2
La venida del Espíritu Santo
O zädä c'ua c'o pa 'ma mi pjongüji c'e mbaxua c'ü mi chjũ Pentecostés. C'o apóstole 'ñe c'o 'ñaja c'o mi ench'e o̱ mü'bü e Jesucristo, 'natjo c'ua mi cãrãji. 'Nango dyäräji c'ü vi 'ñeje a jens'e c'ü me mi yürü nza cja 'ma vü na zëzhi o ndajma. Me go yürü c'ua na jens'e a mbo cja c'e ngumü nu ja ma jũji. 'Nango jñandaji c'ua o c'ijñi c'o mi 'ñetse nza cja o sivi. Nuc'o, o mböt'ü o 'ñe toca nzi 'naji. Nuc'ua o̱ Espíritu Mizhocjimi o cjogü a mbo o̱ mü'bü texeji, me go 'ñünbü o̱ mü'büji. Nguec'ua o mbürü o ñaji c'ua nan'ño idioma, ja c'o nzi va unü o̱ Espíritu Mizhocjimi o ñaji.
Mi cãrã a Jerusalén c'o mi ätä Mizhocjimi c'o mi ngue o̱ dyoji c'o menzumü cja c'e país a Israel, pero vi jmus'üji cja c'o 'ñaja país. Anguezeji 'ma mü o dyäräji, o möji c'ua nu ja mi cãrã c'o apóstole 'ñe c'o 'ñaja cjuarma. Dya mi pãrã pje ro nguijñiji, na ngue mi äräji mi ñaji o jña c'o mi ña anguezeji. Me co zũji c'ua, me co mamaji:
―Nujyo na ña'a, ¿cjo dya menzumüji a Galilea? Maco ña ín jñagöji yo, eñeji.
Nu c'o vi ẽ dyärä c'o mi ña c'o cjuarma, mi cãrã c'o vi jmus'ü cja c'e país c'ü mi chjũ a Partia. Xo mi cãrã c'o vi jmus'ü a Media 'ñe a Elam. Xo mi cãrã c'o vi jmus'ü a Mesopotamia. Xo mi cãrã c'o vi jmus'ü a Judea. Xo mi cãrã c'o vi jmus'ü a Capadocia 'ñe a Ponto 'ñe a Asia. 10 C'o o ẽ dyärä c'o mi ña c'o cjuarma, xo mi cãrã c'o vi jmus'ü a Frigia 'ñe a Panfilia. Xo mi cãrã c'o vi jmus'ü a Egipto 'ñe a Cirene 'ñe cja c'o 'ñaja país a Cirene a manu. Xo mi cãrã c'o vi 'ñeje a Roma. C'o vi 'ñeje a Roma, bübü c'o mi ngue o̱ dyoji c'o menzumü cja c'e país a Israel; bübü c'o dya mi ngue o̱ dyoji c'o menzumü a Israel, pero mi ma't'üji Mizhocjimi ja c'o nzi ma ma't'ü Mizhocjimi c'o menzumü a Israel. 11 C'o o ẽ dyärä c'o mi ña c'o cjuarma, xo mi cãrã c'o vi jmus'ü a Creta 'ñe a Arabia. Texe c'o o ẽ dyärä, pötü va mamaji:
―Rí ärägöji ña yo bëzo yo ín jñagöji nzi 'nazgöji. Mamaji c'o me na nojo c'o o tsja Mizhocjimi, mi eñeji.
12 Anguezeji mi sũji, dya mi pãrã pje ro nguijñiji. Mi pötü ma mamaji:
―¿Pje ne ra mama c'ü ñaji a cjanu yo ín jñagöji?, eñeji.
13 Bübü c'o me mi tjenbe ma tsjapü burla c'o cjuarma, mi mamaji:
―Nujyo, ya tĩ yo.
Lo que Pedro dijo a la gente
14 Nuc'ua o böbü c'o doce apóstole. Cjanu o ña c'ua na jens'e e Pedro o zopjü c'o nte c'o vi 'ñe dyärä, o xipjiji:
―Nu'tsc'eji i̱ṉ cãrãji a Jerusalén, dyäräji c'ü rá xi'tsc'öji zö i̱ṉ menzumüji va a Judea o jiyö. Rí unnc'eji na jo ngüenda. 15 Bübüts'üji c'o pëzhi rí tĩgöjme, pero dya ga cjanu. Maco xõxtjo, cja zünü a las nueve. 16 C'ü rgá ñagöjme nan'ño idioma, ya zädä c'ü o mama e Joel c'ü mi profeta. O mama a cjava:
17 O mama Mizhocjimi: C'o cjë c'o ya rguí ma ra nguins'i e jens'e 'ñe ne xoñijõmü, rá täjä ín Espíritu ra ma bübü cja o̱ mü'bü yo nte yo cãrã texe cja ne xoñijõmü. Me ra 'ñünbü o̱ mü'büji.
