7
Stefanoꞌa Kotao Ḡoeriro
1 Ebu dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaniꞌa Stefano ḡadiniro, “Zeꞌa ḡae moneo ḡoereꞌetaꞌaꞌe hubehe?”
2 Ebu Stefanoꞌa naenaeziro, “Nego nabudi ebu vaze boroboro, eḡe ḡoere egoꞌi. Emeḡe vouḡa Aberahamoꞌa Harani neḡa ꞌizema onamogano, Mesopotamia habaꞌano radiunu. Eꞌe madaḡano ḡihiꞌa hune Badiꞌaḡaniꞌa ani mazao fureranadu niro,
3 'Ḡa ḡae haba zu negoḡo nabugo mode iḡunadu eḡeꞌa ihoꞌiteꞌe habaꞌa onamoꞌi.'
4 Eꞌanoꞌo ani Kaledea azaḡa haba modadu Harani neḡano radiro. Ebu moganiꞌa rudaroteꞌe enogano, Badiꞌaꞌa bare tuḡunadu izidi zaeꞌa radiuꞌeteꞌe habaꞌa ꞌahi ariro.
5 Rehano Badiꞌaꞌa haba ꞌahao haba tahiḡani zuni Aberahamo mene haro. Rehano Aberahamo ubugaꞌe ꞌizema furenogano, Badiꞌaꞌa Aberahamo teite ḡoitoriro, 'Ḡae zu ḡae marigo duḡuruꞌa haba ꞌahi meꞌuma.'
6 Ebu Badiꞌaꞌa ꞌahige rae niro, 'Ḡae marigoꞌe avoꞌa azaḡa habao radiꞌuma ebu muri 400 zeꞌe tuḡure azaḡano radiuꞌenaꞌa, haba eꞌe azaḡaniꞌa ze sausauze ruziꞌuma.
7 Rehano marigo duḡuru tuḡutuḡuziroteꞌe azaḡaꞌe eḡeꞌa aduga ziniꞌuma. Eꞌe enogano marigo duḡuruꞌa eꞌe habaꞌa mode vaḡinadu haba ꞌaha eḡe mazao kuraꞌuma.'
8 Ebu hena Badiꞌaꞌa ane ḡoitore ḡoeꞌa eꞌe rinede touga veize Aberahamo niro, 'Ahiri rana iḡuri haḡaoꞌi.' Eꞌanoꞌo Aberahamo ubuga Isakoꞌa fureranadu mada fuꞌo uḡidu fare meirotene, ahiꞌa rana iḡuri haḡairo. Ebu Isakoꞌa ubuga Iakobo ahiꞌa rana iḡuri haḡairo, ebu Iakobo zuni ane ubuga gaubanana aheu fare ahirize rana iḡuri haḡairo. Ebu Iakobo ubuga duḡuruꞌe Isaraela azaḡa vouḡaze boroboro reiro.
9 Iakobo ubuga duḡuruꞌe negoze Iosefa mazao ahiahi meiro, eꞌanoꞌo Iosefaꞌe Izipi habaꞌa azaḡa mazao seronadu tuḡure vazeḡano reiro. Rehano Badiꞌaꞌe Iosefa teite radiunu,
10 ebu aniꞌa aduga hidinuteꞌe madaḡa niduꞌa zamaḡano ḡaboninu. Ebu Iosefaꞌa Izipi kiniḡa, Farao zamao edarotene, Badiꞌaꞌa ani mazao manoḡa fureniro zu zamarone huhuzaḡa haro. ꞌOugadu Izipi kiniḡaniꞌa ani mazao matuꞌadu Izipi habaꞌa niduꞌa zu ane ne zuhiꞌaziꞌeteꞌe vazeḡano mae ohoniro.
11 Eꞌe madaḡano zahara boroꞌa Izipi zu Kanana habaꞌa niduꞌa zamaḡano fureranadu vaze niduꞌa aduga boro hidiro. Vouḡafe zuni ogomuzeꞌa hauḡiro.
12 Ebu Iakoboꞌa Izipi habaꞌano ogomu eꞌe rae igirotene, ogomu nu hoitoga veize ubuga duḡuru tuḡuziro. Aꞌe Izipi habaꞌa onamiroteꞌe ḡadaheḡa.
13 Ze ḡae aheuḡano tuḡuzirotene, Iosefaꞌa aniꞌe iniu rae negoḡa duḡuru ihoziro. ꞌOugadu Izipi kiniḡa zuni Iosefa moga ebu negoḡa duḡuru moneo ederiro.
