28
Te Aisakgo Jekop i olama, tama te dwagi yai sę agabolo pedelabo po agabolo mawai. Tama Aisakgo agabolo e tiwai bomo yai po mani, “Nago te e bulu Kenan tǫ we me deli munu me selamuo. Nage sisi elama, tama nage te Mesopotemia tǫ, te Betuel tego buluba pao, aga te nago idago aya da. Tama nago te naga idago abe Labango wegi me deli sao. Te eno homugo te Tigidali Bomo Mu Elalubo Godigo nage dali wiegi yai sę elama, tama nago wai hauwa ame naibao. Tama tibaso, te nage bidi hani hauwago aya monu pedelaibao. Tama eno homugo te Godigo nage dali dwagi yai sę eyu, te nago wąį te wai dabe me tiyu, te Abraham dali dwagi yai tau sabo sę yali tiwai gilama yaibao. Tama tiyu, tama nago megi naga te bidibo tǫ sobadi yaibao, magi basowe, Godigo e tǫ te naga wąį Abrahambolo maiabo po wai dao,” wali. * Aisakgo te tiwai po olama, tama agai te Jekop te Mesopotemia buluba te Laban bidibo digi tagala palai, te Betuelgo ogwa, te Aram bulu bidi me deli. Laban te Rebekago abe, te aga Jekop de Iso augwa si ida dao.
Isogo gasa we me sai
Isogo te Aisakgo Jekop dwagi yai tau sabo po menama, tagala palu, te Mesopotemia tǫ te pedai badu we me deli sigi pomainu tagala palali po odali. Aga me koneani, te Aisakgo Jekop dwagi yai tau sabo po mayu, agai Jekopbolo te po weyu, nago te Kenan bulu we me selamu da po wai. Tama agai koneani, Jekopgo te aga aya idago po wabo odama, tama aga te Mesopotemia buluba pai. Tama te sogo naga Isogo koneani, te aga Aisakgo te Kenan tǫ we sabo te agai hagela homu yai. Tama tibaso, aga te Ismaelgo haniba pali, aga te Abrahamgo ogwa, tama agai gasa we me sali, aga nogi te Mahalat. Te we te Ismaelgo wegi, tama aga te bidi Nebaiotgo abe dao.
Jekopgo te Betelde na yai
10 Jekop te Bersebade bidali taga peyu, tama aga hogodama, te Haran teba painu pali. 11 Tama digibulu pelama, tama tomode me sogo aga te bulu me deliba sabolama, tama aga tede bididuai, magi baso meni, te be pio eyu, giliga dega sigi pali. Tama tibaso, agai tede munaluali masigi me deli selama, te aga tobolu muabo dologo badu tobolo ni tiwai munama, tama aga godege piali. 12 Te aga piali sogo te aga na ebadi suali, te togobili me deli page te tǫde elalu, te aga tobolu te dagalude ugwaba ilama elaluai. Tama te Godigo mobo bidi ensel dabe te togobilidu ugwaba holoyu, aiyaba duluyu ebo, te agai suali. * 13 Tama Jekopgo suali, te Yawe aga pąde dolalu tama po wai, “Ena Yawe, te nago wąį Abrahamgo God, me Aisakgo God dali dao. Te megi nage e pilamubo tǫ te eno nagebolo mayu, te nago ame nabo waigo wai dabebolo me mawaibao. * 14 Te nago ogwa dabego ame nabo wai dabe augwali te tǫ hogomu tiwai hauwa umabo mu pedelaibao. Tama augwaligo te augwa tǫ sese pedai tigidali pedaiba usu elama, bidaluaibao. Tama tigidali tǫde bidalubo bidi dabe augwaligo enabolo te augwali dali dwagi yai sę yao po hanalu, te eno nage me, te nago ame nani waigo wai dabe augwali dali dwagi yai sę yali tiwai gilama dwagi yai sę yao po hanalu waibao. * 15 Odiąo. Ena nage dali bidiyu, tama nage paboba te tigidali habu te eno tonalua bilaibao. Tama nage eno e tǫba ma odasa asaibao. Tama eno nage munu me tagalisiąbadi, te eno nagebolo po wabo sę tigidali usu nama, pedela silaibao,” Yawego te po wai.
16 Jekop te pila muani hodalu, tama po wai, “Eno Yawe te e bulude bidibo me konesiąwai. Tiali goli, mu tama aga bidibao.” 17 Aga wi elama te po wali, “Ena e bulude wi mu ebao! Te e da, Godigo be mu dao. Awe, te dagalugo sunumi dao,” te po wali.
18 Tialima, Jekop te kigamu digi mu hodaluali. Tama agai te tobolo ni tiwai te aga tobolu dologode munama piali masigi sawali selama, tama agai te masigi tǫde dualali, te aga homu hodolomainu ebo sę tiwai ilali. Tama agai te wel te masigi daide ugwadu gelali, te tǫ Godigo gasagi yai nai tedali da olama, te sa muani. 19 Agai te bulu nogi te Betel nogi poai. * Polobadu te bidi dabego te bulu pąde elalubo hanu nogi Lus nogi yai.
20 Tama Jekopgo te tiwai po God dali dąų wali, “Te nage ena dali bidiyu, tama nago ena e bobobage sunumidu pobadi tonaluyu, tama nago ena te nai me, ugwa me menama, 21 tama ena te ena ayago buluba bugagia ma sabolubaso da, teda nage eno God mu bidaibao. 22 Te e masigi eno ugwaba dualali, te e da nago be elalubo bulu da olama, sa muani. Tama tigidali ena mani nai, te eno nogo si badu togolama, te eno me deli pedai te nagebolo mawaibao,” Jekopgo te po wai.
* 28:4 Gag 17:4-8 * 28:12 Jon 1:51 * 28:13 Gag 13:14-15 * 28:14 Gag 12:3; 22:18 * 28:19 Te Hibru pogo te bulu nogi Betel te page elalubao, te “Godigo be da,” te wabo.