7
Pa' Jesús qa yiƚin pa' ƚeqejkunenek pa' ewi'ƚ Roma ƚeiƚe'.
(Mateo 8:5-13)
Pa' Jesús in yili'ij pa'aj in iyetik'ui pe' jukhew qa efuts iye, ma' qa ik pa'aj qu' namii ha' Capernaum. Hikha' qa i'ni' pa'aj pa' ewi'ƚ qi wanqaats'e' hats niwamhiyu' ƚeqejkunenek pa' ewi'ƚ centurión,* hik pakha' qi in yisu'un pa'aj in ƚeqejkunenek. Pa' centurión in yepi'ye' pa'aj in tenifaakateji' pa' Jesús, ma' qa yukinii pa'aj pe' uja'x pekhewe' tenek'enhei judiol qu' niyinijets qu' nanamii qa' niƚini'm pa' ƚeqejkunenek pakha'an. Pekhewe'en in yamii pa'aj pa' Jesús, qa qi in iyinijets pa'aj, qa yit'ijets: —Ha' centurión les ƚe'wistax qek iftits'ets wat'ij qe hakha'an hik hakha' qi in yisu'un ha'ne initset. Qa hikha' iye inqaqsijkinenijkii ke' yilijtsitjiyi'ƚ.—* Pa' Jesús qa yijayan pa'aj pekhewe'en. Qa in hats metitsi'm pe' ƚetsi' pa' centurión qa aje'eƚ nukiniju'ƚ pe' uja'x pe' ƚejuwaikal qu' nit'ijets: —Yatsat'axyij, yape hasu'uj me'nithayi'metenƚekii, qe nite' ye'weju'ƚiju'ƚ qu' uyifi ene' yitsi'. Qa hik ta'ƚijupi' in nite' yakha'ija iye qu' henek eju'ƚ, itƚi'ij pa'qu' e'lijeye', qa na' yeqejkunene'k qa' iƚa'xe'.* Qe yakha' iye na'l ne' tenek'enhe'yipji', qa yakha' iye qa na'l ye'm ne' heinek'enhe'yipji' ek oq'opheƚinetsilets, qe hit'ijets na'aj ewi'ƚ, “Ma”, ma' qa ik. Qa qe hit'ijets iye nikhapij, “Te'ƚun”, ma' qa nek iye. Qa na'aj hiyaji'ijets ha'ne yeqejkunene'k qu' naqsiijkii, qa yaqsiijkii.— Pa' Jesús in yepi'ye' ek'i pa'aj aka'an, ma' qa qi in yitjuƚaxijpha'm pa'aj. Qa tetwek'elaxiju'ƚ pa'aj pe' olots nijayanik'i, qa yit'ijji'ju' pa'aj: —Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, in hami' iye ha'ne week Israel pa'qu' hi'weni' qu' hik ƚunye'je' ha'ne jukhew in qi in nite' inqeku'.— 10 In wapiltaxii iye pe' wititsi' pekhewe' wit'ukinhei, qa yi'wen pa'aj pa' witqejkunenek in hats t'un.
Pa' Jesús qa yiƚin pa' ƚa's pe' wikiihale' in hats wa'mtax.
