Godigo dwai dene te Juda dabeba me Jerusalemba mani, te Jeremaiago po wali gilama yali
37
(Dąį 37:1–40:6)
Genuai Bidigo te king Sedekaiade po elaluai
1 Te Babilon king Nebukatnesargo te Sedekaia dąį ilali, te Josaiago ogwa, te Juda king pedalumainogo yali, te Jehoiakimgo ogwa hasegelimainogo yai, te Jehoiakin, agai gasa nogi me Konia dao.
2 Jeremaiago Genuai Bidigo agabolo mani po pusali, tiali goli, Sedekaia dali, aga ofisa dabego me, te tigidali we bidi me, te poba bugagia olo me mubeo.
3 Me sogo deli sogo king Sedekaiago Jehukal tagala palali, te Selemiago ogwa, te pris Safanaia dali, te Maseago ogwa, te profet Jeremaia sugi pelama, agabolo te tiwai po wali, “Kingo homugo nago te Godiba gedu haluasa po omainogo yali, te dago Genuai Bidi dao, te agabolo hanaluama, te da tigidali bugagia bidainogo obao,” wali.
4 Te sogo te Jeremaia augwaligo kalabus isąbadi, te aga homugo ugwa peyu, eda asu yai dao.
5 Tama me, te sogo te Babilon ami dabego te Jerusalem taga palio, magi baso meni, augwaligo te tiwai po odali, te Isip kingo ami dabe te Isip tagalama, te Jerusalemba asobo sunumidu asobao wali.
6 Tialima, Genuai Bidigo po Jeremaiabolo menama, tama Jeremaiago Jehukal me Sefanaiabolo pusali. Genuai Bidigo po te e tiwai dao,
7 “Ena Genuai Bidi, ena dage Israelgo God, eno te po obao, te Juda kingo dage si enaba tagala palama, te eno dage tau sogowe, ma meniwe, koneainogo yai. Tialima, nago kingba te tiwai po walao. Te Isip kingo dage tau sainogo te Isip ami dabe asali. Tiali goli, augwali dageba me pedalugobeo. Menio. Augwali te sunumide begelama, augwa page buluba ma paibao.
8 Tama te Babilon dabe ma aselama, te Jerusalemba hwįnama, te taun saibao. Tama augwa taun te isigo ulaibao.
9 Ena Genuai Bidi, eno po dolo obao, duga digi duga tibo po ola mayu, te po wagio, ‘Te Babilon dabe Jerusalemba me asogobeo, augwali gasaba mu soaibao’ te tobage tibo homu me igimio. Augwali geasa ma asaibao.
10 Te dagego Babilon dabe dali hwįnama, te augwaligo ami tigidali aiyaba elaluama, te dagego augwali ami bidi dabe hauwa ela mugi sogo da, teda tagalao, te hwįnama tigi dabe dolali ami dabe te augwa ugwa bede bidaluama, tialima, te bagego digi hogodama asiyu, te taun isigo ulubo usigi da,” te po wai dao.
Augwaligo Jeremaia kalabus yali
11 Te Babilon ami dabego te Isip kingo ami bidi dabe asobo po odali. Tama tibaso, te Babilon dabego Jerusalem tagalama, augwali dali hwįgi pai dao.
12 Tama te sogo Jeremaiago te Jerusalem tagalainu yali, te Benjamingo hanigo tǫba pelama, te aga deli hani dabede tǫ me deli sigi pabo homu yali.
13 Aga pelama, te Jerusalem genuai obo sunumiba sabaligi pali, augwa nogi eyu Benjamingo Sunumi da wali. Tama ami augwa tobolu bidi ofisa me deligo te we bidi ugwa peyu, eda asu ebo sunumide tonaluali. Te ofisa bidi nogi, Iriya, te Selemiago ogwa, te Hananiago bulali wąį. Tialima, Iriyago Jeremaia pageabi elama, te po wai, “Eno koneani, nage wi pelama, te Babilon dabe dali bidigi painogo ebao,” te po wai.
14 Tialima, Jeremaiago po wei ponoyu, te po wali, “Nago tibo po obao. Ena te Babilon dabeba pabo menio.” Tiali goli, Iriyago agai poba homu mubeo. Tialima, agai te Jeremaia pageabi elama, aga te tobolu bidi dabeba selasa pai dao.
15 Te tobolu bidi dabego Iriyago po odama, te augwaligo Jeremaia dali wado po dwai mu wali. Te augwaligo aga keloago elama, te aga kalabus ilama, te kuskus Jonatango beba muani, magi baso meni, te Jonatango be augwaligo te kalabus be tiwai pedelama elaluai dao.
16 Te bede te kalabus be tǫ dologode elaluali, tama augwaligo Jeremaia te habuba munama, te aga sesabi sogo elama, tede bidai dao.
17 Tama nosali, Sedekaiago augwaliba walama, te Jeremaia odasa aselama, te kingo beba suagasao wali. Tialima, Sedekaiago agai yali sę augwaligo sumainogo me ebeo. Augwaduba si naga bididu, te Sedekaiago Jeremaiabolo te tiwai po hanalu wali, “Genuai Bidigo nagebolo po me deli maniwe, ma meniwe?” Tama Jeremaiago te po wali, “Awe, Genuai Bidigo po me deli mawai. Te po e tiwai dao. Augwaligo nage te Babilon kingo nogoba mueibao.”
18 Tama Jeremaiago Sedekaiabolo te tiwai po hanalu wai, “Eno nageba dwai sęgę yai sę ebaso, te dagego ena kalabusiba muai dawe?
19 Nago profet dabego te profet po te tiwai pusali, ‘Te Babilon kingo nageba me, te tǫ kantriba me, hwįagasogobeo,’ wali. Tialima, megi da, te profet dabe mena bidibawe?
20 Tiali goli, genuai bidi, eno te nai me deli nagebolo hanalu obao. Eno homugo nago olo tau sabo wiegi yai kolesaga enaba elama, te nago ena te kuskus Jonatango beba ma tagala palamuo. Tiyu, ena agai bede bidu da, te ena isaibao,” wai.
21 Jeremaiago po ola silibaso da, teda king Sedekaiago dąų wabo po olama, te augwaligo Jeremaia kalabus elama, te ami dabe badu te kingo be mesalo obo tomode bidali. Te kingo me te po wali, te tigidali sogo augwaligo te bret deli te bret nigibo bede selama, te Jeremaiabolo magasu yali. Te tigidali bret te taunde silibaso, te tama me tegobeo. Tama Jeremaia kalabus elama, te ami dabe pedai badu bidai dao.