5
Yisu e ali ayambarœ nœ ye
(Wu ɓa tœ Mat 4.18-22; Mar 1.16-20; Yow 21.1-11)
Dœ anga ɔlɔ bale, Yisu sœ lima kœyisœ œrœ ɨndɨrɨ mangu Genazarete*, yé azu ndjoro ndɨvwɨrɨ she mbœrœ kœdji o'o ama Ndjaba. Tshe wu agba bisha ɓa tœ mangunœ, kashe ayi kœpara ageatshalangu jerœ œ sœ kœdjutɔ gbanda nœ endje. Yisu 'ɔ ga lœ anga agbanœ bale á dœ́ œnœ Shimu, yé œ pa fœ she adœke tshe katœ mangunœ œ gi agbanœ teasho ga uguru ungu. Tshe sœ ga atɨ ga lœ agba yé œ tetœ kœyisœ œrœ fœ ukpulu azu.
Lɔkɔ á tshe yisœ œrœnœ á ka ye, tshe pa fœ Shimu adœke: «Gi agbanœ ɓa tœ œsœ dili ungu, yé 'e vwi gbanda nœ 'e mbœrœ kœko ageatshalangu.» Shimu gi fœ she adœke: «Ayi kœyisœrœ, 'a wu oyo dœ butshɔ 'owara, 'a gbɔgbɔ œrœ bale nene. Kashe ɓata á ɓœ pa fœ mœ ye, mœ vwi gbandanœ ye.»
Endje vwi gbanda œ ko lima ageatshalangu ndjoro, yé tshelœ gbanda nœ endje te lima tœ kœsuru tœnœ. Endje wu ata, œ gavwa anga anga endje á endje sœ ɓa lœ anga angbɨ agba adœke, endje na dœ́ œne gbota gbandanœ dœ endje. Endje na, yé œ ko ageatshalangu œrrr kperœ dœ agba bibisha. Ama agba sœ pe lima teasho adœke œ nduru dœ endje. Lɔkɔ á Shimu Petro wu ata, tshe gote dœ matshukuda ye ga utshu Yisu yé œ pa adœke: «Gbozu, gitœ zœ tœ mœ lœ ɨngɨrɨnœ, mbœrœ œmœ kœdœ ayi kœmbœrœ ekperœ.» Awa za lima Shimu dœ anganœ kɔ á endje na dœ endje, tœ kœwu ageatshalangu ndjoro á endje vwi endje. 10 Awa za ndje lima Ajake dœ Yowane, agbolo nœ Zebedayi á endje dœ lima aanga Shimu. Kashe Yisu pa fœ Shimu adœke: «Sœsœ dœ awa nene. Kœto kpesheke, ɓœ kpa dœ ayi kœpara ageatshalangu nene kashe ɓœ te ayi kœpara azu.» 11 Endje gi agba nœ endje kɔ ga tœ mangu, œ katœ œrœ kɔ yé œ te manda ye.
Yisu she ayi boroma
(Wu ɓa tœ Mat 8.1-4; Mar 1.40-45)
12 Ɔlɔ bale, Yisu sœ lima ɓa lœ anga ongbo bale á anga ayi boroma sœ lœnœ. Lɔkɔ á tshe wu lima Yisu, tshe na œ gote ga utshu ye, œ kɨ fœ she adœke: «Ayi kœyisœrœ, œdœ ɓœ kœyindœ nœ, ɓœ she mœ adœke mœ wuta yerœ.» 13 Yisu yi kane ye, œ goro she yé á pa fœ she adœke: «Mœ yindœ nœ adœke ɓœ she ye.» Pe tœ œsœnœ, koɓa boromanœ kœkatœ uzunœ asœmœ ye. 14 Yisu kœpa fœ she adœke: «Papandœ nœ fœ uzu bale nene, kashe gu œ matœ zœ fœ nganga Ndjaba, yé œ to tokóró ɓata á Moyize pa lima ndœ nœ mbœrœ kœma fœ azu adœke ɓœ she lœ koɓa ye.» 15 Endje sœ lima kœpa o'o tœ œrœ á Yisu sœ kœmbœrœ tœnœ djezœ ngbangbangba. Azu ndjoro sœ lima kœngbɔtœ endje mbœrœ kœdji she, yé œ sœ ndje kœshe lœ koɓa nœ endje. 16 Kashe Yisu gitœ ye ugurutœ azu, œ na ga lœ kpagagasho mbœrœ kœza avwala.
Yisu she uzu á ada ye tshu
(Wu ɓa tœ Mat 9.1-8; Mar 2.1-12)
17 Dœ anga olo bale, Yisu sœ kœyisœ œrœ atake, Afarisayi œdœ agbozu kœyisœ awa akwa sœ lima zœ. Endje to lima dje lakpɨ ogo Galilayi, lakpɨ ogo Yuda œdœ ndje lœ ongbo Yerusaleme. Gbɔgbɔ nœ Gbozu Ndjaba sœ lima dœ Yisu, yé tshe sœ kœshe aayi koɓa. 18 Yé azu za anga uzu á ada ye tshu ga pa kondja, œ na dœ she. Endje sœ lima kœpara awa adœke œne li dœ she ga sœnda œ za she ɓa utshu Yisu. 19 Kashe ɓata á azu ngba lima tɔpanœ kpuru, awa adœke endje li dœ she gugu nene. Endje ɔ, œ kɔrɔ ogoro ɓa pa anda yé œ yi she dœ kondjanœ ɓa ugurutœ azu, ndjii kpœtshu Yisu. 20 Lɔkɔ á Yisu wu kœyindœrœ nœ endje, tshe pa fœ ayi koɓanœ adœke: «Mœ djerœndœ ekperœ nœ zœ ye.»
