21
Aisak kolooro.
Poŋnoŋ Saara kaleŋ moriaŋ mumambaa qaaya jeŋ somoŋgoro eroti, iikawaa so ii galeŋ koma muro laligoro. Qaa jeroti, iikawaa so ii kokaeŋ ama muro: * Saaranoŋ koro ano Aabrahamnoŋ eja waŋa kolooro kileŋ iwaa meria ejaga mero. Anutunoŋ mera koloowaatiwaa qaaya walawala jeŋ somoŋgorotiwaa so ii mono kambaŋ iikanoŋadeeŋ kolooro. Saaranoŋ Aabrahambaa meria mero qata Aisak (jomoja) qaro. * Qaro Aisaknoŋ weeŋa 8 kolooro kambaŋ kanoŋ Anutuwaa aiweseya selianoŋ kotoro. Anutunoŋ qaa jeŋ kotoro erotiwaa so ii kotoro. Aabrahamnoŋ yambuya 100 kolooro meria Aisak kolooro. Kolooro Saaranoŋ qaa kokaeŋ jero: “Anutunoŋ jomo mokolooŋ nono. Kawaajoŋ daeŋ yoŋonoŋ noo sunduna mobuyati, iyoŋonoŋ mono niima jomowuya.” Kaeŋ jeŋ toroqeŋ kokaeŋ jero: “Saaranoŋ mera galeŋkoŋkoŋaga koloowaati, moronoŋ qaa ii walawala moma Aabrahambaajoŋ jenaga? Kaeŋ qaagoto, kambaŋ kokaamba iinoŋ eja waŋa kolooro niinoŋ kileŋ iwaa meria mejeŋ.” Kiaŋ. Aisaknoŋ somariiŋ aju mesaoro weemboria iikanoŋadeeŋ Aabrahamnoŋ nene lombaŋ somata ano.
Saaranoŋ Haagar ano Ismael konjoma orono.
Iijipt emba Haagarnoŋ Aabrahambaa meria Ismael meroti, iinoŋ kambaŋ moŋnoŋ koga Aisak mepaegoŋ goŋgeegee ama muro Saaranoŋ ii iiro.
10  * Kaeŋ iima Aabraham kokaeŋ ijoro: “Weleŋ embawaa merianoŋ mono noo merana Aisakwo goonoŋ ilawoila ii mende mendeema buŋa qeŋ aowaota. Weleŋ emba ii ano meria ii mono konjona kembao.” 11 Saaranoŋ qaa ii jeroti, iikanoŋ Aabrahambaa uuta qero Ismael ii meria koloorotiwaajoŋ ama uukamakamaa moro uuta kaambogawo kolooro.
12  * Kaeŋ kolooro Anutunoŋ ii qaa kokaeŋ ijoro: “Meraga ano weleŋ embaga Haagar yoroojoŋ mono uugoojoŋ somata mende moba. Aisakwaa gbiliuruta yoŋonondeeŋ mono goo qabuŋaga bosima laligowuya. Kawaajoŋ Saaranoŋ qaa gijoji, ii kuuya mono moma teŋ komba. 13 Weleŋ embagaa merianoŋ goo gbiliga koloojiwaajoŋ niinoŋ ii kaaŋiadeeŋ kolooŋ seisei mube gbiliurutanoŋ kanageso somata koloowuya.”
14 Kaeŋ jero moma Aabrahamnoŋ eŋ gomaamba totooŋanoŋ waama nene tosia meŋ apu jua lama selianoŋ memeta kanoŋ apu kosoŋ kaŋ Haagarwaa sawiŋanoŋ ama meriawo wasiŋ orono mesaoŋ keni. Kema Beerseba baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ keuma liligoŋ laligori. 15 Laligori lama selianoŋ apu meŋ kenoti, iikanoŋ qaono meria ii bambaŋ mombaa baatanoŋ ano ero. 16 Ano ero nama kokaeŋ romoŋgoro: “Merananoŋ jaana qaganoŋ komuwaati, ii iimambaajoŋ amamaaŋ doomorona mojeŋ.” Kaeŋ romoŋgoŋ mou motogi kenjiwaa so sigeŋsigeŋ kema rama silama saaro.
