16
Naka maki Yesuse okok sumo mo klanea watemomo ge baasiobe.
(Mak 8:11-13; Luk 12:54-56)
Felisiei mak isa eka Sadyusiei mak isa i funaniba Nibo Yesuse inabatemoba e weng ayamo mo yang keim blim kene mole kot kebanomo ge fumbianiba teniba baabaniba Kobo okok sumo mo klaneba ni watem tekein kenoba keb titilo bain abilim da tlobe genomo gesiba Yesuse baabenea Kwinomo ibo baaniba Ban tomo fano olo bomanomo am ayam bomanamabobo genabiobe. Eka boman tlam ole baaniba Iib dim uto mililanoa abile sok eito kinane yole memalo soko tlemabobo genabiobe. Ibo klul olo watemniba moton sambinabib otane inamin namino memalo tam tebu olo watemebibo o mitmakamo mo tekein kebibbabe. Ibo hengmino henga bianiba Gode kukubo mo wafu blibba ibo te baatneniba Ni okok sumo mo watemaobobo gabib otane ibo sinanggwano Gode e weng omkeimalin nakae Yonae okok sumo olokiem alebanebio yota funaine! Yonae aningo amun tem wat bia amo asu blimanoa make dime imin fua dabaso inanea Gode nesa makob inatnenamabebe. Gode inanea klanea ibo watemomabiobe. Okok sumo afeto blimobo ge baabenea deibe onsebe.
Felisi isa Sadyusi isa i bleto sitanamino saa wengobe.
(Mak 8:14-21)
Am mak bomanoa Yesuse okok aleyemin nakai weseme obetniba aamuke welaniba watniba milim sin da wat unib otane i bleto oleb onamino dokobenoa deibo unibbua Yesuse saa weng mako baabenea Ibo Felisie isa eka Sadyusi isa i bleto sitanamino niniino yiso klaine ge baabeseo e wengo mitmakamo makob Felisie isa Sadyusi isa i kukub misiamo na met na met bebib ota baabene otane e okok aleyemin nakai weng olo mitmakamo mo tekein keim blim keniba i sinwalo baasese bianiba teka bianiba baaniba Bleto deibo tlobbio yota baabenebo gabiba Yesuse i bobol tem funino tekein kenea imin baabenea Ibo nimin kenibta ib sinwalo obianibta Nibo bleto blimobo gabibe? Ibo ib bainobo galino mo sbal maim blimobe. Ibo sma tekein keim blim bliobe. Ne bleto 5 o olonia hania nakai 5,000 i kikibeia doweibbu otane i alukumo mo doweim blimobe. I unan deniba imen homono imin olaiba ibo oloniba tlit meen temo baibbu otane ibo olo mo fumbibbabe. 10 Eka bleto 7 o olo hania nakai 4,000 i kikibeia unam biniba atosino olaiba ibo oloniba tlit meeno temo imin baibbio yosa ibo mo fumbibbabe. Ib bleto blim otane ne bleto oyenamin titilsabe. Ne weng ele oyebi olo bleto wengbabe. 11 Ne bleto wengo baabei olo mitmakamo inaminobe. Felisie isa Sadyusi isa i inamin namin kukubo aleyebibo klaine genita o saa wengo baabei otane ibo tob tlim biobo gesea 12 i wenteniba tekein keniba e weng ele baabene olo Bleto sitanamino wengo mo baabeim blimobo e Felisie isa Sadyusi isa i inamin namin kukubo aleyebib ota klaine geneta baabenebo gesiobe.
Fitae Yesuse baabanea Kobo Klaist kebtabo ge baabasebe.
