22
Fal sumo gabianiba nakae alelo omamabeo saa wengobe.
(Luk 14:16-24)
Yesuse saa wengo mako baabenea Gode nakaia unangai kimanin bib unemino inaminobe. Komok sum make e miine alelo omamabe kesoa e fal sumo gabianea e okok nakai dlanea moniba sino weng omfubenebio nakai baabeniba Ibo natline! Falo einobua tilanomabbiobo ge baabeib otane i deib kesoa deibe tetemiba eka komoke okok nakai maki deblib isak baabenea Ibsak moniba baabeniba Komoke e miine alelo omamabe kesoa eil blumakau aweli yalonea eka mema eili waafieili yalo nanea ganebiobo, nibo motenoba dowonomo ge baabeine ge baabenea dlanea moniba baabeib otane i wengo yang ke baabenamino deibeniba ili okoko bobol ota funaniba make imen dang dikin unea eka make monea stuam okok kem onanea eka mak ile komoke okok nakai dlanea tlibi yafuniba weng misiam oye bianiba yebib biniba kaaiba komoke wentenea atliaubanoa e awa genalin nakai dlanea moniba e okok nakai yanubaibi yaloniba am aso ei tenebenasiba komoke e okok nakai maki baabenea Ne falo gaibu otane nakai baabenia Tliba falo tila dowonomo geibio nakai misiam naib kesoa ibo moniba deib deib ye haabianiba nakaia unangai yatemaibo baabe dleb tliba imena kulanao wembianoba ne miine alelo omeko ge baabesea 10 i moniba deib deibo hen haabianiba nakaia unangai ayam isa misiam isa homoni baa dleb motemniba imen unalin amo dinbianiba imena kulanao wembinibbiobe.
11-12 Sino komoke e youmo memao kikibenea baabenea Ibo imeno dowonom gaibo youm olo dlusa bianibta doweine ge baabenea kikibenebio kesoa tamnea imen unalin am tam unanea yatemem haabianea temea naka make youme memae mo dubusanim blim kesoa atemnea baabanea Nek kobo fatnanebta youme memae dobklibue mo dubusa tlim blime? gesea naka ele weng blimane kesoa 13 e okok nakai baabenea Ibo naka ele afuniba e skila kweilao sayo gebaniba dobbianiba tanea bib tamo mililambio tem tam bianea enin kino sum wateme bianea memino sum memeko ge baabenebiobo ge baabenea 14 eka Yesuse imin baabenea Ne saa weng olo baabeio ibo kla funaine! Gode komok sum ele ulabobe. E nakaia unangai homoni nganye bianea Ibo nesu tline ge nganyebea maki e wengo wentebib ile e dlakanea abilim uto unomabiobo ge baabesebe.
Komokwali komok sume Sisae monio olanamino wengo Yesuse baabasiobe.
(Mak 12:13-17; Luk 20:20-26)
15 Felisiei Yesuse deibaniba moniba i sinwalo miniba Nibo Yesuse naatemoba e misiam yang kebene mole nibo kot kebanomo ge baa omfaniba 16 ili okok aleyemin naka mak isa Helote meletani mak isa i dlaiba moniba Yesus esu unaniba baabaniba Aleyemin naka kobo ni tekein kebuobe, keb wengo molot ota obianeba eka Gode wengo kla aleye biam binabeobe. Kobo mo fumbianebta Eli kimanin nakabe, eka elile kimanin nakababe gabinabebbabe. Kobo i wengo makob omkaye binabeb kesoa 17 kobo fatnangge fumbebe? Nib hekmel wengo mo baanoa Nib takis monio Lomo komoke Sisa eta olaline genobua bleka? Ni olaloma bleka deibanomo? gesiba 18 Yesuse i bobol tem funin misiamo tekein kenea baabenea Ibo dim omin sitalsabe. Ibo nimin kenibta ne naatemom genibte? 19 Ibo takis monio mo omeb tliba watemite gesea mako omeb teniba omansiba 20 e baabenea Monio dimo smik osa niniin osa buolo wanemie? gesea 21 i baaibo Komok sume Sisae e smik osa e niniin osa ota biobo gesiba Yesuse baabenea Sisa emi biamo ema dlaniba eka God emi biamo ema dla naine ge baabesea 22 wenteniba dlou unaniba funaniba E baanea Ibo Gabman esa eka God esa i hekmel wengo kla wafu nanibte ge baabenebo ge funaniba deiba onsiobe.
Nakai kaaniba imin hana tlomabibo weng sangobe.
