11
Jisas nikin wute God ane wand kin te bei nem
Matyu 6:5-15; 7:7-12
Nginy iri ningg Jisas sunyi ire ningg nas God pengu nindig. God ane wand pre nikin wuti iri ni pengu nindig nari, “Yumbui, beghi God ane wand ningg di beghi pughe gri ei wand bad? Jon nikin wute bei nem kin pugrine nu mune beghi bei yengu.”
Muq Jisas ni simbe nindim nari, “Nungoqi God pengu wundig kin te pugri ei puq wand:
Wuyi, beghi nu pengu buduw ei nu wute nei yeny ei ni riri nu nyamb yuwon nganye. Beghi nu pengu buduw ei wute di yumbo buagi nu nde si nambu ris ye ngeri te tumo ndiny. Nginy manyi manyi beghi mir yengu. Wute aye beghi unje rupumu pudi beghi ni wand puaq bidiny pugri bu nu beghi wand puaq ndug. Di nu Satan rar qoind beghi wandoqi nundug wayequ.”
Muq ni simbe nindim nari, “Nungoqi nimand mas, muq nungoqi bur mingi pu nimand nde wo di wari, ‘Mand, nu nge bret teri ire pu yegh. Nge mand iri wonji pu nandi, di nge nde baj pe nas, pudi nge mir geg kin segi, pugri bu gadi nu ningg kari.’
“Nungoqi puq wand muq nimand wabe nas kin te nari, ‘Nu nge yembe yegh wayequ. Nge ngim yabe kiraq wughe di nge wo ane ruqo pase pre. Muq mune kes kewo di bret kew tuqui segi.’ Nge nungoqi simbe guduq, te piyi wuti te nes newo di ni kimand yumbo te neng yambu nari, pudi ni nari nari nganye pugri bu ni si yavi nati di nes newo nandi yumbo ni nari kin tuquine neng. Ni kimand kin te kin nei namb bu neng segi.
“Pugri bu nge nungoqi simbe guduq, yumbo ningg pengu wand tedi wateri, meri wutiny tedi wuqond, priprine ngimrawu baq wand tedi ngim bi muauq. 10 Pugri bu wute buagi yumbo materi ningg pengu mand kin te materi ye, di wute yumbo muqond ningg meri mitiny kin te muqond ye, di wute ngimrawu baq mand kin te ngim bi muam.
11 “Nungoqi wuti tughe ni kuwonyimi umo ningg kiyi ningg nari, pudi kiyi oyi ni ghati neng? 12 O ni wapi nyoq ningg nari, pudi kiyi oyi ni tangegamyi neng? Te tuqui segi. 13 Nungoqi wutaqu brequ kin pudi nungoqi wo yumbo yuwon kin weny ye te nei wamb. Te kin pugrine nungoqi nuyi wam nas kin ni wute Ququ Yuwon Ye nem ningg quan nganye chumbuai nand. Pugri bu wuti God ni Ququ Yuwon Ye neng ningg pengu nindig, tedi ni neng ye.”
Ni mari Jisas ni Satan ningg gre pe yembe nand
Matyu 12:22-32; Mak 3:20-30
14 Jisas wuti iri ququ brequ puaq nindig. Ququ brequ te wute wand mand segi kin. Pugri bu ququ brequ te wuti tende yenu di wuti te wand nand segi ye. Muq Jisas ni ququ brequ te puaq nindig, di wuti te mune wand nand. Wute buagi te ruqond, di quan nganye puye rind. 15 Pudi wute ninge riri, “Wuti nen ni ququ brequ mingg yumbui, Belsebul puq mindig kin, ni ningg gre pe ququ brequ puaq nand.” 16 Di wute ninge Jisas wandoqi mindig ningg pengu mindig ei ni God ningg gre pe yumbo gre ye ninge yembe nindiny ni muqond tedi mari God ningg gre ninde vise.
17 Ni pugri nei mamb ye te Jisas ni nei te nundom di ni pugri simbe nindim, “Kantri ire ni bir mawo di kin kin mege, tedi kantri te oghine yembe wund tuqui segi, ir wughe ye. Di wuti iri ngam wo ane bir ruwo di priprine riri riri, tedi ane ruwo gudo tuqui segi, kin kin yeru. 18 Te kin pugrine muq ququ buagi Satan nde si nambu mas kin ni bir kin kin mo, tedi ni gre pu yemu kin tuqui segi. Nge guqod kin nungoqi wari nge Belsebul ningg gre pe ququ brequ puaq gad, pugri bu nge pugri puq gad. 19 Nge Belsebul ningg gre pe ququ brequ puaq gad, tedi nungoqi non wute tughe nde gre pe ququ brequ puaq mand? Nungoqi non wute tene bei munduq nungoqi unje wap. 20 Pudi nge God ningg gre pe ququ brequ puaq gad, tedi wute God nde si nambu ris ye ngeri te nungoqi nde rindi pre.
