6
Jisasini imbo molo ltemoma tapangei nimu
Jisasini ungu mare nimbe molopalie ungu mare peya nimbei, “Imbomani lino imbo paa pengama. Uluma paa tepo kondoromolo ningo kanangei ningo imboma kanoko molangei enonga ulu pengama paa naa teaio. Aku teko tenge lemo imbomani eno kapi ninge. Kano kapi ninge unguma enonga ulu tengemanga pundu tolimu lingemunga enonga mulu kombuna moromo Lapamuni eno mele te naa timbelo.
Enonga mulu kombuna moromo Lapamuni aku teko tenge imboma melema naa timbelo kani enoni imbo koropa nolima kondo kolko lipo tapondamili ningo kou mone te tingei wali temolo mele imbomani kanangei ningo, ru ningo aku teko mele te naa tieio. Topele mapele toli iyemani na imbomani kapi nengei ningo imboma maku toko Gotenga ungumu pileli ulkemanga kinye aulkemanga kinye we imbo awinimani mongoni kanangei ningo imbo koropa nolima taporomele. Aku iyemani teremele mele enoni aku ulu naa teaio. Nani eno paimbo nio. Aku teremelemunga eno imbomani kapi nimele unguma enonga ulu tengemanga pundu tolimu oi limele. Nalo enoni imbo koropa nolimu te taponge wali imbo kini tembalo ulu koya kini naa kanopili. Aku tekolio kondo kololi ulu tengemu lopeke tepa lepili. Ulu lopeke tepama karomo Lanieni eno pundu tombalo.
Jisasini i teko Gote kinye konge teaio nimu
Eno Gote kinye ungu ningeindo topele mapele toli iyemani Gote kinye ungu ningo teremele mele aku ulu naa teaio. Kano topele mapele toli iyemani na iye paa pengamu moro mele imbo awinimani mongoni kanoko na kapi nengei ningo imboma maku toko Gotenga ungu pileli ulkemanga kinye aulke puluna kinye imboma kanoko molangei konopu tiko angilko Gote kinye ungu nimele. Nani enondo paa paimbo nimbo tiro. Aku ulu teremelemunga enonga mele pundu tolimu oi limele. Nalo eno Gote kinye ungu ningeindo enonga kiripina tukundo pungo nambu tikolio kano lopeke teli kombuna enonga mulu kombuna moromo Lapa naa karomele iyemu kinye ungu neio. Aku tenge kinye enonga mulu kombuna moromo Lapa lopeke teko teremele uluma karomomuni eno pundu tombalo. Na Gote kinye ungu nembo ningolio Israel talapemunga tawendo moromele imbomani enonga kuroma molo gote kolo tolima kinye ungu ningeindo we ungu awini nimele mele aku teko naa teaio. Aku imbomani na ungu awini nimbo kinye pilimbelo ningo aku teko nimele. Enonga mulu kombuna moromo Lapamu oi konge naa teangei eno molo ltemo melema yuni oi pilipe karomo kani aku imbomani teremele ulu naa teaio.
Eno Gote kinye ungu ningeindo i teko nengei,
Mulu Kombu Ara Gote,
imboma nunge imbi wengenderimu nengei.
10 Mulu kombu nokorono mele
mai kombu aku teko nokowi.
Mulu kombu ungu tenge peremo,
mai kombu aku teko tenge pepili.
11 Kinye lino kere tiko molowi.
12 Imbomani lino teko kenjinge uluma
tiye kolomolo mele,
Linonga ulu kerima liko ltendewi.
13 Lino manda manjili uluma ombalo wali
tiye naa kolowi.
Iye kerimunga kina wendo liwi.
Nu linonga iye nomi penga pa telina morono.
Molorunu mele molko kau puruno.
I paa.
ningo aku teko Gote kinye nengei.
14 Pileio. Imbomani eno teko kenjinge uluma enoni tiye kolonge lemo enonga mulu kombuna moromo Lapamuni enonga ulu pulu kerima mainye pupili nimbe tiye kolombalo. 15 Nalo imbomani eno teko kenjinge uluma tiye naa kolonge lemo enonga mulu kombuna moromo Lapamuni enonga ulu pulu kerima tiye naa kolombalo,” nimu.
Jisasini langi walite mi toli ungumu nimu
16 “Eno langi naa nongo mi toko we molonge ulu pulumu tengeindo topele mapele toli iyemani na nanu nimbo molambo nimele mele aku teko naa neio. Kano iyemani na langi naa nomboindo mi topo moro mele imbomani kanangei ningo eno kumbekere teko enonga kumbekerema keri panjiko moromele. Nani eno paimbo nio. Kano iyemani aku teremelemunga imbomani eno kapi nimele unguma enonga teremele ulumunga pundu tolimu oi ltimele. 17-18 Nalo eno langi naa nongo mi toko we molongeindo we imbomani na aku tepo tero ulu naa kanangei, Arani kau kanopili ningo we imbomani kanangei uluma naa teaio. Aku tenge kinye enonga mulu kombuna moromo Lapa lopeke teko teremele uluma karomomuni eno mele te timbelo,” nimu.
