4
Pekhewe' tenek'enhei qa yophe'ƚ pa'aj pa' Pedro qa pa' Juan.
Ma' qa ha' Pedro qa ha' Juan in mexe iyettaxik'ui pa'aj pekhewe' jukhew qa efuts iye qa nekii pa'aj pekhewe' pa'il, qa pa' tenek'enhe'yipji' pekhewe' yejeƚ ke' qi witlijtsitjii qa pe' saduceos.* Qi pa'aj in nayu'kii pekhewe'en qe hekhewe'en i'nq'ijatshenij pa'aj in iƚii iye hatse' pe' naxju' qe pa' Jesús hik pakha' inq'ethinij pa'aj aka'an in iƚa'x iye pa'aj.* Ma' qa t'eku'mi' pa'aj qa yuihinifi pe' ƚoq'opheƚitjii qa yamijii pa'aj in neƚukii, qe hats metju' pa'aj pe' junu'. Qa hatsƚe olots iye pa'aj pekhewe' yepi'ye' pe' nifel pa'aj, qa nite' yeqeku'uk'i, ma' qa hats i'nƚi'i qu' namets lee'fij mil (5.000) in weekji' pekhewe' jukhew qa efuts iye tek'enets pa'aj. Qa ƚunye'jkii pa'aj pakhap neƚukii in not'axi' wetju'ƚ pa'aj na' Jerusalén pekhewe' tenek'enhe'yij pe' qi witlijtsitjii, pe' tenek'enheiji' pa' witset qa pe' i'nq'ijatshenij ke' Moisés ƚe'lijei. I'nji'teje'm iye pa' qiji' pa'il ƚatata Anás, qa pa' Caifás, qa pa' Juan qa pa' Alejandro iye, qa pe' week pe' ƚejefets pa' qiji' ƚatata pe' pa'il.* Ma' qa tetka'x pa'aj ha' Pedro qa ha' Juan, qa we'nenji'ju' pa'aj pa' ƚeqewuk'uji' pekhewe'en, ma' qa nifaakan pa'aj: —¿Pa'n ƚii ƚet'unha'x, axe'm pa'qu' witiye' qu' ƚit'iƚiji' in ƚaqsiiƚijkii ekewe'en?— Ma' qa ha' Pedro, topo'oj pa'aj pa' Espíritu Santo, qa yit'ijji'ju' pa'aj: —Wit'alhei qa week iye nekhewe' tenek'enheiji' ha'ne witset,* pakha' ƚatsfaakani'ƚij, qu' hik kakha'ye' kakha' ƚe'wis wanaqsiimijkii nakha' jukhew wanqats'etax qa pa'n ƚunye'j iye in hats ƚe'wisju' nakha'an. 10 Ye'ehe, enikfe'li'ƚetsha week ekheweli'ƚ qa week iye ha'ne witset Israel, ha'ne jukhew in hats ƚe'wisju' qa hats ƚi'weni'ƚ hane'ej hane'e'in, ta'ƚets aka' ƚiiji' hakha' Jesucristo, Nazaret ƚeiƚe', hikha' ekheweli'ƚ ƚ'eni'ƚji'pha'm ke' cruz, qa hikha' iye pa' Dios niihinik'uipha'm pe' naxju'.* 11 Ha'ne Jesús hik ha'ne pekhe' ute yuten qa yiwu'mfik'i pekhewe' niihinpha'm pe' wititsi' hik pekhewe' ekheweli'ƚ, qa hatsƚe ewi'ƚ ute les weju'ƚij in teniihinijpha'm pe' wititsi'.(Sal 118:22)* 12 Qa ham iye pakhape' qu' jiniƚin, qe ham pakhape' iye witiye' ha'ne week sehe' ipji' qu' netesti'yij ene' jukhew qu' hik pakha'ye' qu' jiniƚin.—* 13 Pekhewe' tenek'enhei in yi'wen in nite' nijiwei pa'aj ha' Pedro qa ha' Juan iye, qa nikfe'lets iye hekhewe'en in nite' ikii pe'qu' witq'ikatjiye' qa nite' iye hayiits qu' nenikfe'lets pe'ye', ma' qa qi in yitjuƚaxijpha'mkii, qa nikfe'lets in hik hekhewe' ƚijts'eyekkii ha' Jesús.* 14 Qa yi'wen iye pa'aj in ewi'ƚ ts'ap'a'aƚi' pakha' jukhew yiƚin pa'aj pekhewe'en, ma' qa ham pakha' qu' nit'ijiju'ƚ qu' net'ejuyiju'ƚ aka'an. 15 Qa inaqyajiƚi'ij pa'aj qu' mexe nak eku'nik'uifik'ikii pakha' ƚ'ithi'wet, ma' qa uja'xe'ƚe wetju'ƚ pa'aj qu' natfaakate'yijju', 16 qa yit'ijju' pa'aj: —¿Pa'n ineqfenyejeyij enewe' jukhew? Qe kakha' ewi'ƚ na'lij in ham ƚunye'ji'iju'ƚ yaqsiijkii nekhewe'en, week nikfe'letsha enewe' i'ni' ha'ne Jerusalén in yijaa'ija kakha'an, qa ham ƚeke'ye' qu' jintittaajets qu' nite' yija'ye'.