11 Qa in hats ƚ'anu'upji' iye pa'aj ekewe'en, pa' Jesús qa ik iye qa yamii pa' ewi'ƚ witset ƚii Naín. Qa ƚijts'eyek pa'aj he' ƚ'ijatshenhei qa olootsija iye pekhewep iye. 12 Ma' qa in hats k'esitsiyu'etsha pa'aj pa' ƚeji' pa' witset, qa weikutijiju'ƚ pe' yeka'x qu' netijik'ui pa' ewi'ƚ wa'm pa'aj, ewi'ƚƚi'i' in ƚa's pe' efu qa wikiihale' iye. Olots iye pa'aj pe' nijayanik'i tetseti'yi' pa' witset.* 13 Pa' Yatsat'ax'inij in yi'wen pa'aj pe' efu qa qi in neq'eletij pa'aj, ma' qa yit'ijets pa'aj: —Mapkitek.—* 14 Ma' qa ikets pa'aj pe' ƚejiiki' pa' wa'm ham ƚit'oye' qa t'eku'mets, qa pe' yeka'x qa tekelenijju'kii pa'aj. Pa' Jesús qa yit'ijetsju' pa' wa'mtax: —Jutjana'x, akha' hit'ij ewets. ¡Eniipha'm!—* 15 Ma' qa pa' wa'mtax qa niipha'm pa'aj qa i'nju', qa iyet pa'aj. Qa pa' Jesús qa tisij pa'aj pe' ƚefti'.* 16 In yi'wen pa'aj aka' ƚunye'jkii ma' qa week in qi in nijiwei pa'aj. Qa yiwqinhetji'ha pa'aj pa' Dios. Qa yit'ijju' pekhewe'en: —Hats nam inwets ha'ne qi profeta.— Qa yit'ijju' iye pekhewe'en: —Pa' Dios hats nametsju' ha'ne ƚetset qu' ni'fen.—* 17 Weekij pa' sehe' Judea qa pe' ƚekuweliikii iye witsetits in i'ye'ej wetju'ƚ pa' yaqsiijkii pa'aj pa' Jesús.
Pe' ƚ'ijatshenhei pa' Juan Bautista qa namii pa'aj pa' Jesús.
(Mateo 11:2-19)
18 Pe' ƚ'ijatshenhei pa' Juan Bautista qa nifelimik'i pa'aj week ekewe' wekwek. 19 Qa pa' Juan qa taya'yets pa'aj pe' wetsjuk pekhewe' ƚ'ijatshenhei, qa yukinii pa'aj pa' Yatsat'ax'inij, qu' nanfaakanijha pa'aj, qa' nit'ijets: —¿Me hik akha' pakha' hats jutsiqaxik'ui qu' nanam, me i'nƚi'i qu' honotki'iƚik'ui pakhape' iye?—* 20 Pe' jukhew in hats yamii pa'aj pa' Jesús, qa yit'ijets pa'aj: —Ha' Juan Bautista ts'ukini'ƚ ei, qa yit'ij ei: “¿Me hik akha' pa' hats jutsiqaxik'ui qu' nanam? ¿Me i'nƚi'i qu' honotki'iƚik'ui pakhape' iye?”— 21 In i'nk'a namets pa'aj pekhewe'en qa hik pakhaa'ijha pa'aj pa' Jesús in niƚinju' pe' olots pekhewe' taja'meteiju' qa pe' pekhel yaats'e'eju'kii, qa pe' i'ntaxji' pe' espíritu uƚ'ets qa yi'wenkitkii iye pe' puk'aletstax.* 22 Pa' Jesús qa yeku'ƚ pa'aj, qa yit'ijets: —Yape mapiliƚii ha' Juan Bautista qa' enfeli'ƚi'm aka' ƚi'weni'ƚ qa aka' ƚepi'ye'eƚik'i iye. Enfeli'ƚi'm ene' puk'aletstax qa hats yi'wenkii,(Is 35:5) ene' onqokitstax qa hats t'otsjo' qa ene' otshimetetstaxju' qa hats otshimetsitsju' iye, enewe' i'nij ka' witja'met lepra qa hats naxpa'lij iye, ene' nite' yepi'ye'taxkii qa hats yepi'ye'kii, hekhewe' hats naxtaxju' qa iƚii iye, qa enewe' if'iljetsits qa tefelhiti'yi'm eke' wi'tlijei t'ejuyets na' witiƚa'x nite' yili'ij.