9
Iesuꞌa Tahiꞌaḡa Gaubanana Aheu Fare Tuḡuziro
(Mataio 10:5-15; Mareko 6:7-13)
Iesuꞌa ane tahiꞌa gaubanana aheu fare huze nuꞌoziro. Ebu vine sauꞌa niduꞌa hegoze buzeꞌeteꞌe zu ugi nunu faineꞌeteꞌe gigiꞌaḡa zu inaraḡa ziniro. Ebu Badiꞌaꞌa zuhiꞌaziꞌeteꞌe moneo haramozenoga zu ugi azaḡa faizoga veize tuḡuziro. Aniꞌa ziro, “Zae ragavo zamaḡano ḡau ꞌahoga ago moꞌi. Tuḡu, nihara, ogomu, hadi zu dabua ꞌahoga ago odohoꞌi. Noꞌe neḡa diuḡoꞌidene, eꞌea daꞌo radoꞌi, onamo ne eꞌe mode iḡunoꞌi. Ne azaḡaniꞌa zae mene mae zouzadu za ne eꞌe modoꞌidene, odaze huꞌuruḡa zauhe mode manahoꞌi. ꞌOuge haḡadu zeḡeꞌa zae mazao sauꞌa haḡairoteꞌe ihoziꞌuma.” Ebu Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌa iḡunadu neḡaneḡa ragave onameꞌenaꞌa, haba niduꞌa zamaḡano hari manoḡa haramiro zu ugi azaḡa faiziro.
Herodaꞌa Iesu moneo ꞌAdaꞌadaniro
(Mataio 14:1-12; Mareko 6:14-29)
Galilea habaꞌa kiniḡa, Herodaꞌa Iesu moneo hari niduꞌa igirotene, zamaḡaniꞌa ꞌadaꞌadaniro. Mazaḡa vaze nuꞌe ꞌahige rae reiro, “Iesuꞌe Ioane Babatiso. Aniꞌa rune azaḡa boꞌaḡano bare ḡabodeha,” ebu vaze nuꞌe raenaꞌa, “Aniꞌe Elia. Ani bare fureraneha,” ebu vaze nuꞌe raenaꞌa, “Amahi peroveta azaḡa boꞌaḡano vaze ꞌahoganiꞌa bare ḡabodeha.” Rehano Herodaꞌe ꞌahige rae reiro, “Ioaneꞌe eḡeꞌa ꞌunuḡa variꞌe riꞌadu gouniro. Ze iniu moneo ꞌouge ḡoereꞌohe?” Ebu ani Iesu ḡianihi reiro.
Vaze 5,000 Ḡubuziro
(Mataio 14:13-21; Mareko 6:30-44; Ioane 6:1-14)
10 Apostolo azaḡaniꞌa Iesu vaḡe bare arirotene, zeḡeꞌa nagini haḡairoteꞌe niduꞌa Iesu meꞌodoharo. Ebu Iesuꞌa zeḡe teite daꞌo vaḡinadu Betesaida onamiro. 11 Rehano vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa aniꞌe noꞌe onameꞌeteꞌe ederadu ani hegotiro. Ebu Iesuꞌa ze mae ḡihizadu Badiꞌaꞌa zuhiꞌaziꞌeteꞌe moneo haramiro, zu ugize fainiteꞌe azaḡa faiziro.
12 Ḡoravararotene, Iesu tahiꞌa gaubanana aheu fareꞌa Iesu vaḡe aradu niro, “ꞌAhiꞌe haba bohaꞌa. Ogomu vaḡoga ebu ohere bazoga veize vaze ḡuḡuvaḡa ne uhiḡauhiḡano tuḡuze vaḡizoꞌi.” 13 Rehano Iesuꞌa ziro, “Zaeꞌa ogomu zenoꞌi.” Ebu zeḡeꞌa naenaeniro, “Eme mazaoꞌe ꞌuvahu odoga fuꞌo ebu ḡozone aheu daꞌo. Vaze ḡuḡuvaḡa ꞌahi ḡubuzoga veize, emeꞌa onamadu ogomu hoitiꞌumahe?” 14 Eꞌea vaze niduꞌa boꞌaḡano ohoze niduꞌa daꞌoꞌe 5,000.
Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ziro, “Zeꞌa vaze 50 rovonerovone ehorifine ihozoꞌi.” 15 Ebu ane tahiꞌatahiꞌaꞌa ihozadu vaze niduꞌa ꞌouge ehoriro. 16 Eꞌe ḡarugano Iesuꞌa ꞌuvahu odoga fuꞌo zu ḡozone aheu madu adure ḡianeꞌenaꞌa, Badiꞌa mazao manoḡa tauḡi rae reiro. Ebu ꞌuvahu odoga zu ḡozone tahitahe vahegadu ane tahiꞌatahiꞌa ziniro, ebu ze vaze niduꞌa ḡahuge ziniro. 17 ꞌOugadu zeḡe niduꞌa au ubararo. Ebu Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌa ogomu ḡahaꞌaḡahaꞌaꞌe nuꞌonadu tunahu niduꞌa gaubanana aheu fare iri'avoniro.
Peteroꞌa Iesuꞌe Keriso rae Reiro
(Mataio 16:13-20; Mareko 8:27-30)
18 Mada ꞌahogano Iesuꞌe ane daꞌo kurau radiro, ebu ane tahiꞌatahiꞌaꞌe ane teite radiro. Ebu Iesuꞌa ḡadiziro, “Vazeꞌa eꞌe iniu rae raꞌohe?” 19 Zeꞌa naenaeniro, “Vaze nuꞌe ḡaꞌe Ioane Babatiso, nuꞌe Elia, ebu nuꞌe amahi peroveta azaḡa boꞌaḡano ꞌahoganiꞌa ḡabode iḡuniro rae raꞌohe.” 20 Ebu Iesuꞌa ḡadiziro, “U zaꞌe eꞌe iniu rae raꞌohe?” Peteroꞌa niro, “Ḡaꞌe Badiꞌaꞌa tuḡuniroteꞌe vazeḡa, Keriso.” 21 Ebu aniꞌa ḡoere riḡa ziro, “Ḡoere ꞌahi vazeni ꞌahoga ago noꞌi.”
Iesu Rune moneo Ihoziro
(Mataio 16:21-28; Mareko 8:31-9:1)
22 Ebu aniꞌa ziro, “Vaze Ubuganiꞌa aduga ḡehaḡa hidiꞌuma. Ebu vaze boroboro, dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa hezahohaꞌuma zu goruniꞌuma. Ebu aniꞌa mada uḡiduḡano bare ḡabodiꞌuma.”
23 Ebu hena Iesuꞌa zeḡe niduꞌa ziro, “Iniuꞌa eḡe ḡaruna hegotihi rae roꞌidene, ane ura niduꞌa modadu mada niduꞌa ane satauro odoheꞌenaꞌa, eḡe hegotoꞌi. 24 Mazaḡa iniu ane ḡabone obone giganine, ani ḡabone tuḡutuḡu mene hidiꞌuma. Rehano iniu ane ḡabone eḡe veize ahetine, ḡabone tuḡutuḡu hidiꞌuma. 25 Vaze ꞌahoganiꞌa haba niduꞌa madu ḡaboneḡa daunine ga mae vaḡinine, nagi manoḡa hidiꞌuma? 26 Iniuꞌa eḡe zu eḡe ḡoere uꞌano mazagaronine, Vaze Ubuga zuni ane agaḡano, Moga agaḡano ebu tuḡure viga zaḡoḡa niduꞌa agaḡano ariteꞌe madaḡano vaze eꞌe uꞌano mazagaroniꞌuma. 27 Eḡeꞌa hube hune ziꞌohe, izidi ꞌada edau radiuꞌeteꞌe azaḡa boꞌaḡano vaze nuꞌa ꞌizema rudanogano Badiꞌaꞌa zuhiꞌaziꞌeteꞌe horoniꞌuma.”
