23
Endje na dœ Yisu ɓa utshu Pilato
(Wu ɓa tœ Mat 27.2,11-14; Mar 15.1-5; Yow 18.28-38)
Azu para á endje sœ lima tœ œsœ egerœ angbɔtœnœ áalafo yé œ na dœ she ɓa utshu Pilato. Endje tetœ kœtɔ meza pa ye dœ o'onœ adœke: «'A gbɔ yakoshe asœ, tshe sœ kœdjingili tshelœ kumu azu ogo nœ azœ: Tshe sœ kœpakata azu ndœ kœyɔ lapo nœ Sezare, tshe sœ kœpa adœke œne kœdœ Masiya, œne ndje kœdœ gbozugo.» Pilato kœyu she adœke: «Œɓœ kœdœ gbozugo nœ Ayudanœ a?» Yisu kœgi fœ she adœke: «Œɓœ dá sœ kœpa ataa.» Pilato pa fœ agbozu tshapa anganga Ndjaba dœ pe ukpulu azunœ á endje na lima adœke: «Mœ wuwusœ anga o'o á li adœke mœ wa ɔgbɔ ngbanga ga tœ yakoshe asœ liaka nœ nene.» Kashe endje shi kɔɗɔɔ adœke: «Tshe sœ kœdjingili tshelœ kumu azu dœ kœyisœ œrœ adœke azu oma lakpɨ. Tshe tetœ nœ lœ ogo Galilayi, lœ ogo Yuda œrrr á wuta dœ tœnœ ɓa ke asœke.»
Endje na dœ Yisu ɓa utshu Erode
Manda kœdji endje, Pilato kœyu endje adœke: «Yakoshe asœ kœdœ uzu Galilayi a?» Yé endje yindœ nœ ngbɨ adœke œshe kœdœ uzu Galilayi. Kœdji adœke Yisu kœdœ uzu ogo á Erode kœdœ gbozunœ, tshe vwa she ga ndœ Erode, mbœrœ lœ olo asœmœ tshe na lima kpœmœ ga lœ Yerusaleme. Kœwu Yisu atake, Erode sœ dœ yanga tɔpanœ kpuru. Gbambanœ nene, tshe sœ lima kolœ kœdjindœ œtrœ ye, yé œ sœ dœ ogo kœwu she. Tshe sœ lima kœgbe adœke Yisu œ mbœrœ anga afá dœ ala œne zœ. Tshe yu she dœ o'o ga pa nœ ga pa nœ, kashe Yisu gigi 'o bale fœ she nene. 10 Agbozu tshapa anganga Ndjaba dœ pe aayi kœyisœ awa akwa sœ lima kœtɔ meza pa ye dœ agbɔ. 11 Erode dœ pe aturugu nœ ye te lima tœ kœmɔ Yisu, œ sœ lima kœgu œsœ ye. Endje verœ ɔtshɔ lœba á ga waa ga tœ ye, yé œ gi she fœ Pilato. 12 Pe dœ ɔlɔnœ asœmœ, Erode œdœ Pilato á endje sœ lima kœyiangbatœ endje utshunœ, tetœ kœyindœtœ endje ye.
Pilato wa ngbanga nœ kuzu ga tœ Yisu
(Wu ɓa tœ Mat 27.15-26; Mar 15.6-15; Yow 18.39–19.16)
13 Pilato kpa e agbozu tshapa anganga Ndjaba, agbozugo dœ pe azu ogo kɔ, 14 yé á kœpa fœ endje adœke: «'E na dœ yakoshe asœ fœ mœ ɓata uzu á tshe sœ kœdjingili tshelœ kumu azu tœ awa á sœ ndjii, kashe œmœ á mœ yu she utshu 'e, mœ gbɔgbɔ anga œrœ á li adœke mœ wa ɔgbɔ ngbanga ga tœ ye liakanœ ugurutœ o'o á 'e tɔ meza pa ye ndœnœ nene. 15 Gbozu Erode gbɔgbɔ ndje she dœ ekpe 'o nene, yeka á gi she fœ azœ gamœ asœke. Mbœrœ tœnœ ataa, anga œrœ á tshe mbœrœ á li dœ kuzu gugu bale nene. 16 Ataa, mœ sɔ kolœ she dœ ndjapa, œ za awa fœ she ye.» [ 17 Lɔkɔ angbo nœ Pake bale dœ bale, Pilato sœ ɓalima kœvwara anga uzu bale lœ anda kánga.]
