti ŋoliinta, ma ajinɔ anɔ nɛ, “Ma Jooi gitaz ci agooneket noko?”
29 Ɔtɔɔzɔ ni. Mazi avɔ arum baatineeŋ Jakob, oobtek niigi nɔɔnɔ kaal o agoononek nɔɔgɔ ŋinaante dook. 30 Ma anek buk niigi nɔɔnɔ nɛ, “Alaani ci Masiro o azoozeket ageeta ŋɔzyanta gɛrzɛ, ma aneket nɛ, Keegina roote. 31 Ma kabedeka naaga nɔɔnɔ kaneka nɛ, Alaŋ keegina roote. Keegina ɔl ci kabonana. 32 Keegina baale naaga dook amɔtɔ ram. Keegina lɔgɔz ci eet codoi. Gɔtɔna codoi adaawa, maje ceen tutur o aromɛ ki baatinaaŋ Kananakti. 33 Bar abedeket alaani nici ageeta aneket nɛ, Alaŋ kagayuŋ naana igeet eeginu ɔl ci abonanu. Anycek eet codoi ŋaatunooŋ koromtewa ki aneet ŋina ka ceegi kooti labi ɔlɔ ka kɔɔt keela ɔl ci ka kakaranit neke. 34 Ka zin ɔɔtɔ anyaaktayaŋ aneet gotonu ceen tutur o ka kiiya kicin. Mã agoonu nɔkɔ, kagawuŋ koca naana igeet alaŋ didi arootinu. Mazi didi tiŋeere kaku kacinuŋ naana igeet eeginu ɔl ci abonanu, kamiironekuŋ koca gotonu cunooŋ o, ma buk kanyuŋ koca igeet ivita gɔɔn ataalit kaal ŋina karabɔŋ ataalinu labak.”
35 Mazi avɔ aara niigi labi kabootɛ, ojokta niigi dook guruc ugeec kabootɛ. Anyayit ni Jakob kibeen lɔgɔz cigin o dook ŋoliin giye nico. 36 Ma anek baatineeŋ nɔɔgɔ nɛ, “Arooŋnyaŋ dim aneet kokoloz dɔl cigan o dook? Josev ki Simiyan ɔɔt many, ma bodo inoko arooŋnyu ooti Bɛnjimɛn. Anyaakaŋ piryakzɛt nico nɔkɔ naa?”
37 Enek ni Robɛn baatin nɛ, “Mã alaŋ kabadanɛ Bɛnjimɛn, ŋaan arui lɔgɔz ogan een ram kadaayitɔ. Anyek nɔɔnɔ kaavu aziite can. Ŋaan kabadanɛ naana nɔɔnɔ.”
38 Bar anek Jakob nɔɔnɔ nɛ, “Alaŋ ŋɛɛran orkoryu ki ineet. Adaak baale gɔtɔnnya o yaatin. Izi logo ci anyigjai dook nɛɛn niini. Inoko naana kanyata. Mã orkoryu, ma akɔ akunak nɔɔnɔ gi ci gɛrzɛ gɔla, arukan koca aneet baabani kadaak.”