30
Wer miywagogo Misri
Wach Jehova Nyasaye nobirona kama: “Wuod dhano, kor wach ni, ‘An Jehova Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto wacho kama:
“ ‘Ywaguru kendo uwach niya,
“Mano kaka masira maduongʼ nobed chiengʼno!”
Nimar odiechiengno osudo machiegni,
adier odiechiengʼ Jehova Nyasaye chiegni;
enobed odiechiengʼ ma piny dudoe,
ma en kinde mar masira ne ogendini.
Lweny nobed e piny Misri
kendo Kush nobed gi rem malit.
Ji notho e piny Misri,
to mwandugi noyaki,
kendo mise mag-gi nomuki.
Kush gi Put, gi Lidia gi Arabia duto; kod Libya gi jopiny singruok bende nopodhi e dho ligangla kaachiel gi Misri.
“ ‘Ma e gima Jehova Nyasaye wacho:
“ ‘Jokor Misri nopodhi
kendo tekone mosungorego norem.
Chakre Migdol nyaka Aswan
Ginipodhi duto e dho ligangla manie diergi,
Jehova Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto osewacho.
Ginidongʼ gunda,
e kind pinje modongʼ gunda,
kendo miechgi madongo
nokethre e kind mier madongo mokethore.
Eka kinde ma anatiek Misri gi mach,
kendo aneg joma konye,
eka giningʼe ni An e Jehova Nyasaye.
“ ‘E odiechiengno joote nodhi koa ira e yiedhi mondo obwog jo-Kush modak kodhialore. Achiedh-nade nomakgi chiengʼ mikethoe Misri, nikech gino biro timore adier.
 
10 “ ‘Ma e gima Jehova Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto wacho:
“ ‘Abiro keto giko mar oganda maduongʼ mar jo-Misri
ka atiyo gi lwet Nebukadneza ruodh Babulon.
11 En kaachiel gi jolweny mage,
ma gin joma mirimbgi ger moloyo ogendini duto,
nokel mondo otiek ji e pinyno.
Giniked gi jo-Misri
kendo piny nopongʼ gi joma onegi.
12 Abiro miyo aore mag Nael dwon,
kendo abiro jwangʼo pinyno e lwet joma richo.
Abiro loko piny gunda,
kaachiel gi gik moko duto manie iye
ka atiyo gi lwet ogendini mamoko.
An Jehova Nyasaye ema asewacho.
 
13 “ ‘Ma e gima Jehova Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto wacho niya,
“ ‘Abiro ketho nyiseche ma dhano oloso
kendo abiro tieko kido molosi man Memfis.
Onge ruoth ma nobed gi loch e piny Misri,
kendo abiro miyo luoro landre e pinyno duto.
14 Abiro miyo yo ka Malo mar Misri* doko gunda,
Zoan to abiro chinyoe mach,
to Thebes to abiro kumo.
15 Abiro olo mirimba mager kuom Pelusiuma
en kar konyruok mar Misri,
kendo abiro tieko oganda maduongʼ modak Thebes.
16 Abiro moko mach kuom Misri;
to Pelusiuma biro bedo gi rem malit.
Koth maduongʼ nochwe Thebes mamuk ohinga mare;
to Memfis biro bedo gi chandruok ma ok rum.
17 Yawuowi matindo mag Heliopolis gi Bubastis
notieki gi ligangla,
kendo mier madongo nomaki ma ter e twech.
18 Odiechiengno nolokre mudho ni dala mar Tapanhes,
ka aturo jok mar jo-Misri;
kendo kanyo ema tekone mosungorego nochop e giko.
Ibiro ume gi boche polo, kendo mier mage matindo nomaki
ma ter e twech.
19 Kamano e kaka abiro kumo jo-Misri,
mi giningʼe ni An e Jehova Nyasaye.’ ”
Bede Farao otur
20 Chiengʼ mar abiriyo, dwe mar achiel, e higa mar apar gachiel, wach Jehova Nyasaye nobirona kama: 21 “Wuod dhano, aseturo bad Farao ruodh Misri. Ok osemake mondo ochangi, kata riech pok orieye gi bepe mondo obed motegno, manyalo mako ligangla. 22 Kuom mano, ma e gima Jehova Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto wacho: Adagi Farao ruodh Misri. Abiro turo bedege ariyo duto, bade ma pod ngima gi bade mosetur, kendo abiro miyo ligangla lwar koa e lwete. 23 Abiro keyo jo-Misri e dier ogendini bende anami gikeree e kind pinje. 24 Abiro jiwo bede ruodh Babulon kendo abiro keto liganglana e lwete, to abiro turo bede Farao, kendo obiro chur e nyime ka ngʼat mohinyore marach machiegni tho. 25 Abiro jiwo bede ruodh Babulon, to bede Farao thudhno biro mako. Eka giningʼe ni An e Jehova Nyasaye, ka anaket liganglana e lwet ruodh Babulon mi omonjgo jo-Misri. 26 Abiro keyo jo-Misri e dier ogendini bende anami gikeree e kind pinje. Eka giningʼe ni An e Jehova Nyasaye.”
* 30:14 Gi dho jo-Hibrania iluongo kanyo ni Pathros.