19
Yisu œdœ pe Zakayo
Manda kœli Yisu ga lœ Yeriko, tshe ro lima tɔ lœ ongbonœ. Anga uzu á ɨ'ɨrɨ ye kœdœ Zakayo, sœ lima ɓa zœ; œshe kœdœ gbozu tshapa aayi kœko ngendja lapo, yé œshe lima kœdœ ayi kœgbɔrœ. Tshe sœ lima kœpara awa kœwu Yisu adœke œshe kœdœ œɗe; kashe ɓata á tshe sœ lima tœ ondonœ, awa adœke tshe wu she gugu lima nene mbœrœ azu ro lima sœ nœ ye. Tshe kpa utshunœ, œ ɔ ga lœ ɔyɔ á ɨ'ɨrɨnœ kœdœ Sikomore, mbœrœ kœwu Yisu á tshe yi lima ndœ kœro tɔ kpœtœmœ. Lɔkɔ á Yisu wuta kpœtœ oshonœ asœmœ, tshe mesho ga lafo yé œ pa fœ she adœke: «Zakayo, jerœ ga atɨ katsha, mbœrœ kpesheke œ li adœke mœ lo ɓa sœnda nœ zœ.»
Katsha Zakayo kœjerœ ga atɨ katsha yé œ za osho kœsœ fœ she dœ yanga. Kœwu tœnœ ataa, azu kɔ te lima tœ kœpulœma endje adœke: «Uzu asœ na kœlo ɓa ndœ ayi ngbɨndɨrœ!» Kashe Zakayo na ga tshu Gbozu œ pa adœke: «Wu, Gbozu, mœ kurutshelœ œrœ nœ mœ kpekpeka, œ ko tshakalanœ fœ aayi oyo, yé œdœ mœ kœza lima œrœ nœ anga uzu dœ ɔgbɔ, mœ gi ga manda nœ fœ she awa vana.» Yé Yisu kœgi fœ she adœke: «Kpœsheke, ɓœ she dœ azu tshasœnda nœ zœ ye, mbœrœ œɓœ kœdœ ndje anga ata Abrayamo. 10 Gbambanœ nene, Gbolo nœ uzu na ndœ kœpara œdœ kœza kœshe fœ azu á endje djingili.»
Ndœma toro tœ upu nœ ngendja
(Wu ɓa tœ Mat 25.14-30)
11 Ɓata á azu sœ lima kœdji o'onœ asœmœ, Yisu kpa pa lœ ndœma toro asœ mbœrœ tshe sœ lima ndoo dœ Yerusaleme. Azu sœ lima kœgbe adœke Ogo gbozu nœ Ndjaba œ matœ ye pe kpœtœ œsœnœ. 12 Ataa, Yisu kœpa adœke: «Anga uzu bale lœ mara nœ agbozu á œsœ endje lɨ, yi lima ndœ kœna ga lœ anga angbɨ ogo, mbœrœ azunœ ɓa zœ kœza œne tœ gbozu yekane á œne kœfatœ œne á kœgu á kœdœ gbozu tshapa ogo nœ œne. 13 Utshu kœro she, tshe e anga aayi akwa nœ ye ndjokpa œ ko langere ngendja nœ ye ndjokpa fœ uzu dœ uzu yé œ pa fœ endje adœke: “'E kotœ 'e ɓishu dœ ngendjanœ œrrr ga tœ olo á mœ gu.” 14 Kashe azu ogo nœ ye sœ lima kœyiangba ye, yé œ vwa anga azu manda ye ndœ kœpa adœke: “'A yiyindœ nœ adœke tshe te gbozu tshapa 'a nene.” 15 Andaa manda kœza akwa gbozugonœ fœ she, tshe gu œ e aayi akwa nœ ye á tshe ko lima ngendja fœ endje ndœ kœwusœ ngendja á uzu dœ uzu gbɔ ga pa nœ. 16 Uzu á tshe na utshunœ matœ ye œ pa adœke: “Gbozu, mœ gbɔ langere ngendja ndjokpa ga pa œneke á ɓœ ko lima fœ mœ.” 17 Tshe kœpa fœ she adœke: “Œ sœ dœ ɔtshɔnœ, œɓœ kœdœ ɔtshɔ ayi akwa, ɓata á ɓœ mbœrœtœ zœ lindœ nœ lœ aya akwa atake, mœ za ɓœ tœ gbozu tshapa ongbo ndjokpa.” 