4
Iye teni kere imbo panjirimu ungu kongolinomu
Altopala walite Jisas kano Galili no mongolumu kulendona ungu imbo tondorumu. Aku wali imbo paa pulumuni yu makai tendeko ongo nombeya teringi kinye aku ulu kanopalie wali Jisas yu kano no sip tenga mungupe pala pumbelie imbomani yunge ungu manda pilinge mele akuna molorumu. Aku terimu wali imboma nomu kulendona moloringi. Aku wali Jisas yuni ungu kongolino lipelie imboma ungu awini nimbe tipelie nimbei, “Eno pileio! Walite iye te yunge poinyena kere imbo panjimbei purumu. Poinyena pumbelie wali kere imbo kano tanda tirimu. Kano kinye mare aulke pulena mainye puringi. Aku wali kerama ongolio kinye tiltiko eno noringi. Mare mai alaye lepa kou mainye pololimanga pala puringi. Aku wali mai alayemu olala lerimu kinye kere imbo kanoma walitikale muli tuku ningo ipopa teko akoringi. Nalo mai alaye ola lepalie kou mainye polorumumuni kere imboma pulkono mandoko naa munduringimuni kelepa ena ola angilerimu kinye kere imbo kanoma kui ningo koloringi. Kere imbo mare kano tiri pakale mele ka koko mololi malio mainye puringi. Aku wali, ka koko mololi kanoma akoko winjikolio kinye kere imbo kanoma toko noringi. Aku teringi wali kere imbo kanoma akoko tumbi ningo alaye kere mongo te naa toringi. Aku tepili kape mare mai puruli pengana mainye puringi. Aku kere imbo kanoma muli tuku ningo akoko awili lekolio kinye mongo toko kere meringi. Mareni langi mongo tendekumunga mongo 30 mongo toko tukume peringi. Mareni 60 mongo toko tukume peringi. Aku wali mareni kere imbo panjirimu mele ongondoko 100 mongo toko tukume peringi,” nimu.
Kano tepa nimbelie wali Jisasini nimbei, “Komu angilimbelo imbomuni lemo i ungumu wamongo piliwi,” nimu.
Jisasini ungu kongolino ltimu ungu pulumu
10 Altopa Jisas kano yunu molorumu wali yunge kongono tipe munduli iye 12 kano poko kinye yunge kitipi kanoli iye mare yu lombili andoringima peya ongo nombeya teko molkolio ungu kongolino kanomunga pulumu pilemili ningo para tiwi ningi. 11 Jisasini nimbei, “Oi imbomani Gotenga imbo nokoromo ulu lopeke tepa ltemoma naa liko manjiringi. Kinye Goteni yunge ulu aku lopeke tepa lerimuma enondo lipe ondomo. Nalo we angimele imboma ungu kongolino kau lipolio nimbo tiro. 12 Imunga,
Imbo akumani kanonge nalo mele te naa kanoko imbi naa tinge. Komu lenge komu lenge nalo ungu te naa pilko linge.
Imbo akuma kanoko pilko konopu topele tolimalanje Goteni enonga ulu kalaroma kulu topa ltendelka,”
nimu. (Ais 6:9,10)
Kere imbo panjirimu ungu kongolinomunga pulumu
13 Jisasini i ungumu nimbelie wali yunge ki tipi kanoli iyemando nimbei, “Eno i ungu kongolinomu paa naa pilko ltimeleya? Aku tenge lemo, enoni we ungu kongolinoma ambe tekolio pilko lingeya? 14 Pileio! Kere imbo panjirimu iyemuni Gotenga ungumu imbo panjirimu. 15 Kere imbo mare aulke pulena mainye puringi aku mele imbo marenga konopuna Gotenga ungumu imbo panjirimu. Aku imbomani Gotenga ungumu pilko nendo leringi wali Sataneni ombalie kinye Gotenga ungu penga kanomu imbomanga wendo lipe ltenderimu. 16-17 Kere imbomare mai alaye kolo ola lepalie kou mainye pololimanga pala puringi. Aku puringina pulkono mandoko naa munduringi. Aku mele imbo mare Gotenga ungumu pilkolio kinye walitikale tono ningo ltingi nalo molko tule naa puringi. Imbo akumanga kangindo Gotenga ungumunga ningo pondokolio imbomareni mongo liko tiko mindili noli uluma liko tiringi kinye Gotenga ungumu walitikale tiye koloringi. 18 Kere imbo mare tiri mele ka koko mololimanga mainye puringi aku mele imbomare Gotenga ungumu pileringi. 19 Nalo enonga mololi ulu pulundo ambe tepo molopo pemolonje konopu leringi, kongi tumili kou mone mele mare awini noiemolo konopu leringi, aku wali we kape konopu i kano kanoma tukundo ombalie Gotenga ungumu pange tendepa topa norumuna tumbi ningo kere naa meringi. 20 Nalo kere imbomare mai puruli pengana mainye puringi. Aku puringimani kere mongo toko tukume peringi. Mareni 30, mareni 60, mareni kere imbo panjirimumu ongondoko 100 ningo mongo peringi. Aku mele imbomareni ungu tukumemu pilko liko meringi,” nimu.