(Is 61:1)* 23 Qa ƚe'wisi'mkii pakha' qu' nite' na'nayu'ye' yi'ij ye'm pe'ye'.— 24 In hats ikkii pa'aj pekhewe' ƚ'ukinhei pa' Juan Bautista, qa pa' Jesús qa iyetik'ui pa'aj pe' jukhew qa efuts in t'ejuyets pa' Juan Bautista, qa yit'ij pa'aj: —¿Ƚekpa' ƚami'ƚijii pa'aj qu' i'weni'ƚi' ha' ham i'ni'i'? ¿Me fapuk pe'qu' nime'lejit pa'qu' t'uni'ik'i? 25 Qa qu' nite'ye', ¿ƚekpa' ƚami'ƚijii qu' i'weni'ƚ? ¿Me ewi'ƚ pa'qu' jukhewe' qu' neqhinataji' pe'qu' inyetetse' witqhinatai? Ekheweli'ƚ ƚenikfe'li'ƚets nekhewe' yeqhinataji' ke' ƚe'sits qa inyetets iye, qa qi iye in ƚe'sitsju' in ham hamitsi'im qa i'nifi nekhewe' ƚetsil ne' wittatal. 26 Qa qu' nite'ye', ¿ƚekpa' ƚami'ƚii qu' i'weni'ƚ? ¿Me ewi'ƚ pa'qu' profetaye'? Ehe, yijaa'ija in ewi'ƚ profeta, qa lesƚe in qiji' nite' hik ƚunyejei kekhewep profeta'ik'i.* 27 Ha'ne Juan Bautista hik ha'ne t'ejuyets kakha' we'nika'ajji' in yit'ij: “Jeƚ qeku'nek, yakha' hiwathayinket ek'ui hatse' nakha' yukine'k qa' hikna' najilet'ek'ui pa'qu' ikheyi'je'.”(Mal 3:1)* 28 Yakha' hit'iƚij ewets in week pekhewe' nekfik'i ta'ƚets ne'ej efu in ham pa'qu' nat'anipji' ha' Juan Bautista in qiji'ha. Qa pakha'ƚe qu' nite' qiyetaxji' pe' i'nji'teje'm na' tenek'enheiji' na' Dios qa t'anipji' ek hakha'an.— 29 Week pe' jukhew qa efuts qa pekhewe' iye yijaninkii pe' wekwek t'ejuyets pa' Roma in yepi'ye' pa'aj, ma' qa nikfe'lets pa' Dios in hats yaqsiijkii in hats yatsathen pekhewe'en, qe nimpuujinju' pa'aj pa' Juan.* 30 Qa pekhewe'ƚe fariseol qa pe' i'nq'ijatshenij ke' Moisés ƚe'lijei qa nite' nimpuujinju' pa'aj pa' Juan Bautista, qe pekhewe'en nite' t'eku'miju'ƚ yuten pakha' yisu'untax pa' Dios qu' ƚeqfenyejeyi'ij pekhewe'en.* 31 Ma' qa yit'ij pa'aj pa' Jesús: —¿Pa'n ƚii pa'qu' hejeyumtshenijupi' enewe' hane'ej ƚahats'ij? ¿Ƚekpa' qu' hik ƚunyejeye'? 32 Hik ƚunyejei ne'ej omehets qe i'niju'kii na'aj joofji'ju' qe t'otoijo' qa taya'yi'ƚ wetju'ƚkii ne'ej ƚ'otoihifetsju', qa yit'ijiikii: “In hifuyutaxi'ƚ e'mik'i ne' foj qa nite'ƚe ƚ'otoyi'ƚ. Hijitaxi'ƚ e'mik'i ke' if'iljetsitsik'i witlijtsinel qa nite'ƚe ƚapi'ƚju'.” 33 Qe in nam ha' Juan Bautista qa nite' tuj pa'qu' pane', nite' iya'ji' iye pa'qu' winoye', qa ekheweli'ƚ qa ƚit'iƚij: “I'nji' pa' ewi'ƚ inwo'met.”* 34 Qa in nam ha'ne Ƚa's na' Jukhew qa tek qa iya' iye. Qa ekheweli'ƚ qa ƚit'iƚij: “Jeƚ qeku'ni'ƚek na' jukhew hayits qa ekuna'x qa iyana'x iye, qi iye in ƚejuwaika' ne' yijaninkii eke' wekwek qa ne' qi iye in uƚ'ets.”* 35 Qa pakha'ƚe qi ƚikfeliya'xkii pa' Dios qa jutsiqaxƚi'ij pa' ƚunyejei pekhewe' week hats ƚelitsij.—
Jesús qa i'ni' pe' ƚetsi' pa' ewi'ƚ fariseo ƚii Simón.
