7
Kasi mɛgwaki
Ndana, kɛ mɛyasi mɛte yi wunɛ kɛtima diyɛ nɛ mi kɛ́, kimɔte nde, mumɔ tî kpoka nyari na. Ma yí kambɔ nɛ kelna wanja nɛ pam pam, yo díya nde, mumɔ hɛnɛ ɓɛ̂ki nɛ nya te wenɛ nɛ̀ nyari hɛnɛ ɓɛ̂ki nɛ njoŋɔ te wenɛ. Mbam yâkaŋgwɛ tonjɛ mɛyasi hɛnɛ te yi mbam yâkaŋgwɛ kelɔ nyɛ nyari wenɛ kɛ́. Nɛ̀ nyari kêl sendi ɗete suŋgwɛ nɛ njom. Yeti nyari namɛ yotu nɛ nɛ ŋguru wenɛ na, yasi wɛtɛ, yo njom. Sendi, yeti mbam namɛ yotu nɛ nɛ ŋguru wenɛ na, yasi wɛtɛ, yo nyari. Kɛ njoka mbam ɓenɛ nyari, mbaŋa tî kin jakɔsɔ kɛ taŋ na. Ndi nde, wunɛ yakama ɗiyɔ kinɛ saŋgwa kɛ taŋ, ŋgɛ ɓɛ nde, wunɛ sima nyɛ ŋgiŋ te yi kelɔ ɗete kumɔ kɛ ŋgimɔ te yi wunɛ pɛsima, nɛ́ wunɛ pa nyɛ sosu kɛ mɛŋgwɛta nɛ Njambiyɛ. Kɛ kɔŋte, nɛ̀ wunɛ njâki nje saŋgwa nɛ kɔkɔ, kambɔ *Satan mɛ nje seɓile wunɛ, kɛto wunɛ ti yaka disima ɗiyɔ ɗete kɛ̀ nɔ mbɔmbu na. Yikɛ yi mi lɛpɛ kɛ́, mi lɛ́pi lɛpɔ yí kitɛ nɛ wunɛ, yeti nɛ nje te yi ɗeti na. Mi gɔ́ru nde, ɓomɔ hɛnɛ ɗîy nda mi, yo nde, Njambiyɛ nya yasi dɛlɛ dɛlɛ yaka nɛ mumɔ hɛnɛ, yɔkɔ nɛ yikɛ, ma yɔru nɛ yiri.
Kɛ yi ɓotu ɓete ɓe kinɛ ɓomari ho ɓe kinɛ ɓembam ɓaka nɛ̀ ɓekusɔ, mi kɛ lɛpɔ nyɛ ɓo nde, yo kimɔte nde, ɓo ɗîy nda mi. Yasi wɛtɛ, ŋgɛ ɓo ɓɛŋɛ nde, ɓo ti yaka gbisima ɗiyɔ ɗete na nɛ̀ ɓo kêl mɛgwaki, kɛto gwaki kimɔte laŋsa nde, mumɔ ɗîy nda mbiye mɛɗuyɔ.
10-11 Ma kɛ yi ɓembam ɓete ɓe mɛ nɛ ɓomari nɛ̀ ɓomari ɓete ɓe mɛ kɛ mɛgwaki ɓaka, mi kɛ kombile lɛpɔ nyɛ ɓo nde: Nyari tî ɗukwɛ kɛ ɓɔ njom na. Ŋgɛ nyɛ ɗuwɛ kɛ ɓɔ njom, a tî kɛn se kɛ ɓɔ wɛtɛ mbam na, yasi wɛtɛ, a yɔkwɛ nɛ kɔkɔ nje dolɔ njom kombile gwaki yan. Sendi, mbam tî soŋa ɓɔ nɛ nyari na. Ma yeti mi lɛpɛ na, yo gba Nyaŋgwɛ Kumande lɛpɛ ɗete.