18 Bisha uzu na yé œ pa adœke: “Gbozu, mœ gbɔ langere ngendja mindu ga pa œneke á ɓœ ko lima fœ mœ.” 19 Tshe kœpa ndje fœ she adœke: “Mœ za ɓœ tœ gbozu ga pa ongbo mindu.” 20 Anga kpa kœna yé œ kœpa adœke: “Gbozu, wu langere ngendja nœ zœ dœke, mœ guma lima sœ nœ ga lœ lœba. 21 Gbambanœ nene, awa zœ za lima mœ waa, mbœrœ ɓœ gbɔɔgbɔ: Ɓœ sœ kœko œrœ á dœ́dœ́ œnœ zœ nene, ɓœ sœ kœkɔ ele ngwarœ neke á dœ́dœ́ ɓœ dá lu nene.” 22 Tshe kœpa fœ she adœke: “Ekpe ayi akwa! Kolœ liaka o'o ama zœ, mœ wa ngbanga ga tœ zœ. Ɓœ wu lima sœ nœ adœke œmœ kœdœ uzu á mœ gbɔɔgbɔ, mœ ko œrœ neke á dœ́dœ́ œnœ mœ nene yé œ kɔ ele ngwarœ neke á œ dœ́dœ́ mœ dá lu nene. 23 Yé mbœrœ gaɗe á ɓœ zaza má ngendja nœ mœ ga lœ anda nœ kœgumasœ ngendja nene a? Atamœ á mœ kœgu má, á endje kœgi fœ mœ dœ anga œrœ ga pa nœ nene a?” 24 Manda nœ, tshe kœpa fœ azu á endje sœ lima kpœmœ adœke: “'E za langere ngendja nœ ye tshakane ye, yé œ za fœ tsheneke á tshe sœ dœ tœnœ ndjokpa.” 25 Endje pa fœ she adœke: “Gbozu, tshe sœ dœ anga langere ngendjanœ ndjokpa zœ!” 26 Tshe kœgi adœke: “Mœ sœ kœpa fœ 'e adœke, uzu kɔ á tshe sœ dœ œrœ, endje kpa to anganœ ga pa nœ fœ she kœrosœ nœ, kashe tsheneke á tshe gugu dœ œrœ nene, endje gbɔtœ œneke teasho á tshe sœ dœ tœnœ tshakane ye. 27 Tœ ayingba mœ, azu á endje yiyi lima ndœ nœ adœke mœ dœ gbozu tshapa endje nene, 'e na dœ endje ga mœ dœ́ œ wa ɔngɔrɔ endje kpœtshu mœ.”»
Yisu li ga lœ Yerusaleme ɓata gbozugo
28 Manda kœpu o'onœ asœmœ ataa, Yisu te utshunœ kœɔ ga lœ Yerusaleme. 29 Lɔkɔ á tshe ndo dœ tshalakpɨ Betefaje œdœ Betani, ndoo dœ tshapa kaga á ɨ'ɨrɨnœ kœdœ kaga ɔyɔ Olive, tshe vwa ayambarœ bisha utshunœ, 30 yé œ pa adœke: «'E ro ɓa lakpɨ á sœ ndjii utshu azœ asœke. Kœli 'e tshendja, 'e wu aya ane á endje du she kpœtœmœ yé á uzu bale ɔɔ damba ga pa ye nene, 'e vwara she œ gu dœ she ga mœ. 31 Yé œdœ uzu kœyu 'e adœke: “Mbœrœ gaɗe á 'e vwara she a?” 'E gi fœ she adœke: “Gbozu dá gbe dœ she.”»