21 Aayi kœyisœ awa akwa dœ Afarisayi te lima tœ kœgbetshelœ endje adœke: «Tsheneke kœdœ uzu ɗe á sœ kœgu œsœ́ Ndjaba ataa? Œɗe dá li tœ kœdjerœndœ ekperœ nœ uzu a? Œ dœ́dœ́ Ndjaba kutɨ ye nene a?» 22 Kashe Yisu wu lima sœ gbetshelœ nœ endje kɔ, yé œ yu endje adœke: «Mbœrœ gaɗe á 'e gbe o'o tœ lɔsu 'e atake a? 23 Kœpa fœ uzunœ adœke: “Mœ djerœndœ ekperœ nœ zœ” too kœpa adœke: “Aalafo œ na ana”, o'o neketa dá dœ́ ɔgbɔ o'o a? 24 Kashe mœ pa o'onœ asœke mbœrœ á 'e kœwusœ nœ adœke kpœ pa ɔshɔ asœ, Gbolo nœ uzu dá sœ dœ gbɔgbɔ mbœrœ kœdjerœndœ ekperœ.» Yé tshe kœpa fœ uzu á ada ye tshu adœke: «Mœ pa fœ ɓœ, alafo œ za kondja nœ zœ yé œ gu ga sœnda nœ zœ.»
25 Pe kpœtœ œsœnœ, uzunœ áalafo dœ ala azu kɔ, œ za gbarœ á tshe lo ga panœ, yé œ gu ga sœnda nœ ye dœ kœdonga mokɔ nœ Ndjaba. 26 Uvuru azu kɔ kpa lima lœ nœ, endje donga Ndjaba yé awa ko endje kɔ, á endje pa adœke: «A wu kpesheke œrœ á a wuwu ɓa lima nene.»
Yisu e Levi
(Wu ɓa tœ Mat 9.9-13; Mar 2.13-17)
27 Manda nœ, Yisu wuta yé œ wu anga ayi kœko ngendja lapo bale á ɨ'ɨrɨ ye kœdœ Levi, tshe sœ ɓa lœ anda kœko ngendja lapo. Tshe pa fœ she adœke: «Na manda mœ.» 28 Levi katœ œrœ nœ ye kɔ, œ áafo yé œ na manda ye.
29 Manda nœ, Levi mbœrœ egerœ angbo ɓa sœnda nœ ye fœ Yisu. Azu kœko ngendja lapo ndjoro, dœ pe anga azu sœ lima kœzɨ œrœ dœ endje awa bale. 30 Afarisayi dœ aayi kœyisœ awa akwa te lima tœ kœpulœma endje, yé œ yu ayambarœ nœ Yisu adœke: «Mbœrœ gaɗe á 'e sœ kœzɨ œrœ yé á sœ kœndjo œrœ awa bale dœ aayi kœko ngendja lapo œdœ pe aayi kœmbœrœ ekperœ a?»
31 Yisu kœgi fœ endje adœke: «Œ dœ́dœ́ azu á tshelœ ɔkɔ endje sœ yerœ dá gbe kœna kœwu monganga nene, kashe kolœ aayi koɓa dá gbe ndœ kœna kœwu she. 32 Mœ nana kœ'e azu á endje sœ ndjii nene, kashe mœ na mbœrœ azu kœmbœrœ ekperœ adœke endje fatshalɔsu endje.»
Azu yu Yisu tœ upu nœ kœyotshelœma
(Wu ɓa tœ Mat 9.14-15; Mar 2.18-20)
33 Anga azu yu lima Yisu adœke: «Ayambarœ nœ Yowane ayi kœza batisimu œdœ pe endje nœ Afarisayi sœ lima kœyotshelœma endje mbœrœ kœza avwala fœ Ndjaba. Kashe mbœrœ gaɗe á ayambarœ nœ zœ sœ kœzɨ œrœ, á sœ kœndjo œrœ a?»
34 Yisu kœgi fœ endje adœke: «Œdœ endje kœ'e azu ndœ angbo totœ, yé uzu á tshe to yashenœ sœpe damba tœ œsœnœ dœ endje, 'e li kœpa fœ azunœ asœmœ adœke endje yotshelœma endje ye a? Œ̃ œ̃ nene. 35 Kashe lɔkɔ á endje kœza akɔ yashenœ ugurutœ anganœ, dá ɔlɔnœ á endje yotshelœma endje dœmœ.»
36 Yisu kpa pa anga ndœma toro bale fœ endje adœke: «Uzu bale zaza ndœma tafo lœba œ pi ga pa ongboro lœba nene. Œdœ tshe kœmbœrœ ataa, tshe ndɨ tafo lœbanœ, yé ndœma tafo lœba lili dœ ongboro lœbanœ nene. 37 Uzu bale susu tafo ipi á sœ kœyu damba vavava ga lœ ongboro anga nene. Atamœ nene, tshelœ anga œ 'u dœ katsha tafo ipinœ á sœ kœyu vavava asœmœ: Tshelœ anga œ ndɨ yé ipi œ tu kpa ga lœ ɔshɔ. 38 Kashe œ li adœke endje sú tafo ipi ga lœ tafo anga. 39 Yé uzu bale á tshe yindœ kœndjo tafo ipi manda ongboro ipi gugu nene. Gbambanœ nene, endje pa walaka adœke: “Ongboro ipi dá tshɔ kœropa tafonœ.”»
* 5:1 5.1 Anga ɨ'ɨrɨ mangu galilayi kœdœ Genazarete