36 Ewi'ƚ pa' fariseo t'eqe'mets pa'aj pa' Jesús qu' netekiƚi'ju' pe' ƚetsi'ii. Ma' qa yijayanii pa'aj pe' ƚetsi'ii, qa i'nijupju'kii pa' ƚekula'x.* 37 Pakha' witset na'l pa'aj pe' ewi'ƚ efu qi in uƚ'ax. Pekhe'en in nikfe'lets pa'aj pa' Jesús in mexe i'nijupju' pa'aj pa' mesa in teki'ju' pe' ƚetsi'ii pa' fariseo. Ma' qa namets pa'aj teneyij pa' ewjisii topo'oj pe' ƚejiiki' ta'ƚets na'aj alabastro.* 38 Pekhe'en ip pa'aj ƚ'anu'ui i'nii pa' Jesús qa pe' ƚet'ilii qa tsapetsju'kii pe' ƚef'iyei pa' Jesús, ma' qa nili'jijju' pa'aj pe' ƚ'ewkujits qa tu'je'm iye pa'aj pe' ƚef'iyei qa i'nk'aƚe qa yatsi'yipji' pa'aj pa' ewjisii pe' ƚef'iyei pa' Jesús.* 39 Qa pa' fariseo pakha' t'eqe'mets pa'aj pa' Jesús in yi'wenij pa'aj aka'an, qa yit'ij in iyet pa' ƚatawe'j: —Qek yijaayi'ija qek profetaye' ha'ne jukhew ma' qekha nenikfe'ltaxets pa'n ƚunye'j nekhe' efu t'ekumetskii, nekhe'en uƚ'ax.—* 40 Ma' qa pa' Jesús qa yit'ijets pa'aj pa' fariseo: —Simón, na'l ka' tseqitijineyu'uj ewets.— Qa yeku'ƚ pa'aj pa' fariseo: —Enfel ye'm, Maestro pakha'an.— 41 Qa pa' Jesús qa yit'ij: —Wetsjuk pe' jukhew t'eku'mi' pe' ƚaq'astai pa' ewi'ƚ jukhew inq'eku'mhini'kii pe' ƚaq'astai. Ewi'ƚ pa' t'eku'mi' pe' quinientos (500) denarios qa pakhap iye qa cincuentaƚe (50) pe' t'eku'mi'.* 42 Pekhewe'en qa nite'ƚe weju'ƚij qu' nijanin, qa pa' inq'eku'mhini'kii pe' ƚaq'astai qa yiwejinƚe qu'nte' nijanine' pe' ƚ'ekumhifkinel pe' wetsjuk. Qa hane'ej qa' enfel ye'm, ¿ƚek pakha' enewe' wetsjuk pakha' les qi in yisu'un pa' inq'eku'mhini'kii pe' ƚaq'astai?—* 43 Qa yeku'ƚ pa' Simón: —Humtitax pakha' les olots ƚ'ekumhifkinel qu' hik pakha'ye' pakha' les in yisu'un.— Qa yit'ij pa'aj pa' Jesús: —Hats i'woyaxijik'iha.— 44 Ma' qa pa' Jesús qa tetwek'ela'xets pa'aj pe' efu qa yit'ijets pa'aj pa' Simón: —¿Me hats ƚi'wenij ene' efu? In k'uyifi ene' etsi' qa nite' ƚesƚisij pa'qu' iweli'ye' qu' himpulijinji' ene' yif'iyei. Qa ene'ƚe efu qa nili'jijju' ene' yif'iyei ke' ƚet'il qa yit'iji' in yisƚatij ne' ƚ'ewkujits.