32 Aayi avwanœ na, œ wu ndje kolœ œrœnœ ɓata á Gbozu pandœ nœ fœ endje asœmœ. 33 Lɔkɔ á endje sœ kœvwara anenœ, ayengɔ ye yu endje adœke: «Mbœrœ gaɗe á 'e vwara anenœ asœ a?» 34 Endje gi adœke: «Gbozu dá gbe dœ she.» 35 Endje gu dœ anenœ fœ Yisu, manda nœ endje ko yɔgbɔdɔ lœba nœ endje va ga pa ye, á za Yisu ga pa nœ. 36 Lɔkɔ á Yisu sœ ndœ kœro tœnœ, azu sœ lima kœsaka lœba nœ endje ga tœ ala awa. 37 Kœndo dœ awa á jerœ ga tœ kaga ɔyɔ Olive, ayambarœ nœ Yisu ndjoro sœ dœ yanga, œ tetœ kœdonga Ndjaba dœ avwara mbœrœ afá á Yisu mbœrœ á endje wu. 38 Endje sœ lima kœpa adœke: «Kaka Ndjaba to kane ye ga pa gbozugo á tshe na dœ ɨ'ɨrɨ ye. Kaka kœsœ gee sœ ɓa lafo yé mokɔ nœ Ndjaba matœ ye ɓa zœ!»
39 Kashe anga Afarisayi á endje sœ lima ugurutœ ukpulu azunœ, pa fœ Yisu adœke: «Ayi kœyisœrœ, pa fœ ayambarœ nœ zœ adœke endje sœ koko!» 40 Yisu kœgi adœke: «Mœ sœ kœpa fœ 'e adœke: Œdœ endje kœsœ koko, badja œ ta rawa.»
Ɨkɨ nœ Yisu mbœrœ Yerusaleme
41 Lɔkɔ á Yisu ndo dœ ongbonœ yé á wu, tshe kɨ mbœrœ tœnœ. 42 Tshe pa lima adœke: «Uu Yerusaleme, œdœ ɓœ kœwu má sœ œrœ á na ndœ kœza kœsœ gee fœ ɓœ, œ sœ má dœ ɔtshɔnœ waa. Kashe ngɔngɔnœ asœke, œ zatœ ye yiwa tœnœ tœ ala zœ ye. 43 Yé wusœ nœ adœke, bala mbatsha, ayingba zœ œ tɔ gbadjadja nœ endje dji ɓœ djikpata, œ kpakundœ zœ dje tœ osho kɔ. 44 Endje ndɨ tshalakpɨ nœ zœ, œ wo ɓœ œdœ agbolo nœ zœ para. Endje katœ anga badja bale tɨ ga pa anganœ nene, mbœrœ ɓœ wuwu lima sœ lɔkɔ á Ndjaba na ndœ kœtɨ kane zœ ga lafo nene.»
Yisu gɔrɔ azu lœ Tepelo
(Wu ɓa tœ Mat 21.12-17; Mar 11.15-19; Yow 2.13-22)
45 Manda nœ, Yisu li ga lœ Tepelo, œ tetœ kœgɔrɔ azu á endje sœ lima kœka œrœ. 46 Tshe pa lima fœ endje adœke: «Endje sú ɓa la Buku nœ Ndjaba adœke: “Anda nœ mœ œ dœ bala anda nœ kœza avwala, kashe 'e fa tœ wutu nœ aayi angba.”»
47 Yisu sœ lima ɔlɔ dœ ɔlɔ kœyisœ œrœ ɓa lœ Tepelo. Agbozu tshapa anganga Ndjaba, aayi kœyisœ awa akwa œdœ ndje pe agbozu tshapa azu sœ lima kœpara awa kœwo she. 48 Kashe endje gbɔgbɔ lima awa nene, gbambanœ nene, azu ndjoro za lima lɔsu endje djigi ndœ kœdji kolœ she.