(Mak 12:18-27; Luk 20:27-40)
23 Yudai komokwali maki niniino Sadyusiei fumbianiba Nakai afen smiki amit ninba kesoa kaanimibo imino mo hananimibbabo ge fumbinabib kesoa amo yo dimo maki teniba Yesuse baabaniba 24 Aleyemin naka kobo sinanggwano Mosese hekmel wengo baanea Naka make alelo omobie otane i kamo memei mo dlaim blim bianiba imake kaane mole e ning esak unang olo omonea memei dlaneko! Meme eli hek sume kaanebue memeobo genebiobe. 25 Eka ni weng mako baabkenomabbuo inaminobe. Ni bib seli nakai dabwal tlemini 7 bianiba hek sume alelo omobie otane memei mo dlaim blim bianiba kaanea omasea 26 eka wabman esak imin omobio otane esa memei mo dlaim blim bianea kaanea omasea eka ibwabman esak imin omobi kaanea omanasea eka nekel isak omobi kaan oma oma biniba alukum ye blimansiba 27 alel osak abuko ye kaananobiobe. 28 Sinanoa kaaibbuei imin hana tlom gaibo am olo dimo unang olo waneta dabamabone? Niminbabe, i dabwalo 7 i alukum unang olo omo binibbiobo gesiba 29 Yesuse baabenea Gode buk tem weng osa eka e titil osa ibo mo tekein kebibba kesoa ibo tob tlim bianiba wengo yo afet ye obiobe. 30 Sinanoa nakaia unangai imin hana tlaibo nakai alelwali imino mo dliba eka unang isa imakwali imino mo dlo nanimibbabe. I makob abiseli ulab aniba besa nomabiobe. 31 Eka Gode buk temo nakai kaaniba imin hana tlomabibo wengo ibo kibinabib otane o mitmakamo mo tekein kebibbabe. 32 Gode buk tem wengo Gode baanea Ne Eblaham esa Aisak esa eka Yekob esa i Sum netabo ge baanebiobo genobiobe. God ele nakaia unangai afen smike amit nine blim bianiba kulila binabibi Sumbabe. E nakaia unangai afen smike amit nine bibebie i Sumobe. Niminbabe, Eblaham esa Aisak esa Yekob esa i sin kaaibbio otane i afen smike amit nine bibebia imin hananomabib kesoa e i Sumobo ge baabesea 33 nakaia unangai e wengo wenteniba dlou onsiobe.
Hekmel weng ayamo wengobe.
(Mak 12:28-31; Luk 10:25-28)
34 Sadyusiei Yesuse wengo wenteniba weng blim kesiba Felisiei yatemniba i sinwalo miniba weng obianiba 35 make hekmel wengo kla tekein kebe kesoa e baanea Neta Yesuse naatemamabibo genea e tenea Yesuse baabanea 36 Aleyemin naka kobo fatnamin hekmel weng ota hekmel wengo mako alukum gaisonobione? gesea 37-38 Yesuse baabanea Hekmel wengo dot ayamo enaminobe. Keb Sume Gode kla gobana bianeba keb bobol tem osa keb afen smik esa keb bobol tem funin osa alukum omoneba keb Sume Gode eleta omalale ge baanobio kesoa hekmel weng olo hekmel weng mako gaisonobiobe. 39 Eka weng mak osa makob inaminobe. Kobo kleb unaalo gobo bieb inaneba naka mak isa gobenale genobiobe. 40 Hekmel weng asu olo Mosese hekmel weng osa eka Gode weng omkeimalin nakai weng osa o mitobo ge baabasebe.
Yesuse Felisiei baabenea Klaiste wanete? ge baabesebe.
(Mak 12:35-37; Luk 20:41-44)
41 Felisiei ye bliba Yesuse baabenea 42 Ibo Gode Dofakamin Nakae Klaiste wane molofeitobo ge fumbibe? gesea i baabaniba Komok sume Debite molofeitobo gesiba 43 Yesuse baabenea Sinanggwano Gode Dofakamin Nakae Klaiste dabalim olo mo tlim blimo dimo Gode Hobe bobol tem funino Debite omalea e buk Samo temo baanea Klaiste ne Sumobo ge oha bianea baanea
44 Gode ne Sume baabanea Kobo ne kweile kweitale kikib ele toumbianeba inamin namino kima bieba sinanomo ne keb makaai alukum yalia i titilo blimanamabobo ge baabanebiobo genea
 
45 Debite emaye Gode Dofakamin Naka ne Sumo ge one binebio kesoa ibo mo baanibta Ne Debite molofeit yetabo ge onemibe! Ne Debite molofeit eka e Sum nabo ge baabesea 46 i e wengo wenteniba weng blim keib kesoa i imin ohamino tosiananiba amit deibasiobe.