7
Te Israel dabe Godigo we bidi mu dao
(Sai 34:11-16)
1 Te Mosesgo po geninama weyu, te po wali, “God dago Genuai Bidigo dagebolo megi sainogo ebo te tǫba odasa paibao. Tama agai te bidi hani hauwa te tǫde bidibo bidi hani sela sąwaibao. Dage tǫba pabo sogo, agai te a naga olama si, te 7 bidi hani sela sąwaibao, te tǫde bidali bidi hani. Te bage augwaligo bomogo da, dagego bomo edelai bage dao. Te hani te Hit, me Girgas, me Amor, me Kenan, me Peres, me Hivi, me Jebus, te tama hani dao.
2 Te God dago Genuai Bidigo dagego augwali aiyaba elalumainogo ebo si da, teda dagego augwali ela mu silao. Dagego augwali dali abagi olama, tama augwali hobede me eyu elamuo.
3 Tama me dagego augwali dali we si me abelamo dao.
4 Magi baso meni. Augwaligo dagego ogwa dabego God tudiba mubo ilaibao, tama augwaligo tibo godiba lotu po waibao. Tama tialima, te wai dabego te tama tiali da, tede polo tama Genuai Bidi sębę elama, tama dage dolaibao.
5 Dage te bidi hani dali abagi igimio. Menio. Dagego augwaligo alta togoyu, me augwaligo tibo god noma elalubo masigi pos ni toga sąyu, me te tibo god we nogi Aserago noma elalubo ni pos toga sąyu elama, me augwaligo tibo god piksa sia uluyu yao.
6 Dagego tama tiao. Magi baso meni, dage da God dago Genuai Bidi aga we bidi dao. Te tigidali tǫde we bidi hani tomode agai dage deli naga sa munama, dage agai doloba pai we bidi dao,” wali.
7 “Dage te genuai bidi hani edelebaso, te Genuai Bidigo dage koneama, tama dage sa muai meni. Menio. Dage te dwasianu hani naga bidai dao.
8 Tiali goli, Genuai Bidigo dage godolo mu elama, tama agai dago wąį dali te dąų wali te po wali peyu te ebao. Te page delide tama agai genuai bomogo dage tau sali dao. Tama teyu, dage te Isip tuni bidigo olo sę ebo bidi dabe bidibadi, agai dage te Isip tuni bidigo nogode ma dobola sai dao.
9 Dagego te tiali sę wiegila koneiąwe, God dago Genuai Bidi aga deli naga te God mu dao. Tigidali sogo agai aga po dolo wali peyu ebo dao. Tede aga munu me tulalubeo. Tama tialima, agai aga dąų wali po wali peyu yaibao, tama agai te we bidi augwaligo aga godolo eyu, agai bomai po wali pabo we bidi, augwali hani te nosali nosali pedalua pabo bage, augwali 1,000 solo usu siyu, tama agai augwali godolo mu eyu ebo dao.
10 Tiali goli, we bidigo aga godolo isąma yali we bidi, agai polo tama dene dolo mu mawaibao.
11 Tialima, dagego agai dagebolo mani te po wiegila wali peyu, tama dagego eno dagebolo megi mani te haniani bomai po bugagia wali piąo,” Mosesgo te po wali.
Godigo agai po wali pabo we bidi dali wiegi yai sę yaibao
(Bom 28:1-14)
12 Mosesgo te po wali, “Tialima, dagego te bomai po dabe odama, tama dagego te po wali dolo peyu da, teda God dago Genuai Bidigo aga dąų wali po wali paibao. Tama tigidali sogo agai dage godolo mu yaibao, te agai dagego wąį dali wali gilama tama yaibao.
13 Agai dage godolo mu elama, tama agai dage dali wiegi yai sę mu yaibao. Tialima, dagego wai puluba hauwa mu elama, tama dagego wąį genuai mu yaibao. Tama me agai dagego gi dabe wiegi yai ilama, tama dagego gide wit me, wain bono du me, te oliv wel me, hauwa mu elaluaibao. Tama me te kau kibu me sipsip dabego wai hauwa ame nomainogo yaibao. Agai te wiegi yai nai dabe hauwa dage mawaibao, te agai duga wąįbolo mawaibao olama po dąų wali te tǫde.