18 Endje tetœ kœtarawa para kɔkɔ adœke: «Wo uzunœ asœmœ ye! Œ katœ Barabase fœ 'a!» 19 Endje za lima Barabase ga lœ anda kánga mbœrœ anga kœoma dœ o'o á wuta lima lœ ongbo, á tshe wo lima uzu lœ nœ. 20 Pilato kpa yu ndje dœ gbetshelœ adœke œne katœ Yisu. 21 Kashe endje tara rawa adœke: «Tshe tshu pa kurushi, tshe tshu pa kurushi!»
22 Tœ votɔnœ, tshe kœpa fœ endje adœke: «Ekperœ gaɗe á yakoshe asœ mbœrœ a? Mœ gbɔgbɔ anga œrœ bale á tshe mbœrœ á li adœke tshe tshu nene. Mœ yindœ kœɓi kolœ she, yé œ za awa fœ she.» 23 Kashe endje sœ kolœ kœta rawa dœ agbɔ adœke tshe tshu pa kurushi, yé rawa nœ endje sœ kolœ kœgerœ tœnœ. 24 Yé Pilato kœwa ɓata á endje yɔndœ nœ asœmœ. 25 Tshe kœkatœ uzu á tshe za she vwi ga lœ anda kánga mbœrœ kœoma dœ 'o œdœ mbœrœ kœwo uzu, yé á endje sœ lima kœyɔndœ ye. Kashe tshe pa adœke endje mbœrœ dœ Yisu ɓata á endje yindœ nœ.
Ɓa tœ awa kurushi
(Wu ɓa tœ Mat 27.32-44; Mar 15.21-32; Yow 19.17-27)
26 Ɓata á aturugu sœ lima kœna dœ Yisu, endje togba dœ anga uzu bale á ɨ'ɨrɨ ye kœdœ Shimu, uzu tshalakpɨ Sirene. Tshe to lima ɓa lœ kɨndɨ á sœ kœgu tœnœ yé endje za she dœ ɔgbɔ, œ za kurushinœ ga pa kanga ye adœke tshe za manda Yisu. 27 Ukpulu azu yaba yaba sœ lima kœna manda ye. Endje ngbɔ lima dœ anga ayashe á endje sœ lima kœda okoro endje, á sœ lima kœdɨtshelœama endje tœ upu nœ ye. 28 Yisu kœfatœ ye ga ndœ endje á kœpa fœ endje adœke: «Ayashe Yerusaleme, 'e kɨkɨ mœ nene! Kashe 'e kɨtœ 'e dœ tœ 'e dœ pe agbolo nœ 'e! 29 Gbambanœ nene, lɔkɔnœ ndo á endje pa adœke: “Yanga nœ ayashe mara, dœ endjeneke á endje zuzu damba nene, dœ endjeneke á endje zaza damba ɔngɔ ga lœ ama agbolo nene asœmœ!” 30 Azu œ tetœ kœpa fœ kaga adœke: “Te ga pa 'a” yé œ pa fœ koto adœke: “Ko 'a yiwa tœnœ!” 31 Gbambanœ nene, œdœ endje kœmbœrœ atake ga tœ tungboyu ɔyɔ, endje mbœrœ kotoo tœ ɔɔrɔ ɔyɔ a?»
32 Endje na ndje lima dœ anga aayi ngbɨndɨrœ bisha adœke endje wo endje awa bale dœ Yisu.
Endje kuru Yisu ga pa kurushi
(Wu ɓa tœ Mat 27.33-34; Mar 15.22-32)
33 Kœwuta endje ga tœ osho má endje e tœnœ adœke: «Gbayashi kɔrɔ», endje kuru Yisu ga pa kurushi dœ pe aayi ngbɨndɨrœ asœmœ bisha, anga ga pa kuni anga ga pa gele. 34 Yé Yisu pa adœke: «Aba, djerœndœ ekperœ nœ endje gbambanœ nene, endje wuwusœ œrœ á endje sœ kœmbœrœ tœnœ nene.» Yé endje ta wuka pa lœba nœ Yisu, œ kurutshelœ nœ tœ endje ye. 35 Azu ndjoro ka lima ɓa zœ yé œ sœ kœwu tœnœ. Agbozu ayudanœ tetœ kœmɔ she, œ pa adœke: «Tshe she lima anga azu. Œdœ tshe kœdœ adja Masiya á Ndjaba ke she asœmœ, kaka tshe shetœ ye dœ tœ ye!» 36 Aturugu mɔ ndje lima she. Endje na lima ndoo dœ she, œ za ikpi vinu fœ she, 37 yé œ pa adœke: «Œdœ ɓœ kœdœ gbozugo nœ Ayuda, shetœ zœ dœ tœ zœ.» 38 Endje su ndje lima mbeti á ɓi ga tœ kumu kurushinœ adœke: «Uzunœ asœke kœdœ gbozugo nœ Ayuda.»