17 Mera saaroti, ii Anutunoŋ moro gajobayanoŋ siwenoŋga Haagarwaajoŋ qama kokaeŋ jero: “Haagar, gii naa lombowaa uutanoŋ laligojaŋ? Keega mono mende moba. Meranoŋ endu eŋ saaji, Anutunoŋ saaya ii moja. 18 Mono waama meraga balonoŋga kobibiina waaro borianoŋ meŋ migigiiŋ muba. Niinoŋ ii kanageŋ kolooŋseisei mube gbiliurutanoŋ seiŋ kanageso somata qabuŋagiawo koloowuya.” 19 Siwe gajobanoŋ kaeŋ jero Anutunoŋ jaaya metooro uuŋ apu roŋa moŋ iiro. Ii iima lama selia meŋ kema kanoŋ apu kosoŋ kaŋ meria muro nero. 20 Anutunoŋ Ismaelwo nano somariiŋ baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ laligoŋ idoŋ nene ejaga kolooro. 21 Baloŋ gbaŋgbarasia qata Paran kanoŋ laligoro nemuŋanoŋ Iijipt kantrinoŋga emba moŋ meŋ embiaga muro. Kiaŋ.
Aabraham ano Abimelek yoronoŋ uusoomoŋgo ani.
22  * Kambaŋ kanoŋ Abimelek ano iwaa manjaqeqe tuuŋaa kawali galeŋa qata Fikol yoronoŋ Aabrahambaajoŋ kokaeŋ jeri: “Giinoŋ ilawoila kuuya ama meŋkejaŋi, Anutunoŋ mono iikanoŋ giwo namakeja. 23 Kawaajoŋ giinoŋ mono kete kokaamba Anutuwaa jaanoŋ jojopaŋ qaa kokaeŋ jeŋgo jeŋ kotiiwa: ‘Niinoŋ gii, merauruga ano gbiliuruga oŋowo osoŋkakale moŋ mende ama laligomaŋa.’ Kaeŋ jeŋ kotiiŋ niinoŋ kiaŋkomuŋ goma laligoweti, iikawaa so giinoŋ mono kaaŋiadeeŋ baloŋ koi ano nii kiaŋkoomu noroma laligowa. Gii gomaŋ kokanoŋ wabaga kolooŋ laligojaŋ.”
24 Kaeŋ jeri Aabrahamnoŋ kokaeŋ jero: “Niinoŋ jojopaŋ qaa ii saanoŋ jeŋgo jeŋ kotiimaŋa.”
25 Kaeŋ jeroto, Abimelekwaa weleŋqeqeurutanoŋ apu roŋ moŋ iyaŋgiaajoŋ aŋgoŋ koŋgiti, Aabrahamnoŋ iikawaajoŋ Abimelek jeŋ muro. 26 Jeŋ muroto, Abimeleknoŋ kokaeŋ meleema jero: “Moronoŋ sili ii anoti, ii niinoŋ mende mojeŋ. Geeŋgo iikawaa qaaya moŋ wala mende jena moma laligoŋ keteda koi qaa ii mojeŋ.”
27 Kaeŋ meleema jero Aabrahamnoŋ kema lama ano bulmakao meŋ kaŋ Abimelek muro kambaŋ iikanondeeŋ batugaranoŋ soomoŋgo ani. 28 Iikaeŋ ama Aabrahamnoŋ lama tuuŋgianoŋgaga lama embia melaa 7 metogoŋ mendeema oŋono yaŋgiodeeŋ naŋgi.
29 Kaeŋ naŋgi Abimeleknoŋ Aabraham kokaeŋ qisiŋ muro: “Lama embia melaa 7 gosiŋ endu ama oŋona yaŋgiodeeŋ nanjuti, ii kania naambaajoŋa?”
30 Qisiŋ muro kokaeŋ meleeno: “Niinoŋ apu roŋa koi osowetiwaa qaaya jeweti, ii moma laarijaŋ i eeŋ, lama melaa 7 koi mono noo boronanoŋga buŋa qeŋ aona noo qaanaa daŋgunuya koloowaa.” 31 Kaeŋ meleema eja woi ii baloŋ kanoŋ nama jojopaŋ qaagara jeŋgo jeŋ somoŋgoŋ aori. Kawaajoŋ gomaŋ iikawaa qata Beerseba qamakeju.*
32 Beerseba gomanoŋ soomoŋgo kaeŋ ani tegoro Abimelek ano iwaa manjaqeqe tuuŋaa kawali galeŋa Fikol yoronoŋ waama eleema Filistin yoŋoo balonoŋ keni. 33 Keni Aabrahamnoŋ bereŋ gere moŋ Beerseba gomaŋ iikanoŋ komoma Poŋ Anutu beŋ kombombaŋa iwaa qata qama kooliro. 34 Qama kooliŋ nama Filistin yoŋoo balonoŋ kambaŋ koriga wabaga kolooŋ laligoro. Kiaŋ.
* 21:2 Hib 11.11 * 21:4 Jen 17.12; Apo 7.8 * 21:10 Gal 4.29-30 * 21:12 Room 9.7; Hib 11.18 * 21:22 Jen 26.26 * 21:31 Beerseba: qaa iikawaa kania woi: jaŋgo sewembaa apu roŋa ano jojopaŋ qaawaa apu roŋa.