14 Te tǫde we bidi mebabolo Godigo dagebolo te nai dabe hauwa mabo tiwai te gasa we bidi mebabolo me egobeo. Te dagego we dabe me, o dagego kau kibu so dabe te wai ame nisąma olo bidigobeo.
15 Tama Genuai Bidigo dage bugagia tonaluama, tama dage te tigidali haniani gasi me sogobeo. Tama agai dagebolo te haniani dwai gasi dagego Isip bulude suali, te gasi tigidali dagebolo me tagala palogobeo. Tiali goli, agai te gasi te dagego boi bidi dabebolo naga mawaibao.
16 Dagego te tigidali bidi hani dabe mu tama ela siliąo, te God dago Genuai Bidigo dagebolo dagego nogoba mabo, te bidi hani dabe. Tama dagego augwali hobede me elamuo. Me augwaligo tibo godiba lotu wabo te habu mu dao. Ma, dagego augwaliba lotu po wali da, teda dage tuloluaibao,” Mosesgo te po wai.
17 “Tiyu dagego te homu idali, ‘Te hani bidi augwali genuai hani bidi dao,’ homu elama, dagego ‘augwaligo da elalugowe’ homu idalio. Tama dagego augwali sela sągobeo homu idalio.
18 Menio, dage augwalide wi me elamuo. Dagego dago God Genuai Bidigo te Isip tuni bidi hani we bidi dabe augwaligo tigide yali te sę bugagia ma koneiąo.
19 Dagego te Isip bulude suali, te haniani gasi koneiąo. Tama me dagego te Godigo yali te we bidi noma sabo sę, me te haniani genuai sę yali te koneiąwe. Tama dagego Godigo dage Isip bulude dobola sainogo yali te genuai bomo koneiąo. Tama tialima, Godigo dagego megi wi ebo te we bidi dabe dali me te deli tiwai sę naga yaibao. Tama agai augwali dolama, mu dola silaibao.
20 Tiali goli, augwali hani meba wi pelama, duala sigi pali da, teda Godigo te bidi tigide gąǫ kelebo te bunu dabe tagala palama, augwali dolomainu yaibao,” wali.
21 “Tama tialima, dage te bidi hanide wi elamo dao. Magi baso meni, God dago Genuai Bidi dage dali bidibao. Agai bomo genuai mu elalubao, tama tigidali bidi dabe augwali agade wi mu yao.
22 Dage pąba saboligi pabo si, agai te hani bidi dua dua sela sąbo sę iduaiba, te dage pąba saboligi pabo si. Tama dagego augwali polo dolobo usu me egobeo. Ma, dagego augwali polo doliyu da, teda bulu hasa dabe hauwa mu pedelama, tama augwaligo dage elaibao.
23 Genuai Bidigo dagego duga boi bidi dabe aiyaba elaluama, dolomainogo sula tagalaibao. Tama agai augwali wi mu ilama, tama dagego augwali ma siliboba usu naibao.
24 Tama agai augwaligo tuni bidi dabe dagego nogoba muaibao. Tama dagego augwali ela muaibao. Tama nosali te bidi dabego augwali me kone me egobeo, gegeda mu paibao. Tama dage paliabo bidi meni yaibao. Menio. Dagego augwali sese ela isila silaibao.
25 Dagego augwaligo tibo god dabe sese tama isi ula silao. Tama me dagego augwaligo te augwa te tibo god au ilali gol me silva, te nai dabe godolo me elamuo. Dagego te nai dabe me selamuo. Magi baso menio, Genuai Bidigo te tibo god dabede dwai homu mu ebo dao. Tiyu, dagego sai madi dagego Genuai Bidiba lotu po wabo kolesaga tagalamu dao.
26 Dagego te tibo god dagego be tomoba me seselamuo. Godigo te po wali, te nai dabe dolaibao wali, tama dagego me sali dage me dolaibao wali. Te tibo god dabe te dwai nai mu dao. Tama tialima, dagego augwaliba tudi mu ola mao,” Mosesgo te po wai.