21 “Wuti gre kin iri ni yeng kin yumbo yumbo nare pu nikin baj yeng nuany pu yenu, tedi yumbo buagi nikin baj pe rise kin te yuwonne rise. 22 Wuti te ni nei namb kin ni yeng kin chongo te nare righe pugri bu wute aye mandi ni mi kin tuqui segi. Pudi wuti iri quan nganye gre kin nandi ni temi mege, nine wuti te ni, tedi ni oyi ni ningg yeng kin yumbo te nitangri di ni yumbo yumbo buagi aye te anene nateri.
23 “Wuti iri ni nge wuti segi, tedi ni nge veri. Wuti nge ghav nindigh di sipsip pirur segi kin wuti te ni oyi sipsip bub nare ruso ye.
Ququ brequ mune wute nde nandi
Matyu 12:43-45
24 “Ququ brequ iri wuti iri nde pu neyi ni no, ni no mong wuye segi ye pe tende no nas yawotuan kin sunyi meri nand. Ni no meri nand, pudi sunyi ire nuqond segi, tedi nari, ‘Nge ngening baj asi kas pu gadi kin tendene ei mune ko ye.’ 25 Ni mune nandi baj te nuqond, baj te bureng map yuwon di yumbo yumbo buagi irepene mirur. 26 Muq ni no di ququ brequ aye 7-pela pu nitami nandi. Ni musoq brequ, pudi ququ brequ aye 7-pela pu nitami nandi kin te ni oyi quan nganye brequ ye. Ni mandi wuti tende mar mo mas, di wuti te asi ni musoq yuwon pu nas pudi muq quan nganye brequ nase.”
Wute tughe ei chumbuai rind?
27 Jisas ni wand ren kin nand nand di wute buagi te yeru kin tende mingi pu wute ire quanne wuri, “Numo tughe nu wuri wundi di bag wuimb kin wute te ni chumbuai wund.”
28 Di Jisas oyi nari, “Te segi, wute God ningg wand rutungu di ni nari kin pugrine puq ren ye wute te ni chumbuai rind.”
Wute ninge yumbo ur gre ye muqond ningg mari
Matyu 12:38-42; Mak 8:11-13
29 Wute quan rindi rikur kur di Jisas nari, “Wute buagi muq ven nde puayi kin ni wute tit brequ kin. Ni yumbo ur gre ye ire mundoq ningg mari. Pudi nge yumbo ur ire bei gidim segi ye, ni Jona ningg yumbo ur tene ei muqond. 30 Te pugri Jona te asi God yumbo ur bei nand kin pugri wute Ninive kin bei nindiny. Te kin pugrine muq nge, wuti God nde pu gadi wuti nganye kas kin, nge God nikin yumbo ur wute muq ven nde puayi kin bei nindiny kin pugri. 31 God ni wute ir nawo kin tende puayi di wute tit muq ven nde puayi kin te mune res riwo kin tende di kwin Siba opu kin te anene wes wiyo. Ni anene wes wiyo di wute tit muq kin ren nikin yumbo ur brequ te raqe wundiny. Te pugri asi ni Solomon wand wutungu ningg di qi cheq pe pu wes wiyo wundi. Pudi muq wuti Solomon nde yumbui kin iri nandi pre pudi nungoqi ni ningg wand wutungu segi. 32 Otiwo God wute ir nawo kin tende puayi di wute Ninive kin ni Jona wand bir nawo ye te ningg ni nei rire ritinde pre ye te muq kin wute ren anene res riwo di ni muq kin wute ren ni yumbo ur brequ te raqe rindiny. Pudi muq wuti Jona nde yumbui kin iri nandi pre pudi nungoqi ni ningg wand wutungu segi.
Rar ni ghimbi pe kin ti
Matyu 5:15; 6:22-24
33 “Wuti iri lam nindiq pre di imb pe nuaq wus o os pe buag niraq pu wus tuqui segi. Ni raqene nuaq wus ei wute meyi mandi di lam ti te mundoq ye tuqui. 34 Nungoqi rar te nungoqi non ghimbi kin lam. Nungoqi rar oghi, tedi ghimbi quanene ti nase, di ti quan nganye bre. Pudi rar brequ rise, tedi ghimbi anene quan nganye burpoq rip. 35 Pugri bu nungoqi yeng wawo yuwon eti ti nungoqi nde rise kin te burpoq rip. 36 Pugri bu nungoqi ghimbi quan buagine ti nase, puch ire burpoq rip segi, tedi ni quan nganye ti nase. Di ni ti te lam ti nungoqi nde ti nase kin pugri.”