Tipe lamemunga ungu kongolinomu
21 I ungumu nimbe pora tipelie wali Jisasini altopala imbomando ungu kongolino lipelie nimbei, “Imbo teni tipe lamemu kandopalie mingina tuku mondombalonje molo polona maindo mondombaloya? Aku molo. Aku ulu teli mele lamemu kandopalie yunge moromo kombuna mondombalo. 22 Aku mele kinye ungu kongolinomanga palinga puluma lopeke tepa ltemo nalo altoko ungu pulumu pilko likolio wali aku ningo mona ltendenge. I tepa mele ulu lopeke telima pali kinye aku topa ltemo nalo altoko kanoko imbi tikolio wali ningo mona ltendenge. 23 Imunga komu angilimbelo imbomani lemo i ungumu wamongo pileio!” nimu.
24 Jisasini nilipe pumbelie nimbei, “Eno nanga nio unguma wamongo pilko meaio! Eno unguma pilko moke tenge aku tepa mele Goteni enonga lipe manjili uluma moke tendepa pakalu tindimbelo. 25 Imbo te ungu pilipe lipe membalo aku imbomu Goteni yunge lipe manjilimu palaku tindimbelo. Nalo imbo teni yunge ungumu pilipe naa memo lemo, aku lipe manjili kelo ambolombalomu kape peyo naa lembalo,” nimu.
Kere imbo akoromomunga ungu kongolinomu
26 Aku ungu nimbelie wali i ungumu kape nimbei, “Goteni imbo nokoromo ulumunga palaku ltemo mele i tepa. Iye teni poinyena kere imbo tanda tirimu. 27 Aku tepalie wali, ipu leli uru perimula otili oi makilerimula, da wali kere imbo kanomu yunu muli tuku nimbe akorumu. Kere imbo tanda tirimu iyemuni kere imbomu ambe tepa akoromonje nimbe topele topa naa kandorumu. 28 Aku wali, kere imbo kanomu maimuni kau tepa akondopa kere mongo topili nimu. Kere imbo kanomu kiyendo gomo anjirimu. Altopa gomo kope tipe mongo torumu. Peyalimekondo kere mongo kanomu tukume pepa kekere nimu. 29 Langi imbo kanomu nowi lepa nendo lerimu kinye panjirimu iye kanomu langi lipemboi nimbe yunge mapu loimu kinye orumu,” nimu.
Mastet ningo kere imbo paa kelo koltenga ungu kongolinomu
30 Altopala nimbei, “Goteni imboma nokoromo ulumunga palaku ltemo ungumu i nimboi tero. 31 Iye teni mastet nimbe kere imbo te ltimu. Aku kere imbomu i mai kombuna mainye ltemo kere imboma ongondopalie yu paa kelomu, kano kere imbomu maina mainye panjirimu. 32 Altopa alaye koltenga kere imbo kanomu akorumu wali poinyena we kere imbo i kano kanoma ongondopa yu paa awili kango akorumu. Aku kere imbomu akopalie kou awili kangoma anjo yando mundurumu. Aku wali unjo kou amo torumumanga maindo keramani ongolio manga takoko mulu walo teringi,” nimu.
Jisasini imboma ungu kongolino kau lepa nimbe tirimu
33 Jisasini i tepa mele ungu kongolino awini lipelie imboma manda pilko lengei mele Gotenga ungu tukumemu nimbe tirimu. 34 Yunge nimu ungumu kongolino lipelie kau nimbe, ungu we te naa nimu nalo kelepa yunge kitipi kanoli iyema kinye enongano moloringi wali aku ungu kongolino ltimumanga puluma pali tilke topa tirimu.
Jisasini poporome awili te nimbe kenderimu
35 Neya aku tendeku walimunga ipo lembai teli, Jisasini yunge kitipi kanoli iyemando nimbei, “Lino Galili no mongolumu topo pule topo nekondo kulendo pamili,” nimu.
36 Pilkolio, Jisas no sipina we molopili kitipi kanoli iye kanomani tuku pungo, imbo kanoma tiye kolko eno puringi. Aku wali we no sipima kape akuna puringi kala. 37 Kano pungo molangei kau, walitikale poporome awili kangore ombalie nimumuni no apipe sipina tuku mundurumu. Aku terimu wali no sipina tukundo no molopa peko lembai andi andi terimu. 38 Aku wali Jisas no sipimunga umbulkondo yunge pinyewemu kandarenga noipelie uru pepa molorumu. Kano wali yunge kitipi kanoli iyemani yu toko makinjikolio ningei, “Ungu imbo iyemu, lino no wangomili teremolo ulumu kanokolio terenoya?” ningi.
39 Pilipelie Jisas ola angilipe poporome iri topa nomundo nimbei, “Ya! Nu kelewi!” nimu. Kano tepa nimu kinye poporome kelepa nomu oi molorumu mele molorumu.
40 Kano ungu nimbelie wali Jisasini yunge kitipi kanoli iyemando nimbei, “Eno ambe telka pipili koltomeleya? Na alaye ipuki kape naa tirimeleya?” nimu.
41 Nalo kitipi kanoli iyemani paa mini ltekolio enonga nendo yando ningei, “Poporomemuni kape nomuni kape yunge nimo ungumu pilko lombiltimbele kani i iye ambe teltenje?” ningi.