18
Kœtepa Yisu
(Wu ɓa tœ Mat 26.47-56; Mar 14.43-50; Luk 22.47-53)
Manda o'onœ asœke, Yisu ro awa bale dœ ayambarœ nœ ye ɓa kele yangangu Sedroni. Anga aya kɨndɨ sœ lima ɓa zœ á tshe li ga lœnœ dœ ayambarœ nœ ye. Yudasi á tshe ka she wu lima sœ oshonœ; gbambanœ nene, Yisu sœ lima kœngbɔtœ ye kpala kpala dœ ayambarœ nœ ye ɓa zœ. Yudasi te utshu ukpulu aturugu, dœ aayi kœgbɔndœ anda Tepelo á agbozu tshapa anganga Ndjaba œdœ Afarisayi vwa endje. Endje wuta ɓa lœ aya kɨndɨnœ dœ owo tadja, dœ miinda œdœ pe œrœ kœnga dœ koshe. Yé Yisu á tshe wu lima sœ œrœ kɔ á mbœrœ ga tœ ye, na á yu endje adœke: «'E sœ kœpara ɗe e?» Endje gi fœ she adœke: «Yisu, uzu Nazarete.» Á Yisu kœpa fœ endje adœke: «Œmœ dœke.» Andaa, Yudasi á tshe ka she sœ ndje lima ugurutœ azunœ zœ. Lɔkɔ á Yisu pa fœ endje adœke «Œmœ dœke», endje gitœ endje kɨtrɨkɨtrɨ ga mangbanœ yé œ yo ga atɨ. Yisu kpa kœyu endje adœke: «'E sœ kœpara ɗe e?» Endje kœgi adœke: «Yisu, uzu Nazarete.» Á Yisu kœpa fœ endje adœke: «Mœ pa fœ 'e adœke, œmœ dœke. Œdœ 'e kœsœ tœ kœpara mœ, 'e katœ endjeneke tɨ dœ endje gu.»
Œ sœ ataa yeka á o'o á tshe pa lima kœmbœrœtœ ye. Tshe pa lima adœke: «Endjeneke á ɓœ ko endje fœ mœ, anga bale djidjingili awa nene.» 10 Ataa, Shimu Petro á tshe sœ lima dœ ɨngɨrɨ yakamba, gbota lœ ɔkɔnœ á wa utu ayi akwa nœ egerœ nganga Ndjaba ndja tœnœ. Œ dœ lima utu ga pa kuni nœ ayi akwa á ɨ'ɨrɨ ye kœdœ Malkusu. 11 Kashe yisu pa fœ Petro adœke: «Gi ɨngɨrɨ yakamba nœ zœ ga lœ ɔkɔnœ. Ɓœ gbe adœke mœ vwaratœ mœ tœ kœndjo yashi kanganœ á Aba za fœ mœ ye a?»
Endje gu dœ Yisu ɓa utshu Ana
(Wu ɓa tœ Mat 26.57-58; Mar 14.53-54; Luk 22.54)
12 Ukpulu aturugunœ dœ gbozu tshapa endje œdœ pe aayi kœgbɔndœ anda Tepelo á Ayuda vwa endje na œ za Yisu, œ i she ga tœnœ. 13 Endje gu dœ she utshunœ ɓa ndœ Ana. Tshe kœdœ lima aba mbeya Kayifa á tshe dœ lima egerœ nganga Ndjaba lœ ungunœ asœmœ. 14 Œshe dœ́ Kayifa dá pa lima fœ Ayuda adœke: «Œ sœ dœ ɔtshɔnœ adœke uzu bale tshu lœ kumu azu kɔ.»
Petro 'ea Yisu
(Wu ɓa tœ Mat 26.69-70; Mar 14.66-68; Luk 22.55-57)
15 Shimu Petro dœ anga yambarœ bale na lima manda Yisu. Ɓata egerœ nganga Ndjaba wu lima sœ anga yambarœnœ dœ ɔtshɔnœ, tshe li awa bale dœ Yisu ga lœ gbagba anda nœ egerœ nganga Ndjabanœ. 16 Kashe Petro sœpe lima œnœ ye ɓa pa gbagba ndo dœ manda nœ. Yé yambarœnœ á egerœ nganga Ndjaba wu lima sœ ye asœmœ kœwuta, á kœyu yashe kœgbɔndœ manda gbagbanœ, á to Petro li ga lœnœ. 17 Yashe akwanœ á tshe sœ lima kœgbɔndœ manda gbagba kœyu Petro adœke: «Œɓœ ndje, œdœ ɓœ kœdœ anga yambarœ nœ yakoshe asœke nene a?» Petro kœgi adœke: «Œ dœ́dœ́ mœ nene!»
18 Aayi akwa dœ pe aayi kœgbɔndœ anda Tepelo ngbɔ lima owo mbœrœ ɨzɨ, yé á sœ lima kœya kote endje ɨndɨrɨnœ. Petro sœ lima awa bale dœ endje á ka ndje ɨndɨrɨ owonœ.
