4
Beɓa kadɨ dꞌoo-ji kɨ njérakullə-je lə Kristɨ bè rəm, kɨ njékində kəm-dé go né-je-tɨ lə Lubə kɨ́ to né-je kɨ́ tò lo ɓɔyɔ-é-tɨ kin rəm. Ə né kɨ́ ꞌdəjɨ rɔ njékində kəm-dé go né-je-tɨ lé, to ta lə kadɨ ná̰-ná̰ ya ra né kɨ́ tɔgrɔ-tɨ. Ngà ma̰ rəmə, kadɨ sə̰i ɓá gangi ta dɔ-m-tɨ əse kadɨ dow-je kɨ́ ꞌto njégangta-je ɓá ꞌgangɨ ta dɔ-m-tɨ kàrè usɨ-m né madɨ al. Ma̰ ya kɨ̀ dɔ-m kàrè mꞌgangɨ ta dɔ rɔ-m-tɨ al, kdɔ mḛḛ-m uwə-m kɨ̀ ta dɔ né-tɨ madɨ al. Ə ḛ kin ɓá ta ɔr-né dɔ-m-tɨ al. Njègangta dɔ-m-tɨ to ꞌƁaɓe. Gin-é kin ɓá kadɨ ꞌgangi-né ta kete nɔ̰̀ kaglo ree ꞌƁaɓe-tɨ al; ḛ ɓá à kadɨ lo ndógɨ dɔ né-je-tɨ kɨ́ ꞌɓɔyɔ londul-tɨ, ə à tɔjɨ kɔjra-je kɨ́ mḛḛ dow-je-tɨ ndaa-tɨ rəsɨ. Ə ná̰-ná̰ ya à kingə pitɨ kɨ́ sɔbɨ dɔ-é rɔ Lubə-tɨ.
Ngankɔ̰-m-je kɨ́ njékadmḛḛ, mꞌun nétɔjɨ kɨ́ sɔbɨ dɔ-ji jḛ kɨ̀ Apolosɨ kdɔ ta lə-si. Kadɨ ꞌndói né rɔ-ji-tɨ, kdɔ kadɨ ꞌrai né ali-né dɔ ta kɨ́ ꞌndàngɨ kin al, kadɨ dow káre dan-si-tɨ un dow ində-né kàdɨ̀-é ə ɔsɨ-né ta kɨ̀ madɨ-é al. I lé ná̰ adɨ-i ꞌtò gay wa? Ə ri ɓá to né kɨ́ ꞌingə kɨ̀ dɔrɔ-i wa? Ə kinə ꞌingə né kɨ̀ dɔrɔ-i al, ngà kdɔ ri ɓá ꞌində kàdɨ̀-i tokɨ né kɨ́ ꞌingə né kɨ̀ dɔrɔ-i bè wa?
Sə̰i ꞌndani ngá rəm! Sə̰i ꞌtoi njénékingə-je ngá rəm! Jḛ jꞌgoto ya sə̰i ꞌtumi gin kɔ̰ɓe ngá rəm! Kinə ɔ̰̀i ɓe ya tɔgrɔ-tɨ ngà, jḛ kàrè jꞌa kɔ̰ ɓe sə-si tɔ nà̰! Kdɔ ma̰ mꞌoo tokɨ né kɨ́ jḛ kɨ́ jꞌto njékɔwkulə-je lé, Lubə adɨ-ji jꞌto sɔ̰y dow-je rəm, jꞌtitɨ-na̰ kɨ̀ dow-je kɨ́ ꞌgangɨ ta koy dɔ-dé-tɨ bè rəm, kdɔ jꞌto né koo lə dow-je kɨ́ dɔnangɨ-tɨ rəm, né koo lə malayka-je rəm, né koo lə dow-je rəm. 10 Jḛ jꞌtəl mbə́-je kdɔtalə lə Kristɨ, ngà sə̰i rəmə ꞌtəli njégosɨ-je kɨ̀ takul nam kɨ́ ꞌnami kàdɨ̀ Kristɨ-tɨ; jḛ jꞌtəl njéyay-je, ngà sə̰i rəmə sə̰i ꞌtəli njétɔ́gɨ-je. Sə̰i lé, dꞌun ta-si, ngà jḛ rəmə ꞌnədɨ-ji! 11 Sar kàdɨ̀ bè kin ya kàrè, ɓo ra-ji rəm, kundə man ra-ji rəm, ndoo kubɨ ra-ji rəm, ꞌtində-ji rəm, jꞌilə mbɨr-mbɨr rəm; 12  jḛ ya jꞌra kullə kɨ̀ ji-ji jꞌɔɔ rɔgɨ-rɔgɨ; ꞌtajɨ-ji kàrè, jḛ jꞌtɔr ndi-ji dɔ-dé-tɨ; dꞌulə kəm-ji ndoo kàrè, jḛ jꞌore mḛḛ-ji; 13 ꞌpa sə-ji ta kɨ́ majɨ al kàrè, jḛ jꞌsɔl mḛḛ-dé; jḛ jꞌtəl dɔ ɓɨrɓitɨ kɨ́ dɔnangɨ-tɨ nè, jꞌtəl né-je kɨ́ majɨ al kɨ́ dow-je lay ꞌmbatɨ sar ɓone.
14 Mꞌndàngɨ mbete kin bè kdɔ kulə-né rɔsɔl dɔ-si-tɨ al; ngà kdɔ ndəjɨ-si-né titɨ kɨ́ ꞌtoi-né ngan-m-je kɨ́ mꞌində-si dan kəm-m-tɨ. 15 Kdɔtalə, lé njéndó-si né-je kɨ́ sɔbɨ dɔ nam kàdɨ̀ Kristɨ-tɨ ꞌra ɓudɔgɨ nja dɔgɨ ya kàrè, bɔbɨ-si-je ꞌn̰a̰ al, kdɔ kɨ́ sɔbɨ dɔ nam kɨ́ ꞌnami kàdɨ̀ Jeju Kristɨ-tɨ lé, ma̰ ya mꞌto bɔbɨ-si kɨ̀ takul Poyta kɨ́ Majɨ. 16  Beɓa mꞌulə dingəm mḛḛ-si-tɨ, ꞌndaji kullə ra-m. 17 Gin-é kin ya ɓá mꞌulə-né Timote rɔ-si-tɨ; ḛ to ngon-m kɨ́ mꞌində-é dan kəm-m-tɨ, njèka̰ dɔ ndi-é-tɨ mḛḛ nam kàdɨ̀ ꞌƁaɓe-tɨ; ḛ à kole mḛḛ-si dɔ dɔ nja-m-je-tɨ kɨ́ sɔbɨ dɔ nam kàdɨ̀ Kristɨ-tɨ, gangɨ-é kɨ́ mꞌndó-né dow-je kɨ̀ lo lay dan njékəwna̰-je-tɨ kɨ́ gay-gay lay. 18 Dow-je madɨ dꞌində kàdɨ̀-dé, ꞌra titɨ né kɨ́ mꞌa kɔw koo-si al ngá bè. 19 Ngà kɨ́ ngɔsnè-tɨ kin ya, kinə ꞌƁaɓe ndigɨ rəmə, mꞌa kɔw rɔ-si-tɨ nɔ̰ɔ̰, ə mꞌa kɔw kdɔ koo ta-je lə njékində kàdɨ̀-dé-je kin al, ngà mꞌa kɔw kdɔ koo tɔ́gɨ-dé. 20 Kdɔtalə kɔ̰ɓe lə Lubə lé, to ta-je al, ngà to tɔ́gɨ. 21 Ri ɓá sə̰i ꞌndigi wa? Kadɨ mꞌɔw rɔ-si-tɨ kɨ̀ salangɨ, əse kɨ̀ ndigɨ dow-je, kɨ̀ panjiyə kɨ́ sɔl lɔm-lɔm wa?
4:12 4:12 Knj 18:3 4:16 4:16 1Kɔ 11:1; Plp 3:17