12 Ndana, yo mi kɛ lɛpɔ nɛ ŋguru wombɛ, yeti Nyaŋgwɛ Kumande na. Mi kɛ lɛpɔ nde, kɛ yi ɓenjɔŋ ɓusu ɓari, ŋgɛ mbaŋa ɓɛ nɛ nyari kumɔ ndana nde, nya te tì pa tikɔ temɔ kɛ yi Kumande Yesus na, ma ŋgɛ nya te pɛsɛ nde, a ta kɛ̀ mbɔmbu joŋna ɓenɛ nyɛ, a tî soŋa ɓɔ nɛ nyɛ na. 13 Ŋgɛ ɓɛ sendi nde, yo nyari ɓɛ nɛ mbam, kumɔ ndana nde, mbam te tì pa tikɔ temɔ kɛ yi Kumande Yesus na, ma ŋgɛ mbam te pɛsɛ nde, a ta kɛ̀ mbɔmbu joŋna ɓenɛ nyɛ, nya te tî kin njom na. 14 Yo nde, ŋgɛ mbam tì pa tikɔ temɔ kɛ yi Kumande Yesus na, Njambiyɛ kɛ pupuɗye nyɛ kɛto nyari. Sendi, ŋgɛ ɓɛ nde, nyari tì pa tikɔ temɔ kɛ yi Kumande Yesus na, Njambiyɛ kɛ pupuɗye nyɛ kɛto njom, kɛto ŋgɛ yo ti kelna ɗete na, yite ɓɔnɔ ɓete yi wunɛ ta ja ɓaka ta ɓɛ nda yasi mɛmi, ndi nde, ndana ɓo mɛ pupunate. 15 Yasi wɛtɛ, kɛ yɔkɔ ɛ tì pa tikɔ temɔ kɛ yi Kumande Yesus kɔ pɛsɛ nde, a kɛ kwa̧, na kwâŋ. Komɛte, mɔ njɔŋ wun te ɛ tikama kɔ, ko mbam ko nyari tí ɗiyɔ mɛkomɔ kɛ yite na. Njambiyɛ jeɓama wusɛ, nɛ́ wusɛ joŋna nɛ tɛ. 16 Nyari, ’yo ka wɛ ta joŋgwɛ njoŋɔ? Ma mbam, ’yo ka wɛ ta joŋgwɛ nyari wɔ? Wɛ duwa̧ nɛ ŋge?
17 Siya te ndi nde, mumɔ hɛnɛ jôŋnaŋgwɛ kɛ tɛri te yi Nyaŋgwɛ Kumande pɛsima kɛ́, kɛ tɛri te yi Njambiyɛ dolma nyɛ kɛte kɛ ŋgimɔ te yi nyɛ jeɓama nɛ nyɛ kɛ́. Yo yasi te yi mi kombile lɛpɔ nyɛ mɛnjɔŋ mɛ ɓomɔ hɛnɛ ɓe sima tikɔ temɔ kɛ yi Kumande Yesus. 18 Ŋgɛ ɓɛ nde, Njambiyɛ jeɓama mbam, yite ɓo sima pɛsɔ nyɛ, a ɗîy ndi kɛ tɛri te yite. Ma ŋgɛ ɓɛ nde, a jeɓama nyɛ, yite ɓo tì pa pɛsɔ nyɛ na, a tî njaŋgwɛ yotu yí kɛ̀ sa̧ ɓomɔ nde, ɓo njâki nje pɛsɔ nyɛ na. 19 Ko ɓo pɛ̂si mumɔ ko ɓo ti pɛsɛ nyɛ, yinɔri hɛnɛ gbɛlate. Ma yasi te yi ɓɛ njukute kɛ mɛyasi mɛnɔri hɛnɛ, yo ɓeŋgwa mɛmboŋga mɛ Njambiyɛ. 20 Mumɔ hɛnɛ ɗîy ndi kɛ tɛri te yi Njambiyɛ dolma nyɛ kɛte kɛ ŋgimɔ te yi nyɛ jeɓama nɛ nyɛ kɛ́. 21 Ŋgɛ ɓɛ nde, wɛ ɓa̧ kɛ ɗiyɔ bala kɛ ŋgimɔ te yi Njambiyɛ jeɓama nɛ wɛ kɛ́, wɛ tî njaŋgwɛ yotu yɔ na. Yasi wɛtɛ, ŋgɛ wɛ kweɗya nje te yi ɗuwɛ kɛ ɗiyɔ bala te, wɛ tî ndekiɗya na. 22 Kɛto bala hɛnɛ te yi Nyaŋgwɛ Kumande jeɓa, a soŋma mbɛte kɛ tɛri ɗiyɔ bala. Yo sendi nde, mumɔ hɛnɛ te yi Nyaŋgwɛ Kumande jeɓa piŋɔ te yi nyɛ yeti bala, mɔ te kɛ kpalɔ nje ɓɛ bala *Krist. 23 Njambiyɛ kolma wunɛ nɛ sulna yasi. Wunɛ tî kpal nje ɗiyɔ bala ɓomɔ na. 24 Ma wunɛ njɔŋ, mumɔ hɛnɛ ɗîy ndana kɛ kɛki Njambiyɛ ɓeŋgwɛ ndi tɛri te yi Njambiyɛ dolma nyɛ kɛte kɛ ŋgimɔ te yi nyɛ jeɓama nɛ nyɛ kɛ́.