Nguec'ua c'o sẽ ra mamaji ín jñagö; 'ñe c'o süngü.
C'o sẽ 'ñe c'o tata ra nguinch'iji o t'ĩjĩ ra mbãrãji c'o ra zädä.
18 C'o pa c'o, rá unü ín Espíritu c'o bëzo 'ñe c'o ndixũ c'o pëpquigö.
Ra 'ñünbü o̱ mü'büji ra zopjüji yo nte ra xipjiji ín jñagö.
19 Rá jizhigö a jens'e o señal c'o me rrã nojo, c'o me rguí zũ yo nte. Xo 'ñe cja ne xoñijõmü.
Ra jñandaji o cji, 'ñe o sivi, 'ñe o bipji c'ü ri nza cja o trangõmü.
20 Ra bëxõmü e jyarü. E zana ri jñetse nza cja o cji.
Nujyo, rá jizhgö yo. Nuc'ua ra ẽjẽ c'in Jmugueji ra 'ñe manda.
Me rrã sjũ c'e pa c'ü.
21 Nu c'o ra dyötü Mizhocjimi co texe o̱ mü'bü, ra perdonaoji 'ma c'o na s'o, mama a cjanu o̱ jña Mizhocjimi ja c'o nzi va dyopjü e Joel c'ü mi profeta.
22 O sido o ña e Pedro o mama:
―Nu'tsc'eji ín menzumüts'ügöji a Israel, dyäräji na jo c'ü rá xi'tsc'öji. Rá xi'tsc'öji ja ga cja e Jesús c'ü mi menzumü a Nazaret. Mizhocjimi o unü poder e Jesús; nguec'ua va tsja c'o me na nojo a ndetsc'eji c'o nunca mi jandagueji. Nuc'o, ngue c'o rvi pãrãgueji c'ü vi 'ñeje e Jesús cja Mizhocjimi. 23 Pero i̱ dyötüji c'o dya ín menzumügöji o ndät'äji cja ngronsi c'ü, maco dya tjëji o̱ ley Mizhocjimi. Nguec'ua i̱ṉ pë's'i in s'ocügueji chjëntjui c'ü ri pö't'ügueji. Mizhocjimi ya mi pãrã c'o ri tsjapüji e Jesús. Na ngue ndeze mi jinguã o mama c'ü ro ẽjẽ e Jesús ro ẽ ndũ. Nguec'ua o jyëzi i̱ tsjaji a cjanu c'o na s'o. 24 Zö o mbö't'üji e Jesús, pero Mizhocjimi o tsjapü o te, o bübütjo na yeje. Dya sö ro nguejme cja c'e cueva nu ja vi ngöt'üji. Na ngue me na zëzhi e Jesús que na ngue e muerte. 25 Mi jinguã o mama e David c'ü ja rvá te e Jesús. O mama:
Rí pãrãgö Mizhocjimi bübü co nuzgö, dya jëzguigö.
Nuc'ü, bübü cja ín jodyëgö pjöxcügö; dya ni jyodü pje rá sũgö.
26 Nguec'ua me mäjä ín mü'bü, y me rí unü 'na pöjö Mizhocjimi.
Zö rá tũgö, pero rí pãrãgö c'ü rá tetjo.
27 'Ma rá tũgö, rí pãrãgö c'ü dya rí jyëzi ín aljmagö ra ma nu ja cãrã c'o 'ñaja aljma.
Dya xo rí jyëzi ra dya'a ín cuerpogö. Na ngue in Ch'izügö.
28 I̱ jítscö ja rgá sö rá bübütjo co nu'tsc'e para siempre.
Me rá mäcjö cja in jmigue, eñe e David.
29 O sido o ña e Pedro o mama:
―Nu'tsc'eji ín menzumüts'ügöji, ixtá xi'tsc'öji ja ga cja, c'ü dya ngue e David c'ü ro zädä texe yo jña. E David c'ü ín mboxatitagöji o ndũ, cjanu o dyögüji c'ua c'ü. Zö ya mezhe, pero rí texeji rí pãrãgöji ja dyögüji. 30 E David mi profeta mi mama c'o jña c'o o xipji Mizhocjimi ro mama. Mizhocjimi o mamatsjë na cjuana o xipji e David ja rva cja e Cristo c'ü o mama Mizhocjimi ra 'ñevgueji libre. O xipji c'ü ri mboxbëche e Cristo cja e David; 'ñe c'ü ro manda ja c'o nzi ma manda e David. 31 Ante c'ü ro ẽjẽ e Cristo, o mama e David c'ü ro tetjo e Cristo. O mama c'ü dya ro ma o̱ aljma nu ja cãrã c'o 'ñaja aljma; dya xo ro dya'a o̱ cuerpo. 32 Nutscöjme ró jandajme; nguec'ua rí xi'tsc'öjme Mizhocjimi o tsjapü o te e Jesús 'ma ya vi ndũ. 33 Cjanu o zidyi a jens'e o unü c'ü o mimi cja o̱ jodyë Mizhocjimi nu ja mandavi dya. Nuc'ua Mizhocjimi o tsja ja c'o nzi va mama, o unü poder e Jesús o ndäjä o̱ Espíritu Mizhocjimi o ẽjẽ cja ne xoñijõmü. Ngueje o̱ Espíritu Mizhocjimi c'ü cja'a yo i̱ṉ jandagueji 'ñe yo i̱ṉ äräji. 34 O mama e David:
Mizhocjimi o zopjü c'ín Jmugö o xipji:
“Mimi cja ín jodyëgö.
35 Rí da'c'ü rí mandague hasta 'ma cja rí chõpü yo nuc'ü na ü”, eñe e David.
I̱ṉ pãrãgueji, dya zidyiji e David a jens'e cja o̱ jodyë Mizhocjimi.
36 ’Nu'tsc'eji ín menzumüts'ügöji a Israel, ixtí jñunt'ü in mün'c'eji ngueje e Jesús c'ü o 'ñeme Mizhocjimi. Ngueje e Jesús c'ü ra 'ñevgueji libre rá cjapüji ín Jmugöji. Maco i̱ dyörüji o ndät'äji cja ngronsi, eñe e Pedro.
37 C'o nte c'o mi cãrã nu, 'ma mü o dyäräji c'o jña, o zi'ch'i o̱ mü'büji, o unüji ngüenda c'ü vi tsjaji c'o na s'o. Cjanu o xipjiji e Pedro 'ñe c'o 'ñaja apóstole:
―Nu'tsc'eji ín menzumüts'ügöjme, ró cjagöjme c'o na s'o. ¿Pje rá cjagöjme dya?
38 O ndünrü c'ua e Pedro o xipjiji:
―C'ü rí tsjaji; jyëziji c'o na s'o, ra nzhogü in mü'büji cja Mizhocjimi. Y rí jigueji. A cjanu rí jizhigueji c'ü rí dyätäji dya e Jesucristo. Nu 'ma rí tsjaji a cjanu, ra perdonaots'üji 'ma Mizhocjimi. Xo ra dya'c'üji o̱ Espíritu ra bübü cja in mü'büji. 39 O mama Mizhocjimi c'ü ín Jmugöji, c'ü ra dya'c'üji o̱ Espíritu 'ma ra nzhogü in mü'büji. Ra dya'c'üji, 'ñe c'o in ch'igueji. Xo ra unü o̱ Espíritu c'o nte c'o cãrã na jẽ. Ra unü o̱ Espíritu texe c'o ra tsjapü o̱ nte, eñe e Pedro.
40 Xe na puncjü o jña c'o o mama e Pedro va zopjü c'o nte. Mi zopjüji co texe o̱ mü'bü mi xipjiji:
―Nu'tsc'eji i̱ṉ cãrãji yo cjë dya, na s'o i̱ṉ cjaji. Jyëziji c'o na s'o, ra nzhogü in mü'büji. Nguec'ua ra jogü in mü'büji.
41 Nu c'o o dyätpä o̱ jña e Pedro, o jiji. O zö como 'na jñi mil o nte c'o o 'ñench'e o̱ mü'bü e Jesucristo, o ndeñeji co c'o ya mi creo. 42 Sido mi äräji c'o jña c'o mi mama c'o apóstole. Me mi mäji ma ngãrãji. 'Natjo c'ua mi siji c'ü mi mbeñeji ja va ndũ e Jesús. Sido mi ötüji Mizhocjimi.
La vida de los primeros cristianos
43 O̱ Espíritu Mizhocjimi o unü poder c'o apóstole mi cjaji c'o me na nojo. Nguec'ua c'o nte o unüji ngüenda c'ü na cjuana c'o mi mama c'o apóstole. Y me mi sũji. 44 Nu c'o o 'ñench'e o̱ mü'bü e Jesucristo mi pötü ma s'iyaji. C'o pje mi pë's'i, dya mi ne ro jñütsjëji, mi pjös'üji c'o pje mi jyodü. 45 'Ma cjó pje mi jyodü, mi pa 'na cjuarma mi pa pö 'na juajma o 'na ngumü, o pje c'o mi pa pö. Cja rrũ unü c'ua c'o dya pje mi pë's'i. 46 Pama mi jmurüji cja c'e templo. Cja o̱ ngumüji mi pötü ma mbitaji mi siji o xëdyi ma mbeñeji ja va ndũ e Jesucristo. Y me mi mäji, dya pje mi mbeñeji. 47 Mi unüji na puncjü 'na pöjö Mizhocjimi. C'o nte, mi nuji na jo c'o mi creo e Jesucristo. Pama Mizhocjimi o jopcü o̱ mü'bü na puncjü o nte. Nguec'ua pama mi jmurüji mas c'o ya vi creo.