10
Krais kombuglange enge suwarata gaglkwa i kuno orkwa
Taragl mambuno kaima okuwo wu pene enambuka ipre kuiyamo ana Moses lomo mina pangwa kamga, ba i mongomo kaima tamanga. Mambuno ipre lo dumere ere ana buglayungu yomere yomere kombuglange gagl yomba erewakai ere tengwa i ana ye ende God moglmara magl undre dembiye karaugl ere tenaglkwa kuno erekrukwa. Ana yomba eremogl God dembiye karaugl ere temara i ta tandaglmeno koko ende konduma ana tandaglmeno i ta paimoglmedi poglodi pirkre, te kombuglange gaglkwa mambuno i ama dundungo. Ba mambuno yegl mina ye tandaglmeno pre poglodi pirtre buglayungu yomere yomere kombuglange gagl God teingwa. Sraglpre, bugla-kau kumugl ya meme kumugl bormaino i ta tandaglmeno koko endinambuka kuno erekrukwa.
Yeglpre, Krais ende makandle ungwa enge, ye ka yegl dungwa:
“Kombuglange gagl ofa
erikwa i ene wakai ta pirkitnga, ba ene na nangina akekun erenatnga;
te ofa ere gagltenge erikwa
ya tandaglme pre ofa teingwa i ene wakai ta pirkitnga.
Ana na ka yegl diga, ‘Na
pre pepa diglmbi mina muno
beglko pangura. Ipre na wu
kondiga God, ene pitnere na era pre winga.’ ”
Te komnaiye kana Krais yegl dungwa, “Kombuglange gagl teingwa ya te ofa gagltenge ere teingwa ya tandaglme pre ofa teingwa i ene ta wakai kankre te mundun paikrukwa.” (Ba ye erikwa i lo mina eriyo dimere pre erikwa.) Ana ye yegl dungwa, “Na wu kondiga God, ene pitnere na era pre winga.” Ye mambuno okuna erikwa i sidundi kondo ana mambuno kor eraglkwa ipre i-pene endungwa. 10 Te God prumere ikra Yesus Krais yene nangiye yomba pre kombuglange enge suwara kaima ta ofa tongo ana nono ere endungo God yombama mogltre holi mounga.
Krais ofamo i tandaglme kaima koko endinambuka kuno orkwa
11 Pris wagle enge yomere yomere God holi yungumo mogl konguno ere ana kombuglange gaglkwa kombuglangemo i aglke aglke gaglkwa, ba i yomba tandaglmeno ta koko ende tekrukwa. 12 Ba Krais tandaglme pre kombuglange enge suwara gagl ofa tongwa i mongomo aimande kongun ere pango ana ye eremogl God moglmara ongo wokra amedi moglkwa, 13 te enge ta yenan Krais kundamo ikine i prapra God iyu ye kagle atnekra endinambuka ipre sugl moglkwa. 14 Sraglpre ye kombuglange enge suwara gaglmara ikra ere endungo yomba prapra wakai kaima pindre holi aimande kamun meglkwa.
15 Ana Holi Spirit ama okuna kana kamo ipre yegl dinorkwa: 16 Yaglkande ka yegl dungwa,
“Enge ta plau dinambuka
ikine na kontrak kor yomba
mina eraglka, i na lona ye
deno munduno mina suna
endimbo panan te nomano
mina prapra muno bogl endimbo panambuka.”
17 Te ka tau ama yegl dungwa,
“Yomba tandaglmeno
ya mambuno kinde kanekane
erikwa i na ta poglodi pir moglkraglka.”
18 Ana yomba tandaglmeno i God koko endungwa pre ana tandaglme pre kombuglange kor aglketa gaglkraglkwa.
Nono Yesus pirngi kaima dindre ana God moglmara ende magl enamga
19 Ipre, angrima wagle, Yesus bormaimo mina nono kundugl goglkre ana Kula Holi Kaima Yene kiulekra yomara igle ende suna enamga, 20 okuna Kula Holi Kaima Yene kiulekra yomara gagl alap keglmara* i mina ende sunakra ongwa i yene nangiye. Mambuno yegl mina Yesus konbo kor ya kor aimande moraglkwa dua yauro ende norkwa, ipre nono prapra ende suna Kula Holi Kaima Yene kiulekra enamga, 21 te nono prisno kande ta moglkwa, ye God yombama prapra sugl moglkwa, 22 yeglpre, yene bormaimo pilwai si nono mina endungo nono deno munduno wakai yenan te pirngi kaima dindre ana ende God moglmara magl enamga. Ana nono deno munduno deglmbi yongwa ya nomano kinde poglodi punga ya nangino i prapra nigl kumuna wakai mina nigl pandre wu wakai omga. 23 Nono God taraglmo wakai inamunedi pirngi dindre ana dinongugl endumga ikra kundugl goglkre akegidi moramga, sraglpre, God taragl eragle dipanduglkwa i kaima erambuka. 24 Nono suwara suwarandi yomba pre nomano panan, akepledi tendre, kan wakai yei ana wakai ere tenamga. 25 Ana nono angrima wagle bogl makai si-si erikwa i kondokramga, te yomba tau ye ukrikwa mambuno pangwa. Ipre nono angro ambaro ta di ake gigle ditenamga, sraglpre ene pirkan erikwa, Yaglkande Engemo i ende magl ungwa.