Egerœ nganga Ndjaba yu Yisu
(Wu ɓa tœ Mat 26.59-66; Mar 14.54-64; Luk 22.66-71)
19 Egerœ nganga Ndjaba tetœ kœyu Yisu tœ ayambarœ nœ ye œdœ pe œrœnœ á tshe yi lima sœ nœ. 20 Á Yisu kœgi fœ she adœke: «Mœ pa o'o ngbɨ fœ azu tshapashɔ. Mœ yi lima sœ œrœ ɓa lœ Sinagoga dœ pe ɓa lœ Tepelo ɓa tœ osho á Ayuda kɔ sœ kœngbɔɓatœ endje. Mœ papa anga o'o wutœnœ œ wu nene. 21 Mbœrœ gaɗe á ɓœ yu mœ a? Yu azu á endje dji mœ mbœrœ endje wusœ o'o á mœ pa dœ ɔtshɔnœ.» 22 Kœdji Yisu ataa, anga ayi kœgbɔndœ egerœ nganga Ndjaba kœda ala ye á kœpa fœ she adœke: «Mara kœgi dœ o'o fœ gbozu nganga Ndjaba dœke a?» 23 Yisu kœgi fœ she adœke: «Œdœ mœ kœpa tœ ekpenœ, ma fœ mœ adœke mœ pa ekpe o'o. Á mœ kœpa ɔtshɔ o'o, mbœrœ gaɗe á ɓœ da mœ a?» 24 Á Ana kœvwa Yisu dœ uwu á endje i dœ she tœ ye ga ndœ Kayifa egerœ nganga Ndjaba.
Petro kpa 'ea Yisu
(Wu ɓa tœ Mat 26.71-75; Mar 14.69-72; Luk 22.58-62)
25 Lœ nœ kɔ asœmœ, Petro sœ kolœ ɓa lœ gbagba á sœ kœya kote ye. Endje kœpa fœ she adœke: «Adja ɓœ dœ́dœ́ anga yambarœ nœ yakoshe asœke nene a?» Petro kœ'eatœ ye adœke: «Œ dœ́dœ́ mœ nene!» 26 Anga ayi akwa nœ egerœ nganga Ndjabanœ, á tshe dœ́ ayo nœ uzu á Petro wa lima utu ye, kœpa fœ she adœke: «Œ dœ́dœ́ ɓœ dá mœ wu kpœke 'e dœ she ɓa lœ kɨndɨ nene a?» 27 Petro kpa kœ'eatœ ye, yé trale kɔngato kœkɨ.
Yisu ɓa utshu Pilato
(Wu ɓa tœ Mat 27.1-2,11-14; Mar 15.1-5; Luk 23.1-5)
28 Manda nœ, endje to Yisu ɓa ndœ Kayifa á ro dœ she ɓa lœ egerœ anda olo nœ gbozugo Roma. Kashe dœ amazɨ tuu, agbozu yuda á endje na lima dœ she lili ga sœnda nene kparawa kœli ga lœ angwa yekane á kœzɨ rœgo Pake. 29 Pilato kœwuta ga ndœ endje á kœyu endje adœke: «Mbœrœ gaɗe á 'e na kœtɔ meza pa yakoshe asœke a?» 30 Endje gi adœke: «Œdœ tshe kœmbœmbœrœ má ekperœ nene, ádá kœna má dœ she fœ ɓœ kœdœ gaɗe e?» 31 Pilato kœpa fœ endje adœke: «'E za she œ wa o'o dœ tœ 'e ga tœ ye liaka awa akwa nœ 'e.» Ayudanœ kœpa adœke: «Endje zaza awa fœ 'a adœke 'a wo uzu nene.»
32 Œneke wuta mbœrœ kœma o'o á Yisu pa lima tœ kœyisœ mara kuzu á tshe tshu bala dœ tœnœ. 33 Pilato li ga sœnda, á e Yisu, yé á yu she adœke: «Œɓœ kœdœ gbozugo nœ Ayuda a?» 34 Yisu kœgi fœ she adœke: «Ɓœ pa ataa dœ tœ zœ too anga azu dá pa fœ ɓœ atamœ tœ upu nœ mœ a?» 35 Pilato kœgi: «Œmœ kœdœ uzu Yuda a? Adja azu ogo nœ zœ dœ agbozu tshapa anganga Ndjaba dá za ɓœ fœ mœ, œrœ gaɗe dá ɓœ mbœrœ a?» 36 Yisu kœgi adœke: «Ogo gbozu nœ mœ dœ́dœ́ œnœ tshapashɔnœ asœke nene. Œ kœdœ má œnœ tshapashɔ asœke, aayi kœte manda mœ œ nga má koshe tshangba mœ adœke endje za mœ fœ ayuda nene. Kashe Ogo gbozu nœ mœ, lœ ngɔngɔ asœke dœ́dœ́ œnœ tshakpœke nene.» 37 Pilato kœyu she adœke: «Ɓœ dœ gbozugo a?» Yisu kœgi adœke: «Œɓœ dá pa adœke œmœ kœdœ gbozugo. Endje zu mœ yé mœ na ga pa ɔshɔ mbœrœ kœpa o'o tœ upu nœ adja o'o. Uzu kɔ á tshe na manda adja o'o, tshe dji o'o á mœ pa.» 38 Á Pilato kœyu she adœke: «Adja o'o kœdœ gaɗe e?»
Endje wa ngbanga kuzu ga tœ Yisu
(Wu ɓa tœ Mat 27.15-31; Mar 15.6-20; Luk 23.13-25)
Pa o'onœ asœke, Pilato kœwuta á kœgbɔ Ayuda ɓa ushu, á pa fœ endje adœke: «Tœ œmœ nœ mœ, mœ gbɔgbɔ anga ekperœ bale á li ndœ kœwa ngbanga ga tœ ye nene. 39 Ka ɓata ungu dœ ungu, œ li adœke mœ vwara anga uzu bale dœ lɔkɔ Pake, 'e yindœ nœ adœke mœ vwara gbozugo nœ Ayuda a?» 40 Yé endje kœtetœ kœta rawa adœke: «Œ dœ́dœ́ tshenekemœ nene, kashe Barabase!» Andaa Barabase kœdœ lima ayi kœmbœrœ ngbɨndɨrœ.