14 Eꞌe enogano Iosefaꞌa moga Iakobo zu nabuga niduꞌa Izipi habaꞌa aroga veize ḡoere tuḡuriro. Zeḡe niduꞌaꞌe 75.
15 Ebu Iakoboꞌa Izipi habaꞌa onamiro. Ebu ane zu ane ubuga niduꞌa eꞌea radiro, onamo zeḡe niduꞌa rudaro.
16 Ahirizeꞌe Sekemu habaꞌa odohe onamadu ibite Aberahamoꞌa Hamoro mariga mazaonoꞌo hadi hina hoitiroteꞌe iduḡano guriro.
17 Ebu Badiꞌaꞌa irina Aberahamo mazao tiroteꞌe ḡoitore ḡoeꞌaniꞌa hudatiteꞌe madaḡaniꞌa hanitirotene, Isaraela azaḡaꞌe Izipi habaꞌano ḡehararo.
18 Ebu hena Iosefa hariḡa aḡuꞌa vazeḡaniꞌa Izipi kiniḡa reiro.
19 Aniꞌe vouḡafe soꞌosoꞌozadu sausauze ruziro, ebu eneze guraḡaniꞌa rudanoga veize mae modoꞌi rae tuḡutuḡuziro.
20 Eꞌe madaḡano Moseꞌa fureraro. Aniꞌe Badiꞌa ubumao manoḡa tauḡi. Ebu bato uḡidu viꞌa moganiꞌa ani nezeo sifu taufiro.
21 Eꞌe enogano Moseꞌe mae modirotene, Izipi kiniḡa aboḡaniꞌa horone madu ane ubugano ḡubune borofiro.
22 Ebu Moseꞌe Izipi azaḡa edeḡa niduꞌa madu inaraḡeta ḡoerinu zu gauinu.
23 Moseꞌe muriḡa 40 reirotene, ane nabuga Isaraela azaḡa ḡiazi onamihi reiro.
24 Ebu ani Izipi vazeḡa ꞌahoganiꞌa Isaraela vazeḡa ꞌahoga sausauneꞌeteꞌe horonirotene, ani dananihi rae onamiro ebu Izipi vazeḡa eꞌe mau runadu ane haḡai sauꞌa naeḡa baronoharo.
25 Moseꞌe ꞌahige zamariro, 'Nabudihe duḡuruꞌe ederiꞌuma, Badiꞌaꞌa ze ḡabozifine e tuḡuheha.' Rehano ze ꞌouge mene zamariro.
26 Irarirotene, ani Isaraela azaḡa aheuꞌa utiteꞌeteꞌe horoziro. ꞌOugadu ze bare unihoga veize ꞌahige rae ziro, 'Za ḡanine nego. Nougaꞌahi sausautiteꞌohe?'
27 Rehano nabuga ꞌahoga sausauneꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa Mose duine vaḡinadu ꞌahige rae niro, 'Ḡaꞌe iniuꞌa emeḡe zuhiꞌao zu kota vazeḡano ohoꞌiro?
28 Ḡaꞌe ohoḡore Izipi vazeḡa mau runateꞌe teige, eḡe zuni uḡuhihi raꞌehe?'
29 Moseꞌa ḡoere eꞌe igirotene, ani Midiana habaꞌa ferau onamiro ebu eꞌea iꞌudo vazeḡa teige radiuꞌenaꞌa ubuga aheu fureniro.
30 Muri 40 enogano Sinai maḡa uhiḡa, haba bohaꞌano tuḡure viga ꞌahoganiꞌa Mose mazao fureraro. Aniꞌe ire renogano ire roga duhuḡa zamaḡano fureraro.
31 Moseꞌa eꞌe horonadu zaguzagaro ebu faine ḡianoga veize uhiḡa onamiro. Onamirotene, Zuhiꞌa Boro ago igiro,
32 'Eꞌe vouḡaḡo Badiꞌa, Aberahamo, Isako zu Iakobo Badiꞌa.' Moseꞌa eꞌe igirotene rihanadu rereraro ebu ehamanoga zuni mene idararo.