Iesu Iraḡaniꞌa Nufiro
(Mataio 17:1-8; Mareko 9:2-8)
28 Iesuꞌa ꞌouge ziroteꞌe enogano mada fuꞌo uḡidu fare meiro. Aniꞌa Petero, Ioane zu Iakobo zamazadu kuranoga veize maḡa ꞌahoga itiro. 29 Ani kurauꞌeteꞌe zamaḡano, iraḡaniꞌa nufiro zu dabuaḡaniꞌa ꞌuranadu vazavazahiro. 30 Eꞌe madaḡano vaze aheu, Mose zu Eliaꞌa fureranadu Iesu teite ḡoeriro. 31 Ze agaḡa boro zamaḡano fureraro, ebu Iesuꞌa Ierusalema onamadu eꞌea haḡaiteꞌe haḡaiḡa, ane rune moneo ḡoeriro. 32 Petero zu Iesu tahiꞌa aheuꞌe baze rudaro. Ebu ze evatirotene Iesu agaḡa zu ani uhiḡano vaze aheuꞌa edau radiuꞌeteꞌe horoziro. 33 Mose ebu Eliaꞌa Iesu muhinihi reirotene, Peteroꞌa Iesu niro, “Ihore vazeḡa, eme ꞌahao radiuꞌetaꞌaꞌe manoḡa. Emeḡe uḡiduꞌa nugo taruha uḡidu ogoratihi, tibaꞌe ḡae veize, tibaꞌe Mose veize, ebu tibaꞌe Elia veize.” Peteroꞌe aniꞌa nagini raꞌeteꞌe mene ederiro.
34 Aniꞌa ꞌize ḡoereꞌeteꞌea, ḡozeꞌa ovadu ogoziro ebu ze ḡoze zamaḡano diuḡadu rihau rudaro. 35 Ebu ḡozeonoꞌo ago ꞌahoganiꞌa buanadu ziro, “ꞌAhiꞌe eḡe Ubude, eḡeꞌa ohotiroteꞌe vazeḡa. Za ani ḡoere egohanoꞌi.” 36 Ago eꞌeꞌa hauḡirotene, ze Iesu daꞌo horoniro. Ane tahiꞌa uḡiduꞌa sifu radiuꞌenaꞌa, ze nagini horoniroteꞌe vazeni ꞌahoga mazao mada nu mene rae fureniro.
Tahiꞌa Komeꞌa Vine Sauꞌaḡeta Fainiro
(Mataio 17:14-18; Mareko 9:14-27)
37 Irarirotene, Iesu zu ane tahiꞌa uḡiduꞌa maḡanonoꞌo ovairo ebu vaze ḡuḡuvaḡa hidiro. 38 Vaze ḡuḡuvaḡa boꞌaḡano vaze ꞌahoganiꞌa Iesu huniro, “Ihore vazeḡa, e ḡa umiꞌeꞌohe. Eḡe ubude tibuhuga ꞌadi ḡabonoꞌi. 39 Vine sauꞌaniꞌa ani agatohauꞌetene, aniꞌe tabara ḡaniḡanauꞌenaꞌa, beroꞌudeꞌohe zu hebeꞌanonoꞌo busureꞌohe. Vine sauꞌaniꞌa mada niduꞌa ani zamaḡano radiuꞌenaꞌa, ahiꞌa sausauneꞌohe. 40 Eḡeꞌa ḡae tahiꞌatahiꞌa mazao vine sauꞌa eꞌe hegone bunoga radu umizeha, rehano ze mene idaraneha.”
41 Iesuꞌa naenaeziro, “Zaꞌe Badiꞌa mazao mene fiꞌeꞌeteꞌe zu veꞌoḡa haḡaeꞌeteꞌe azaḡa! E noꞌe faḡa zae teite radiꞌuma, zu zae mazao zamahe obone tiꞌma?” Ebu tahiꞌa eꞌe moga niro, “Ubugo tutune ꞌahi aroꞌi.” 42 Ebu tahiꞌa eꞌeꞌa Iesu vaḡe areꞌeteꞌea, vine sauꞌaniꞌa ane agatohanadu ani higau bauriro zu beroꞌudiro. ꞌOugirotene, Iesuꞌa vine sauꞌa ronadu tahiꞌa eꞌe fainiro ebu ani moga bare haro. 43 Ebu vaze niduꞌa Badiꞌa gigiꞌaḡa boro horonadu zaguzagaro.
Iesuꞌa Ane Rune moneo Bare Reiro
(Mataio 17:22-23; Mareko 9:30-32)
Vaze niduꞌa Iesuꞌa haḡairoteꞌe haḡaiḡa horonadu zaguzagarotene, Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ziro, 44 “Ḡoere ꞌadi faifaine egoꞌi. Vaze Ubugaꞌe agireḡa ꞌevoreo riꞌiniꞌuma.” 45 Rehano Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌe ane ḡoere huga mene ederiro, mazaḡa ḡoere huga aꞌe ꞌuꞌuruḡa radu aniꞌa nagini zirotaꞌaꞌe mene ederiro. Ebu ze ane ḡoere moneo bare ḡadimanoga zuni riharo.