Mele ako memo noirimelena akuna konopu mondoromele
19 “Ya mai kombuna mele noirimelema urelo tepa molo lkurinia melemani ongo teko kenjiko, wapu lili iyema ongo melema wapu limele kani ya maina kamako molopo mele kamukumuma lipo noiemili ungu naa neio. 20 Aku ulu naa tekolio mulu kombuna melema urelo naa tepa molo lkurinia melteni omba tepa naa kenjipe, wapu lili iyema ongo wapu naa limele kani eno mulu kombuna pepungemunga mele kamukumuma altopo limoloma oi lepili nimele. 21 Enonga noirimele melema ltemo kombu akuna eno konopuna pilko konopu mondoko moromele kani mulu kombuna kau melema lepili ningo molaio,” nimu.
Mongomuni konopundo pa tenderemo
22 “Nunge mongomu nunge kangimunga tipe lam mele ltemo. Aku kani nunge mongo penga angilimo lemo nu kangi pali pa tepili morono. 23 Nalo nunge mongomu keri lembalo kinye nunge kangi pali tumbulu topili andonio. Aku wali nunge kangina pa teli pembalomu kolo wangopa tumbulu tombalo kinye akumu nu paa kamukumu tumbulu tombalo,” nimu.
Iye tendekumunga kongono tendani kau nimu
24 Imbo teni iye awili talonga kongono lipe popo tipe manda naa tendembalo. Iye awili te konopu keri panjipe, te konopu mondombalo. Molo aku naa temo lemo iye awili tenga ungu nimbeloma paa konopu tipe pilipe lipe kongono nimbeloma enge nimbe tendepa, te konopu keri panjipe yunge ungu nimbeloma tui timbelo. Aku teko Imbomani Gotenga kongonomu kinye Kou Monemunga kongonomu kinye liko popo tiko manda naa tendenge.
I mai kombu molko andonge ulumanga konopu awini naa leaio
25 Akumunga nani eno tenge mele nimbo tiembo. Kangindo molopo kondamili ningo konopu awini liko naa mundeio. Langi nongemunga kape no nongemunga kape wale pakoli pakongemunga kape akumanga konopu awini liko munduko naa molangei. Paimbo kere noromele nalo koinjo mololi ulumu aku ulumu olando ltemo. Wale pakolima konopu tirimele nalo kangimu yu kiyendomu. 26 Kerama kanaio. Langi te panjikolio nowi ltemo wali liko meko ulkendo pungo noiko naa noromele nalo eno imbomanga mulu kombuna moromo Lapamuni kerama langi tirimo. Kerama maindo eno olando, konopu aku teko naa ltemeleya? 27 Enonga imbo teni konopu awini lipe mundurumomuni oi naa kolopili yunge koinjo mololi ulumundo wai te winjipe limbeloya? Manda naa limbelo.
28 Eno pakonge melemanga konopu awini ambe telka liko mundurumeleya? Kondipe tindima maina oromo mele eno naa karomeleya? Kondipe tindimani kongono mindili nongo naa teko, wale pakoli te teko wamoko naa teremele 29 nalo kondipe tindima moromele mele olando, iye nomi king Solomon wale pakoli pakopa au nimu mele mainyendo. 30 Era timborimboma otilikondo poroko tipena karomelema Goteni aku tepa tindi toromomuni penga teremo ltemo eno Goteni lino manda nokombalonje ningo alaye kau ipuki tirimele imboma pakonge melemanga yuni manda lipe naa tapondombaloya? Eno paa lipe tapondombalo. 31 Akumunga, esi, langi te tena lipo nomolonje, molo no tena kolopo nomolonje, molo wale pakoli tena lipo pakomolonje konopu awini leko naa molaio. 32 Gotenga imboma naa molko tawendo moromele imbomani aku konopu ltemele nalo enonga mulu kombuna moromo Lapamuni eno yunge imbomanga mele molo ltemo kanopa moromo. 33 Eno langi nongemanga kinye wale pakoli pakongemanga kinye konopu naa liko munduko, Gote iye nomi king molopa eno nokoromo uluma kinye yu kanopa kake teremo karomo ulu tumbi nilima kinye kumbe tundu mongo lipo mundemili konopu leko teaio. Aku tenge kinye yuni we melema kape eno timbelo. 34 Yuni aku tembalo kani otili ambe tembonje ningo kinye konopu awini liko naa mundengei. Otili wendo ombalo ulumanga aku wali konopu liko manjinge. Wali tendekumumunga umbuni wendo oromoma neya aku wali kau pembalo.