* 17 Qa qu' nite' weeki'ij ha'ne week witset pekhewe' nifel, yape jit'ijeweikitijkii pe'qu' i'nlijeye', hats'inha qu' yape hasu'uj nenfeli'm pakhape' iye jukhewe' aka' witii.— 18 Ma' qa in taya'yiifik'i iye pa'aj qa yiyajitaxijets qu' yape hasu'uj nenfel qa qu' ninq'ijatshenij iye kakha' ƚii pa' Jesús. 19 Qa hakha'ƚe Pedro qa ha' Juan iye, qa yeku'ƚ pa'aj: —Ekheweli'ƚ qu' enfeli'ƚ ye'm ¿me les ƚe'wisi'm pa' Dios qu' ekheweli'iƚ qu' heik'eni'ƚ ewets qa pakha'ƚe Dios qa' nite'ye',* 20 qe yekheweli'ƚ nite' ƚeke' qu' hili'iƚij in henfeli'ƚ eke' hi'weni'ƚ qa hepi'ye'eƚ iye?—* 21 Pekhewe' wit'alhei, in hats yili'ijju' in ewi'ƚij iye in yijiweikittaxkii, ma' qa yiwejinfik'ikii pa'aj, nite' yi'wen pa'qu' ƚeqfenyejeyi'ij ƚewek qu' ƚeke'ye' qu' nitanithen, qe ta'ƚets pekhewe' week jukhew qa efuts, qe week qi in yiwqinhet pa' Dios qe ta'ƚets pakha' ƚunye'jkii pa'aj.* 22 Qe pakha' jukhew pakha' wanaqsiimijkii pa'aj aka' ewi'ƚ ham ƚunye'ji'iju'ƚ, t'ani' qu' cuarenta (40) ƚeqe'ninqapitse'.
Iyinijetspha'm pakha' qu' nite' ƚ'ijiweyaxitse'kii in nifel.
23 Ha' Pedro qa ha' Juan in hats t'atsji'ƚfik'ikii pa'aj, ma' qa ikii pakha' i'ni' pekhewe' hats ƚejefetsipji', ma' qa nifelimik'i pa'aj week pekhewe' yit'ijets pe' tenek'enhe'yij pe' pa'il qa pe' tenek'enheiji' pa' witset. 24 In yepi'ye' ek'i pa'aj aka'an pekhewe'en, qa yit'unhet ƚi'ijpha'mek pa' ewi'ƚik'i ƚ'a'x in iyinii pa' Intata, qa yit'ijiipha'm: —Yatsat'axyij, akha' pakha' yaqsiijkii pa'aj na' wa's qa ha'ne sehe', qa pakha' qi iweli' iye qa week iye pekhewe' i'nji' enewe'en.(Ex 20:11)* 25 Akha' ƚenukinijetsju' pa'aj pa' Espíritu Santo pe' e'lijei pa' eqejkunenek'ik'i yaqwa'maxi'ƚik'i David, ma' qa nifel pa'aj in ƚit'ij: “¿Inhats'ek in nayu'kii nekhewe' nite' judiol, qa nekhewe' Israel ƚeiƚets qa yijamti'ets qu' naqsiijkii pekhewe' wekwek ham weju'ƚi'ij?* 26  Pekhewe' wittatal ha'ne sehe' yit'ijju' pakha' t'eku'mi' qu' naqsiijkii, qa pe' tenek'enhei qa ewi'ƚ i'niji' in t'eku'mij wetju'ƚ qu' net'ejuyiju'ƚ pa' Yatsat'ax'inij Dios qa pa' ƚeqe Cristo.”(Sal 2:1,2) 27 Qe yijaa'ija ha'ne witset in not'axi' wetju'ƚ hakha' Herodes qa ha' Poncio Pilato qa week nekhewe' jukhewiikal nite' judiol qa nekhewe' witsetits ha'ne Israel, qa ewi'ƚ i'niji' in t'ejuyiju'ƚ hakha' ƚe'wis oqwomehe' Jesús, hikha' ƚ'ekumiiji' pa'aj,* 28 qe qa' naqsiijkii enewe'en pakha' hayiits yaji'letju' pa'aj pa' et'unha'x qa pa' ikfeliya'xkii iye qu' ƚunye'je'kii. 29 Qa hane'ej Yatsat'axyij, jeƚii wat'ij kakha' ts'ijiweikittaxi'ƚijkii enewe'en, qa ƚisij wat'ij ene' eqejkunenhei pakha' qu' nite' ƚ'ijiweyaxitsi'ipji' qu' nenfel eke' e'lijei,* 30 qa pa' ƚet'unha'x pa' okoi qa' naqsiijkiyek qu' nenqiƚinkii, qa qu' naqsiijkii iye pe'qu' ham ƚunyejeyi'iju'ƚ qa pe'qu' qi qu' nitjuƚaxijpha'mkii iye qu' nata'ƚets aka' ƚiiji' hakha' qi ƚe'wis oqwomehe' Jesús.—* 31 Qa in hats uja'xƚi'ik'i pa'aj in iyin, ma' qa pakha' i'niji' in not'ax wetju'ƚ qa me'le'le'l pa'aj. Qa week topolij pa'aj pa' Espíritu Santo, ma' qa nite' nijiweyipji' in nifel ke' ƚe'lijei pa' Dios.*
Nite' ekuyitsij wetju'ƚ pe' ƚewekwekits.