Iniuꞌe Ḡihiꞌa Hune?
(Mataio 18:1-5; Mareko 9:33-37)
46 Iesu tahiꞌatahiꞌa boꞌaḡano iniuꞌe ḡihiꞌa hune radu ze zeḡeꞌa bare taꞌirotitiro. 47 Iesuꞌa ze nagini zamareꞌeteꞌe ederadu tahiꞌa komeꞌa ꞌahoga zamaharo ebu ane babaḡano ohoniro. 48 Aniꞌa ziro, “Iniuꞌa eḡe niḡano tahiꞌa komeꞌa ꞌahiguḡa mae ḡihinine, aniꞌe eḡe mae ḡihiheꞌohe. Ebu iniuꞌa eḡe mae ḡihihine, aniꞌe eḡe tuḡuhiroteꞌe Badiꞌaḡa mae ḡihineꞌohe. Zae boaḡano iniuꞌa aneꞌa bare niḡa mae ovoine, aniꞌe vaze ḡihiꞌa hune.”
Emeḡe none Vazeḡa
(Mareko 9:38-40)
49 Ioaneꞌa Iesu niro, “Ihore vazeḡa, eme vaze ꞌahoganiꞌa ḡae niḡano vine sauꞌasauꞌa hegoze buziroteꞌe horoniro. ꞌOugadu eme ani garariro, mazaḡa aniꞌe mene emeḡe none vazeḡa.” 50 Rehano Iesuꞌa niro, “Ani ago gararoꞌi. Za mene agiroziꞌeteꞌe vazeḡaꞌe zae mone vazeḡa.”
Samaria Azaḡaniꞌa Iesu Hezahoharo
51 Iesuꞌe adure ititeꞌe madaḡaniꞌa hanitirotene, ani Ierusalema onamihi radu zamaḡa ohoniro. 52 Ebu ani vaze nu ibite tuḡuzadu ze ani veize ḡau nu ruhibifine Samaria azaḡa habaꞌano ne ꞌahoga diuḡiro. 53 Rehano Iesuꞌe Ierusalema onamihi reiro ꞌahine, ne azaḡaniꞌa ani mene mae ḡihiniro. 54 Iesu tahiꞌa aheu, Iakobo zu Ioaneꞌa horonadu Iesu ḡadiniro, “Zuhiꞌa Boro, ḡa emeꞌa Badiꞌa uminadu adureonoꞌo ire roga tuḡunoga zu ze hufi haozoga urateꞌehe?” 55 Rehano ani tehadu roziro. 56 Ebu ze ne ꞌahoga onamiro.
Iesu Hegoteꞌeteꞌe Vazeḡa
(Mataio 8:19-22)
57 Ze ibio onameꞌeteꞌea, vaze ꞌahoganiꞌa aradu Iesu niro, “Ḡaeꞌa noꞌe onamine, e ḡa hegotiꞌuma.” 58 Iesuꞌa naenaeniro, “Butu ḡuniḡaꞌe bazuni habaꞌazeta, ebu hitana niniḡaꞌe nezeta. Rehano Vaze Ubugaꞌe bazuni habaꞌa oꞌoꞌa.”
59 Ebu Iesuꞌa vaze ꞌahoga niro, “Eḡe hegotoꞌi.” Rehano vaze eꞌeꞌa naenaeniro, “Zuhiꞌa Boro, e ibite geno mamahe guri onamihi.” 60 Rehano Iesuꞌa niro, “Rune azaḡaniꞌa rune azaḡa guriꞌuma. U ḡaꞌe onamadu Badiꞌaꞌa zuhiꞌaziꞌeteꞌe moneo rae furenoꞌi.”
61 Ebu vaze ꞌahoganiꞌa niro, “Zuhiꞌa Boro, e ḡa hegotiꞌuma. Rehano e ibite geno negohe nabudihe uhizi onamihi.” 62 Iesuꞌa naenaeniro, “Iniuꞌa teheꞌenaꞌa mebaḡa afidaune, mene faine afidaꞌuma. Eꞌe teige, iniuꞌa teheꞌenaꞌa, gau nunu zamarine, aniꞌe Badiꞌaꞌa zuhiꞌazoga veize gauogaꞌe mene idaḡa.”