(Mak 8:27-30; Luk 9:18-21)
13 Yesuse monea bibo niniino Sisalia Filibai bibo kikib ye unanea e okok aleyemin nakai baabenea Nakaia unangai Abilim Da Tlemin Naka ne wanetabo ge one binabibe? gesea 14 i baabaniba Maki oke bianiba E Yon aa fuayemin naka etabo gesib eka mak ile oke bianiba Gode weng omkeimalin nakae Ilaiya etabo gesib eka mak ile oke bianiba Gode weng omkeimalin nakae Yelemaia eta bleka Gode weng omkeimalin naka mak etase makobo gesib bliobo gesiba 15 e baabenea Ibmal ole ne wanetabo gabibe? gesea 16 Saimon Fitae baabanea Gode Kemfakamin Naka Klaist kebtabe. Gode amit afen binabe miin kebtabo gesea 17 Yesuse baabanea Saimono, Yonae miin kobo ne seinkebibe. Dabalim nakai ne weng sang olo mo alebkeim blimobe. Ne Aye abilim ut bieta weng olo alebkenebe. 18 Ne kobo Fita ge nganabkei olo mitmakamo tomobe. Nakai amo genoma bianiba dabalo hakenaniba amuno olabbaniba tomo beboniba geib biamo mo fibamobabe. Sbal manamabobe. Kebsa makob tomo ulabobe. Kobo ne meletani ne bainobo gabibi daabeneba sbal manomabiobe. Aseinin bibo titilo ne meletani mo dlabbunomobabe. 19 Ne titilo omklamabio makob Gode kimanin bibo kie tobklamabibe. Kobo dabalim olo inamin namin kukub misiamo tlemo Tolobo geneb biamo God esa inanea abilim uto kukub misiam olo Tolobo genamabebe. Eka kobo dabalim olo inamin namin kukub ayamo tlemo Ae ayamobo geneb biamo God esa inanea abilim uto kukub ayam olo Ae ayamobo genamabebo ge baabanea 20 Yesuse wengo blimanoa omito e okok aleyemin nakai baabenea Ibo naka maki mo baabenibta Yesuse Gode Dofakamin Nakabo ge baabenimibe ge baabesebe.
Yesuse baanea Ne kaania imin hananamabibo gesebe.
(Mak 8:31–9:1; Luk 9:22-27)
21 Amo yo olo dim ota Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Ne watnia Yelusalem bib wat unamio komokwal isa eka Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa enin sumo omneniba nanaiba kaania amo asu kenia make dime imin hananamabibo ge baabesebe. Sino e weng olo mo baabeim blimobe. E weng olo nena ye baabesebe. 22 Fitae wentenea Yesuse debeb tanea sesa tam unanea sbal weng baabanea Sum kobo kukub olo keb dimo mo tam tlamone! Gode Tolobo geneko gesea 23 Yesuse deskinanea Fitae baabanea Gululam kobo deitne one, ne mo watamebe! Keb bobol tem funin olo Gode bobol tem funinbabe. Nakai bobol tem funin ota funanebta obeobo ge baabasebe.
24 Omito Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Nakai wanita ne beketne nom gib mole i niniino omabbuniba inamin namin kukub misiamo i dimo tam tlemo omnakatouleb bianiba ne kukubo wafu nine! 25 Eka nakaia unangai wanita ili bobol tem funino wafu bianiba dabalim olo inamin namino gobonimibo i amito mo biomabibbabe. Otane nakaia unangai wanita ne bobolo funaniba dabalim olo inamin namino deibonimib nakai afen smiko amit namabobe. 26 Nakaia unangai wanita dabalim olo inamin namino alukum olmina bianiba mo bainobo geim blim bianiba i kaaniba aseinin bib unib mole inamin namin olo fatnanota daabenamabone? O mo daabenamabobabe. I inamin namino dloniba i afen smike amit nine waloniba dobonamino blimobe. 27 Abilim Da Tlemin Naka ne abiseli dlonia eka ne Aye titilo ayal inamin einobuo omonania dleb tenia nakaia unangai kukubo dabalim olo nabinib biamo molo yang kebenamabibe. 28 Ne weng ele baabenamabi olo kla funaine! Naka maki memalo dabalim olo blibi mo kaaim blim bliba Abilim Da Tlemin Naka ne komok sum aia natenibta mit kaanomabiobo ge baabesebe.