39 Anga ayi ngbɨndɨrœnœ bale á endje kuru she ga pa kurushi tetœ kœgu she, œ pa adœke: «Œ dœ́dœ́ ɓœ kœdœ Masiya nene a? She tœ zœ dœ tœ zœ œ she ndje a'a!» 40 Kashe anga gbagbara she yé œ pa adœke: «Ɓœ kpa awa Ndjaba nene a? Œrœ á endje mbœrœ fœ azœ, œtœnœ dá endje mbœrœ ndje fœ she! 41 Tœ azœ, djofelenœ asœ li dœ azœ; gbambanœ nene, œneke á a gbɔ kœdœ œrœ tshangba œneke á a mbœrœ. Kashe œshe, tshe mbœmbœrœ ekperœ teasho nene.» 42 Manda nœ, tshe pa fœ Yisu adœke: «Yisu, gbe dœ mœ lɔkɔ á ɓœ kwa bala tœ zœ kœmbœrœ akwa gbozu nœ zœ kane.» 43 Yisu kœgi fœ she adœke: «Mœ sœ kœpa fœ ɓœ dœ adjapu adœke, kpesheke, ɓœ sœ dœ mœ awa bale ɓa lœ Paradizo.»
Kuzu Yisu
(Wu ɓa tœ Mat 27.45-56; Mar 15.33-41; Yow 19.28-30)
44 Œ na kœwuta ndoo dœ kakpi ɔlɔ, osho bu kporokoto pa ɔshɔ djigi œrrr ga tœ ada ɔlɔ votɔ manda kakpi ɔlɔ, 45 ɔlɔ kpa tɔtɔ nene. Yé egerœ lœba á endje du ɓa sœnda Tepelo asœmœ suru tshelœtœ ye bisha. 46 Yisu ta rawa dœ ɔgbɔ yé œ pa adœke: «Aba, mœ katœ ɨshirɨ mœ ga tshakane zœ.» Manda kœpa o'onœ asœke, ngbewo tshe tshu ye. 47 Kœwu œrœ kɔ á mbœrœ lima tœ endje, gbozu tshapa aturugu Roma donga Ndjaba, œ pa adœke: «Œkporo o'o, yakoshe asœke kœdœ uzu á tshe sœ ndjii.» 48 Yé azu ndjoro á endje ngbɔɓa lima tœ endje kpœtœmœ, wu œrœnœ á mbœrœ lima tœ endje asœmœ, yé œ fatœ endje gu tœnœ dœ kœda okoro endje dœ oyo. 49 Aayi kœna manda Yisu para kɔkɔ, dœ pe ayashe á endje to lima dœ she ɓa lœ ogo Galilayi, ka lima zara á sœ kœtondœ œrœnœ kɔ á sœ lima kœmbœrœtœ endje asœmœ.
Endje shi oko Yisu
(Wu ɓa tœ Mat 27.57-61; Mar 15.42-47; Yow 19.38-42)
50 Anga uzu bale á ɨ'ɨrɨ ye kœdœ Yozefu, anga ayi kœwa ngbanga nœ Ayuda, tshe kœdœ lima ɔtshɔ uzu, uzu á tshe sœ ndjii. 51 Uzu tshalakpɨ Arimateyo, tshe za lima lɔsu ye djigi kœkate dœ lɔkɔ á Ndjaba œ tetœ kœmbœrœ akwa tshagbozu nœ ye. Tshe vwara lima tœ ye tœ ngbanganœ á endje wa ga tœ Yisu dœ pe œrœnœ á endje mbœrœ ga tœ ye asœmœ. 52 Tshe na ga ndœ Pilato kœyu she adœke, œne za oko Yisu. 53 Yé tshe na œ ɨ oko Yisu tœ kurushi ga atɨ, œ vwele dœ imbi lœba yé œ na kœshi tœnœ ɓa lœ kudu á endje dji lœ badja. Endje shishi lima anga uzu bale ga lœ kudunœ asœmœ nene. 54 Tœnœ kœdœ lima olo bale utshu sabata, olo kœguma œrœ yé lɔkɔnœ asœmœ ndo lima ye. 55 Ayashe á endje to lima dœ Yisu ɓa lœ ogo Galilayi asœmœ, na lima awa bale dœ Yozefu. Endje na lima kœwu kudunœ yé œ wu mara á endje shi dœ oko Yisu ga lœnœ. 56 Manda nœ, endje gu ga manda endje, œ guma kada dœ pe yombo ndœ kœna kœdja ga tœ kote Yisu.
Dœ lɔkɔ sabata, endje yatœ endje liaka œneke á awa akwa pa tœnœ.