Kasi ɓekɔ nɛ̀ ɓekusɔ ɓomari
25 Ma ndana, kɛ yi ɓembam ɓete ɓe tì pa duwɛ ɓoma nɛ̀ kɛ yi ɓindi ɓomari, Nyaŋgwɛ Kumande tì nyɛ mi yiŋa mboŋga te yi lɛpɔ kɛ kasi yan na. Yasi wɛtɛ, mi ta lɛpɔ yembɛ nda yi Nyaŋgwɛ Kumande teɗya ŋgikwa nɛ pɛ yembɛ nde, ɓomɔ nyɛ̂ki temɔ kɛ yasi te yi mi lɛpɛ kɛ́. 26 Pɛ yan, mi ɓɛ́ŋa kimɔte nde, mbam tî ɓoŋ nyari na, a ɗîy kɔ kɛto mɛnjaŋgwɛ mɛte yi ɗya̧ ndana kɛ́. 27 Ŋgɛ ɓɛ nde, wɛ mɛ nɛ nyari, wɛ tî saŋ nde, wunɛ wânjaŋgwɛ se na. Ŋgɛ ɓɛ nde, wɛ tì pa ɓɛ nɛ nyari na, wɛ tî saŋ nje te yi ɓɛ nɔ na. 28 Yo nde, ŋgɛ wɛ ɓu̧ nyari, wɛ tì kelɛ yiŋa ɓeya yaŋa na. Sendi, ŋgɛ nya te ɛ ndi ɓindi te kɔ kɛ̀ mɛgwaki, a tì kelɛ yiŋa ɓeya yaŋa na. Yasi wɛtɛ, mi lɛ́pi yikɛ kɛto mɛbɔnɛ mɛte yi ɓotu ɓete ɓe kelɛ mɛgwaki ta saŋgwa nɔ kɛ joŋgwɛ ɗyan kɛ́. Ma mi yeti kɛ kwaɗyɛ nde, wunɛ sâŋgwaŋgwɛ nɛ mɛbɔnɛ mɛte na.
29 Ma wunɛ njɔŋ, yasi te yi mi kwaɗyɛ lɛpɔ kɛ́, yo nde, ŋgimɔ mɛ kumte. Kandɛ ndana ɓaka ɓe nɛ ɓoma ɓaka ɗîy nda ɓo kinɛ ɓoma na. 30 Ɓotu ɓete ɓe kɛ lelɔ ɓaka ɗîy nda ɓo yeti kɛ lelɔ na. Ɓotu ɓete ɓe kɛ sosa ɓaka ɗîy nda ɓo yeti kɛ sosa na. Ɓaka ɓe ɗiki ɓɔmɔ mɛyasi ɓaka sôŋa temɔ nɛ sap kɛ mɛyasi mɛte. 31 Ma ɓotu ɓete ɓe joŋna nɛ mɛyasi mɛ mɛnɛti maka ɓaka ɗîy nda ɓo ti jóŋnaŋgwɛ nɛ yo na, kɛto yasi hɛnɛ te yi ɓɛŋna kɛ mɛnɛti maka kɛ́ kɛ kwa̧ kwaŋgɔ. 32 Mi lɛ́pi ɗete, kɛto mi gɔ́ru nde, wunɛ tî gwaki kaŋ yaŋa na. Mɔ te ɛ kinɛ nyari kɔ kɛ nyɛ ɗyanɔ ɗyenɛ hɛnɛ kɛ mɛsay mɛ Nyaŋgwɛ Kumande, takɛ yasi te yi nyɛ yâkaŋgwɛ kelɔ, nɛ́ Nyaŋgwɛ Kumande ɓɛ nɛ mɛsosa nɛ nyɛ. 33 Ma mɔ te ɛ mɛ nɛ nyari kɔ kɛ nyɛ ɗyanɔ ɗyenɛ hɛnɛ kɛ mɛyasi mɛ mɛnɛti maka, takɛ yasi te yi nyɛ yâkaŋgwɛ kelɔ, nɛ́ nyari ɓɛ nɛ mɛsosa nɛ nyɛ, 34 yite, mɛtakɛ mɛ mbam mɛ yiɓa. Nya te ɛ yeti kɛ gwaki kɔ ho nya te ɛ ndi ɓindi te kɔ kɛ nyɛ ɗyanɔ ɗyenɛ hɛnɛ kɛ mɛsay mɛ Nyaŋgwɛ Kumande, nɛ́ yotu nɛ nɛ̀ mɛtakɛ mɛnɛ hɛnɛ ɓɛ pupunate. Ma yɔkɔ ɛ mɛ kɛ gwaki kɔ kɛ nyɛ ɗyanɔ ɗyenɛ hɛnɛ kɛ mɛyasi mɛ mɛnɛti maka, takɛ yasi te yi nyɛ yâkaŋgwɛ kelɔ, nɛ́ njom ɓɛ nɛ mɛsosa nɛ nyɛ. 35 Mi lɛ́pi lɛpi kɛ yí kamɛ nɛ wunɛ, yeti ɓoŋna kɔl nyɛ kɛ ŋgiŋ yun na. Yo nde, mi lɛ́pi yasi te yi ta ɓɛ kimɔte pɛ yun yi ta kelɔ nde, wunɛ ɗîy gba saŋgwate wúnɛ ɓe Nyaŋgwɛ Kumande kinɛ yaŋa te yi yakama nje koɓɛ sendi wunɛ soŋɛ na.
36 Ŋgɛ mumɔ ɓɛŋɛ nde, yo ɓeyate, kɛto ŋgɔndu wenɛ ma jekɔ ɗiyɔ ɓindi te, ŋgɛ nyɛ kwaɗyɛ kɛnjɛ nyɛ kɛ gwaki, na kêl nda yi nyɛ kwaɗyɛ, a tì kelɛ ɓeya yaŋa kɛ yite na. 37 Ma ndi nde, mɔ te ɛ pɛsɛ nde, a ta ɓakiɗye ŋgɔndu wenɛ ɓindi te kɔ kɛ kelɔ kimɔte, ŋgɛ ɓɛ nde, a pɛsima ɗete ndi ŋga wɛtɛ nɛ sat kinɛ ɓɛ yi malɔ na. Ŋgɛ ɓɛ nde, yo wúla kɛ kwaɗya te yenɛ, kɛ mɔy temɔ nɛ, yite kimɔte. 38 Ɗete, mɔ te ɛ kɛnjɛ mɔnɔ kɛ gwaki kɔ kɛ kelɔ kimɔte, ma yɔkɔ ɛ ɓakiɗye nyɛ ɓindi te kinɛ kɛnjɛ nyɛ kɛ gwaki kɔ kɛ kelɔ kimɔte kwa̧ yɔru. 39 Nyari ta ɗiyɔ saŋgwate ɓenɛ njom piŋɔ te yi mbam ndi nɛ joŋ kɛ́. Yasi wɛtɛ, ŋgɛ sɔŋ ɓu̧ mbam, nyari yakama kɛ̀ kɛ ɓɔ mbam te yi nyɛ gɔruma. Ndi nde, mbam te ɓɛ̂ki mɔ te ɛ sima tikɔ temɔ kɛ yi Kumande Yesus. 40 Ma kɛ yembɛ, mi ɓɛ́ŋa nde, ŋgɛ nyɛ ɓɔnɛ ɗete kinɛ kɛ̀ se kɛ ɓɔ wɛtɛ mbam na, a ta joŋna nɛ tɛ. Mi táka nde, mi sendi, mi gba nɛ Sisiŋ Njambiyɛ.