26 Nono ka kaima i beke pir i-kondinamga, ba nono tandaglme aglke kordagl pir yei ere moun, ana tandaglme dundinambuka pre ofa aglketa erambuka ta yeikrukwa. 27 Ana God yomba ka tanginambuka enge kande plau dinambuka ya te ye yaglkumbamo endi donga gongokrumara sigarambuka ipre kundugl kande gogl sugl kan moramga. 28 Yomba ta Moses lomo sendinan ana yomba suwo mo suwota ka dipir ye kaima orkura we dimbi, ye tandaglme orkwa pre miriye goglkre ana sigoraglkwa. 29 Te ene sragl wedi pirme, yomba ta God Wam dikinde yenan ana yombamo i yumbun mere kinde kaima inambuka. Yesus bormaimo kontrak kor ertre ye tandaglme mina ere holi endungwa, yombamo i ye aglke bormai erekinde ere, te God Spiritmo nono mina wakaimo norkwa ikra ama erekinde ere tongwa. 30 Yaglkande ka yegl dungwa i nono pirkan ounga, “Yumbun ye tenaglka i na konguna pangwa; te mambuno kinde orkwa i nana topomo i giu tenaglka.” Te ka ta ama yegl, “Yaglkande ka tange yene yombama tenambuka.” 31 Okuwo nono yange God kor aimande moglkwa ongo mina yange sumun ye topo kinde noro ikine endinambuka pangwa ipre kundugl pond kaima goramga.
Nono pirngino mina andigl giglendi moramga
32 Ene okuna God ambuglangemo ingwa enge ene mogl pai ere winga ikra erme poglodi piryo, ene meglmara yumbun ya giu pond ingwa, ba ene giglendi meglkura. 33 Enge tau yomba merkinde meglmara yomba ka guagua di ene nangino dangete giu ere tengwa. Te enge tau yomba yumbun ya giu ingwa ikra bogl ene akeple-pledi wu suwara pi meglkwa. 34 Te ene yombano tau sikane yungu endigo ene kane paingwa yomba i pre mitno gogl ana akeple ditengwa. Te yomba ene taragl ake-neingwa i si wausi igo, ene gunyei ye inaglmedi pre kanwinge ere meglkwa, sraglpre, ene yegl pirkan erikwa ya taratno wakai aimande aimande inaglkwa ikra yei pangwa ipre yegl erikwa.
35 Yeglpre ene Yaglkande wedi pir ake gigle dingwa i kinde kondokriyo, sraglpre, ene pir giglendi moraglmara igle ene okuwo topo pond inaglkwa. 36 Ene giglendi andigl moraglkwa, yegl erimbi, ana God nomanemo prumere i yegl ertre ana ye taragl okuna tenagle dipanduglkwa ikra ene tenan inaglkwa. 37 Sraglpre kamambuno pepa mina yegl dungwa:
“Kaima ene ta mogl inde
pikraglkwa. Enge sungagle
keme ta meglmbi, ana yaglmo
unagle dungwa ikra oglandi unambuka,
38 ba na yombanma du-yene
ta pirngi dumara pre kormorambuka, ba ye mambuno
kinde mina ende ikine enan
ana wakai ta pir ye tekraglka.”
39 Ba yomba ta mambuno kinde mina ende ikine pindre wau beglkwa yomba i mina nono ta moglkunga. Tamanga. Nono pirngi dindre ana ere-ingwa yomba mounga.
10:7 Buk Song 40:6-8 10:16 Jeremaia 31:33 10:17 Jeremaia 31:34 * 10:20 “Rum tambu tru” i God ye yene moglkwa angaimo ana okuna imbo pris kande keunde ende kula igle pi God moglmara magl ongwa. Erme Yesus yene kongun orko ana nono ende God moglmara magl enamga kuno orkwa. Ana Yesus nangiye sibagla digo ana ye endi-prak mina goglkwa enge, ana gagl alap kande “rum tambu tru” kogl pandiglkwa i arigla sunawom di wu koglkoglo ongwa. Mak 15:38 kanamga. 10:30 Lo 32:35 10:30 Lo 32:36; Buk Song 135:14 10:38 Habakuk 2:3,4