Jisas Parisi di wute lo quan nei mamb ye ker nuam
Matyu 23:1-36; Mak 12:38-40; Luk 20:45-47
37 Jisas ni wand nand nand pre di Parisi iri Jisas ningg nari ei nondo ni ane mir mand ningg. Pugri bu ni Parisi tende baj pe nar no di ane mas. 38 Pudi Parisi te nuqond Jisas si wuye nap segine muq mir nand yamb nas, pugri bu ni puye nand.
39 Muq Yumbui ni simbe nindig nari, “Nungoqi Parisi, nungoqi dabo gri nungoqi wari nungoqi wutaqu yuwon ye, pudi nungoqi nde wabe gri nyungu kin yumbo ur di nei brequ bre pu rise. 40 Nungoqi wutaqu nei segi kin! Wuti ghimbi dabo kin yembe nindiny kin tene wabe kin yembe nindiny. Nungoqi te kin nei wamb segi bri? 41 Pudi wute aye yumbo segi kin te yuwon wam, tedi nungoqi ghimbi buagi puqum rimb segi yuwon pu rise.
42 “Nungoqi Parisi nungoqi yeng wawo otiwo di God nungoqi brequ nunduq ye. Te pugri nungoqi wuny kin minye buagi te lo wuri kin pugrine bir wawo bid 10-pela pu di bid ire God weng, pudi yumbo ur tuquine puq wen yambu wari, di God yawo wurang righe yambu wari. Yumbo God weng kin te yumbo ur yuwon kin ire te puq wen. Te yuwon, pudi eti wari te kinne puq wen di yumbo yumbui aye te wayequ. Te segi, quan buagine ei puq wen.
43 “Nungoqi Parisi, nungoqi God yumbui nyamb mirang kin baj pe wo di sia rar ngimi yeru kin te ei wateri yawo kureuq. Di wute mikur kin sunyi pe tende wo di wute nungoqi wand yuwon yene ei meuq yawo kureuq ye, pugri bu nungoqi yeng wawo yuwon. Otiwo God nungoqi yumbo ur ren ningg brequ nunduq ye. 44 Nungoqi Parisi nungoqi wute ngamo kin pugri, dabo gri wari nungoqi wutaqu yuwon pudi nungoqi nde wabe gri nungoqi quan nganye brequ rise. Wute te nei mamb segi di tende nyinge mare mo bu ni puqum mamb. Pugri bu otiwo di God nungoqi brequ nunduq ye.”
45 Muq wuti lo quan nei namb ye iri Jisas oyi nindig nari, “Tisa, nu pugri puq guad kin te nu beghi anene wand brequ gudug.”
46 Di Jisas oyi nari, “Nungoqi wute lo quan nei wamb ye, nungoqi yeng wawo, otiwo di God nungoqi mai neuq. Te pugri nungoqi wute lo yumbo mai kin pugri wute quan nganye wany righe, di ni rire kin tuqui segi. Nungoqi te wuqond, pudi nungoqi nonne mune si timi iri wi nar di ni ghav wundiny segi.
47-48 “Yabe chuqo nungoqi nuqo ni propet mi mati di mawo yemu. Muq nungoqi wari nungoqi te kin puq wen segi ye. Pudi muq nungoqi ni ngamo te yenji wupim. Nungoqi non yumbo ur te bei rind, nungoqi nuqo propet mi ye te ningg ngiq wand. Pugri bu otiwo di God nungoqi brequ nunduq ye. 49 Yumbo ur pugri kin te God ni quan nganye nei namb di nari kin pugri. Ni nari, ‘Nge propet di aposel tiqi gudom mondo, ninge mi mati di ninge unje map mai isis mem.’ 50 Pugri bu qi wuse urupui ne pu rindi rindi muq kin propet buagi ni yavi ir wughe kin te ningg di God nungoqi wute tit muq kin wen mai neuq ye. 51 Wute te Abel nde pu puate ri righe di rindi rindi Sekaraia, wuti alta umo wase mande ye opu di God ningg baj opu di mingi tende mi nati ye tende pend. Nge nungoqi simbe guduq, wute buagi men ningg di otiwo God nungoqi wute tit muq kin wen oyi mai neuq ye. Te nganye.
52 “Nungoqi wute lo quan nei wamb ye, wute mar mo di God ningg nei yuwon ye matevi kin ki te nungoqi nde nase. Pudi nungoqi nonne war wo segi, di nungoqi wute mar mo mo ningg tuqui map kin te segi puq wundim di mar mo segi. Te ningg bu otiwo di God oyi nungoqi quan nganye brequ nunduq ye.”
53 Jisas ni baj te si nare no pre otiwo Parisi di wute Moses ningg lo wute bei meny ye ni pripri Jisas ningg quan nganye umbo ker muang di wand isis pengu mindig. 54 Ni mari ni pugri pengu mindig ei muqond ni lo ire gure nuaq o God nyamb brequ nindig ei ni lo pe mitanyi mo ningg.