* 45 Nite' ƚesƚu'je'm iye, qa ene'ƚe efu, in i'nk'a hente'nuiteje'm, qa nite' yili'ij tu'je'mkii ene' yif'iyei.* 46 Nite' ƚ'atsiyipji' aceitiye' ha'ne yijiƚa', qa ene'ƚe efu qa yatsi'yipji' ka' ewjisii ene' yif'iyei.* 47 Qa hik ta'ƚijupi' qu' hit'ij ewets, in hats tewumhiti'yik'ui pe' olots ƚewuƚ'ets ma' qa qi in ineqsu'un. Qa pakha'ƚe qu' nite' qiye' qu' tewumhiti'yik'ui pe' ƚewuƚ'ets, qa nite' qi qu' nineqsu'un.— 48 Ma' qa yit'ijets pa'aj pe' efu: —Pe' ewuƚ'ets hats tewu'mhitii ek'ui.—* 49 Ma' qa pekhewep pekhewe' ƚekufets qa tajawehenij wetju'ƚkii in yit'ijju': —¿Ƚekpa' yumtitax qu' ƚakha'ye' ha'ne jukhew in yit'ijets qu' niwu'm pe' witwuƚ'ets?—* 50 Qa pakha'ƚe Jesús qa yit'ijets iye pa'aj pe' efu: —Pa' nite' eqekuye'j hikpa' ta'ƚets qa hats iƚa'x. Yape ma, hasu'uj itawje'met'e'.—*
* 7:2 Centurión ikji', tenek'enhe'yipji' ek pe' cien (100) oq'opheƚinetsilets, Roma ƚeiƚe'. * 7:5 Hch 10:22 * 7:7 Sal 107:20; Mt 8:16 * 7:12 Jue 11:34; Lc 8:42; 9:38; He 11:17 * 7:13 Mt 20:34 * 7:14 Mt 11:5; Mr 5:41; Lc 7:22; 8:54; Jn 11:43; Hch 9:40 * 7:15 1R 17:23; 2R 4:36 * 7:16 Mt 5:16; 21:11; Lc 1:68; 2:20; 5:26; 7:39; 13:13; 23:47; Hch 4:21; 11:18; Dt 18:15; Jn 7:40 * 7:19 Jn 4:25; 6:14; 11:27; Ro 5:14; He 10:37 * 7:21 Mt 4:23; 9:30; 12:22; Mr 1:34; 8:25; Lc 18:42; Jn 9:7 * 7:22 Is 29:18; Lc 4:18 * 7:26 Mt 14:5; Lc 1:76; 20:6 * 7:27 Mt 11:10; Mr 1:2; Lc 1:17 * 7:29 Mt 21:32; Lc 3:12; Hch 18:25; 19:3 * 7:30 Mt 21:25,32; 22:35; 23:13; Lc 10:25; 11:45-46,52; 14:3; Mr 7:9 * 7:33 Lc 1:15 * 7:34 Mt 9:10-11; Lc 15:2; 19:7 * 7:36 Lc 11:37; 14:1 * 7:37 Mt 26:6-13; Mr 14:3-9; Jn 12:1-8 * 7:38 Jn 11:2 * 7:39 Lc 7:16; Jn 4:19 7:41 Ewi'ƚ denario, ƚajanye'j pa'aj pa'qu' jukhewe' in ewi'ƚ neƚu qu' net'ithayii. * 7:41 Mt 18:28; Mr 6:37 * 7:42 Mt 18:25 * 7:44 Gn 18:4; 19:2; 43:24; Jue 19:21; 1Ti 5:10 * 7:45 2S 15:5; 19:39; 20:9 * 7:46 2S 12:20; Sal 23:5; Ec 9:8; Dn 10:3 * 7:48 Mt 9:2; Mr 2:5; Lc 5:20; Stg 5:15; 1Jn 2:12 * 7:49 Lc 5:21 * 7:50 Mt 9:22; Mr 5:34; 10:52; Lc 8:48; 17:19; 18:42; 1S 1:17