33 Eꞌe madaḡano Zuhiꞌa Boroꞌa niro, 'Tamakaḡo mae vaḡinoꞌi, mazaḡa ḡaeꞌa edauꞌeteꞌe habaꞌaꞌe zaḡoḡa.
34 E hube hune Izipi habaꞌano Isaraela azaḡa sausauzeꞌeteꞌe horoziro zu ze ḡaniḡanauꞌeteꞌe igiro. Eꞌanoꞌo e ze aduganonoꞌo bohaze buzoga veize ovaeha. Ḡa izidi onamoꞌi. E ḡaꞌe Izipi habaꞌa bare tuḡuꞌeꞌohe.'
35 Mose ꞌahiꞌe Isaraela azaḡaniꞌa hezahoharoteꞌe vazeḡa. Ze ꞌahige rae niro, 'Ḡaꞌe iniuꞌa emeḡe zuhiꞌao zu kota vazeḡano ohoꞌiro?' Rehano Moseꞌe Isaraela azaḡa ibitozifine zu aduganonoꞌo bohaze buzifine Badiꞌa aneꞌa bare tuḡuniroteꞌe vazeḡa. Aꞌe ire renogano ire roga duhuḡa zamaḡano Mose mazao fureraroteꞌe tuḡure vigaonoꞌo Badiꞌaꞌa ihoniro.
36 Ebu Moseꞌa Isaraela azaḡa Izipi habaꞌanonoꞌo tutuze vaḡiziro. Eꞌe zamaḡano zaguzagatiteꞌe haḡaiḡa zu haḡai nu badeḡa haḡainu. Ebu Izipi habaꞌano, Davara Kanaḡa genaḡano, zu muri 40 haba bohaꞌano ꞌouge haḡainu.
37 Mose ꞌahiꞌe Isaraela azaḡa ꞌahige rae ziro, 'Badiꞌaꞌa zae boꞌaḡano peroveta vazeḡa ꞌahoga eḡe heuḡa tuḡuniꞌuma.'
38 Moseꞌe haba bohaꞌano vouḡafeꞌa nuꞌoraroteꞌe zamaḡano radiunu. Ebu Sinai maḡano tuḡure viganiꞌa ani teite ḡoerirotene, ani vouḡafe teite radiro. Aniꞌe Badiꞌa mazaonoꞌo ḡabone ḡoeꞌa madu emeḡe mazao riꞌiniroteꞌe vazeḡa.
39 Rehano vouḡafeꞌa Mose ḡoere hegotoga mene uratiro. Ebu Mose hezahohanadu zamazeo Izipi habaꞌa bare onamihi reiro.
40 Eꞌanoꞌo ze Aroni niro, 'Emeḡe ibitofoga veize badiꞌa nu haḡaofoꞌi! Moseꞌa Izipi habaꞌanonoꞌo emeḡe tutufe vaḡifiro rehano, izidi ani mazao naginiꞌa furerarotaꞌaꞌe emeꞌe aḡuꞌa.'
41 ꞌOugadu ze ḡuriro badiꞌaḡa boromakau ubuga iraḡano haḡairo. Ebu ze ani dibuꞌohanadu ꞌevoreze hina haḡairoteꞌe ḡauḡa niguneꞌenaꞌa, matuꞌe rudaro.
42 Eꞌanoꞌo Badiꞌaꞌa ze ḡaruni ziniro ebu ze mada, bato zu buzuva mazao kuranoga reꞌoreꞌoze mode tauḡiro. Peroveta azaḡaniꞌa Buka Zaḡoḡano ꞌahige rae mirihiro,
'Isaraela azaḡa, zaꞌe muri 40 haba bohaꞌano
radiuꞌeteꞌea, dibuꞌo ꞌahoga ga ḡahunone ꞌahoga e mene iniro.
43 Zaꞌe ḡuriro badiꞌaḡa ꞌahoga, niḡa Moleko veize kuru neḡa taruhaḡa ogoranadu mae ḡihiniro,
zu buzuva iraḡa haḡadu aꞌe zae badiꞌa Refani rae huneꞌenaꞌa mae ḡihiniro.
Zaꞌe ḡuriro badiꞌaḡa ꞌuguḡa mazao kuraro.
Eꞌanoꞌo zaꞌe eḡeꞌa Babulonia habaꞌa roꞌane, haba faḡano tuḡuze modiꞌuma.'
44 Vouḡafeꞌa haba bohaꞌano radiunuteꞌe madaḡano ze Mose goro ḡoeꞌa tiroteꞌe taruhaḡa haḡairo. Aꞌe Badiꞌaꞌa Mose ihonadu Moseꞌa horoniroteꞌe idunaḡano haḡairo.