32 Pekhewe' tek'enik'i pa'aj week ewi'ƚ pa' ƚaqjamtikineyejeikii. Ham pa'qu' nit'ijets qu' natsat'etsijha pekhewe' yatsat'etstaxijha in ƚewekwekits, qe weekij yijat'ij in yatsat'etsij week pekhewe' wekwek.* 33 Qi pa'aj pa' ƚet'unha'x hekhewe' apóstoles qa nite' yili'ij pa'aj in nifel in iƚa'x iye pa' Yatsat'ax'inij Jesús, qa qi pa'aj in yi'fen pa' Dios.* 34 Ham pakha' qu' hami'im pa'aj pe'ye' pekhewe'en, qe week pekhewe' na'li'm ƚeqe sehel qa pe' ƚetsil iye qa t'ihinji'jij pa'aj, qa neka'xiikii pe' ƚ'astai* 35 qa tisji'jij pa'aj he' apóstoles. Ma' qa netisjiiju' pe' weekji' pakha' qu' hame'jiji'm pe'ye'.* 36 Qa pakha' José, Chipre ƚeiƚe', ewi'ƚ jukhew ta'ƚets pekhewe' ta'ƚets pa'aj pa' Levi'ik'i, qa he' apóstoles qa ƚeqiyij pa'aj Bernabé, ikji' eq'iltinhetsax.* 37 Pakha'an na'li'm pa'aj pa' ƚeqe sehe', ma' qa t'ihinij pa'aj. Qa pe' ƚ'astai qa neka'xii pa'aj qa tisij he' apóstoles.*
* 4:1 Mt 3:7; Lc 22:4; Hch 5:24 * 4:2 Hch 3:15; 17:18 * 4:6 Mt 26:3; Lc 3:2; Jn 18:13 * 4:8 Lc 23:13; Hch 4:5 * 4:10 Hch 2:24; 3:6 * 4:11 Is 28:16; Mt 21:42; Mr 12:10; Lc 20:17; 1P 2:7 * 4:12 Mt 1:21; Hch 10:43; 1Ti 2:5 * 4:13 Mt 11:25; Lc 22:8; Jn 7:15 * 4:16 Jn 11:47; Hch 3:9-10 * 4:19 Hch 4:13; 5:28 * 4:20 Hch 22:15; 1Co 9:16; 1Jn 1:1,3 * 4:21 Mt 9:8; 21:26; Lc 20:6,19; 22:2; Hch 5:26 * 4:24 2Cr 2:12; Neh 9:6; Sal 102:25; 124:8; 134:3; 146:6; Is 37:16 * 4:25 Sal 2:1-2; Dn 9:24-25; Lc 4:18; Hch 1:16; 10:38; He 1:9 * 4:27 Mt 14:1; 27:2; Lc 23:1,12 * 4:29 Hch 9:27; 13:46; 14:3; 19:8; Fil 1:14 * 4:30 Jn 4:48; Hch 3:6 * 4:31 Hch 2:2,4; 16:26; Fil 1:14 * 4:32 Hch 2:44; Fil 1:27 * 4:33 Lc 24:48; Hch 1:8,22 * 4:34 Mt 19:21; Hch 2:45 * 4:35 Hch 2:45; 4:37; 5:2; 6:1 * 4:36 Hch 9:27; 1Co 9:6 * 4:37 Hch 4:35; 5:2