45 Muri nu enogano vouḡafeꞌa moze mazaonoꞌo taruha eꞌe mae ꞌauniro. Ebu Badiꞌaꞌa haba ꞌahaonoꞌo Iuda mene azaḡa hegoze vaḡizadu Iosuaꞌa vouḡafe ibitoziꞌenaꞌa, haba ꞌahi meiro. Eꞌe madaḡano Iosuaꞌa vouḡafe teite taruha eꞌe odohe diuḡadu eꞌea ohoniro, onamo Davida madaḡaniꞌa feuriro.
46 Davida uꞌano Badiꞌaꞌa matuꞌiro ꞌahine, Badiꞌaꞌa ani mazao manoḡa fureniro. Ebu Davidaꞌe Isaraela azaḡaniꞌa kuranoga veize Badiꞌa ne ꞌahoga ogoratihi radu Badiꞌa uminiro.
47 Rehano eꞌe neḡaꞌe Davida ubuga, Solomonaꞌa Badiꞌa veize ogoraro.
48 Rehano Hitaga Hune Badiꞌaḡaꞌe vazeꞌa ogoraroteꞌe neḡano mene radiuꞌohe. Peroveta vazeḡaniꞌa ꞌahige rae reiro,
49 'Zuhiꞌa Boroꞌa raꞌohe,
“Adureꞌe eḡe ehoro habaꞌa,
zu rahaꞌe eḡe oda ohone tiꞌeteꞌe habaꞌa.
Eꞌanoꞌo zaꞌe eḡe ne ogoranoga mene idaḡa,
zu ahirihe ohoneꞌeteꞌe habaꞌaꞌe oꞌoꞌa.
50 Ḡau niduꞌa ꞌahiꞌe eḡe ꞌevore hina haḡairo.”'
51 Zaꞌe teḡaze riḡa azaḡa, ebu zamaze tuḡa zu Badiꞌa ḡoere mene egohuꞌeteꞌe azaḡa! Zaꞌe zae vouḡa azaḡa teige, Vine Zaḡoḡa iḡaiḡa hezahohauꞌohe.
52 Vouḡazeꞌa mene sausauniroteꞌe peroveta vazeḡa ꞌahoga eꞌe ga? Vaze Duduḡaniꞌa ariteꞌe hariḡa irina rae fureniroteꞌe azaḡa zeḡeꞌa zimi ruzinu. Ebu izidi zaꞌe eꞌe vazeḡa revohanadu mau runiro.
53 Zaꞌe Badiꞌaꞌa tuḡure viga tuḡunadu ziniroteꞌe goro ḡoeꞌa meiro, rehano goro ḡoeꞌa eꞌe mene hegotiro.”
Stefano Hadi hina Mau Runiro
54 Ze Stefano ḡoere igirotene, zamaze ḡugize ruziro ebu ani mazao ḡononeze atitiro.
55 Rehano Stefanoꞌe Vine Zaḡoḡaniꞌa iriꞌavonadu adure ḡohani ḡianiro. Ebu Badiꞌa agaḡaniꞌa borofe agaraneꞌeteꞌe zu Iesuꞌa Badiꞌa edaꞌe moneo edauꞌeteꞌe horoniro.
56 Eꞌanoꞌo aniꞌa ꞌahige rae reiro, “Ḡianoꞌi! E adureꞌa bohatanoga ebu Vaze Ubuganiꞌa Badiꞌa edaꞌe moneo edanoga horoneꞌohe.”
57 Rehano ze ꞌevoreze hina teḡaze ꞌuadu ḡihau huauꞌenaꞌa, zeḡe niduꞌa ani uꞌa dure onamiro.
58 Ebu Ierusalema ḡutuꞌaḡano ahase onamadu hadi hina mau sausauniro. Kota zamaḡano ḡuriro ḡoeꞌa Stefano rana tiroteꞌe azaḡaniꞌa dabuaze mae vaḡinadu tahiꞌa iziga ꞌahoga, niḡa Saulo oda babaḡano tiro.
59 Ze hadi hina Stefano mauꞌeteꞌea, ani Badiꞌa mazao kuraro, “Zuhiꞌa Boro Iesu, eḡe vine moꞌi!”
60 Ebu ani obenaḡa hina tuḡadu huaro, “Zuhiꞌa Boro, haḡaize sauꞌa ꞌahi naeḡa zeḡe rana ago toꞌi!” Ani ꞌouge reiroteꞌe enogano iriga riꞌiro.