13
Jisasini Gotenga ulke tempelemu talaye tinge nimu
Jisas Gotenga ulke tempelemu tiye kolopa purumu wali yunge kitipi kanoli iye teni yundo nimbei, “Ungu imbo iyemu, kou pengama kinye tempel ulke awi kangomu kandonoya?” nimu.
Jisasini topondopa nimbei, “Nuni ulke tempel awili i kangomu kandonoya? I kandono koumanga tendekure alaye neya tepa apu topa naa lembalo. Palima talaye tiko mainye mundunge,” nimu.
Jisasini eno wamongo mongo lepili kane kane angileio nimu
Jisas kano Gotenga ulke tempelemunga nekondo Oliv nimbe mulu kembo tenga pumbe molorumu wali Pita, Jems, Jon, Andru poko Jisas yu molorumuna enongano pungo molkolio ungu te mainye munduko waliko pilkolio ningei, “Neya aku nino uluma te wali wendo ombaloya? Te ulumani aku waimu kinye nondopa wendo oromo nimbe lino kuliene lipe ondombaloya?” ningi.
Aku teko ningi wali, Jisasini iye kano pokondo nimbei, “Eno imbo teni kolo topa timbelo kani mongo lepili wamongo kane kane angileio. Imbo pulumuni nanga imbi liko anekale teko ongolio ningei, ‘na Kraist oro’, ningolio kinye imbo pulumu kolo toko tinge. Imunga eno molonge malio nondoko opa tengena loi ele unguma pilinge. Kelko kombu anjikondo marenga opa teremele ningo ungu temanema tonge aku unguma pilkolio pipili naa kolaio. Paimbo, aku tepa uluma paa wendo ombalo, nalo peyalime waimu welea wendo naa ombalo. Kombu awinini nendo yando angilko alowa teko opa tenge. Kombu marenga parambala tepa engele awini lembalo, nalo aku uluma lemo wai kerimu kokele ombaimunga oi kumbe lepa mindili noli ulumu pulu mondombalo.
Eno lemo paa wamongo kane kane angileio. Imbomani eno ambolko liko kotena meko punge. Aku tekolio eno nombeya ulke malio meli tuku pungolio koipeni pupu tonge. Aku wali imbomani nanga imbimunga kau nindikolio eno kombu nokoromele iyemanga kinye king iye awilimanga kumbekerena kot pilengei ningo meli pungo anjinge kinye enoni nanga ungu tukumemu imboma ningo tinge. 10 Pileio! Oi Gotenga ungu tukumemu kombu palinga ambolko mandoko paa ningo tiengei. Aku tenge wali, pele peyalime waimu wendo ombalo. 11 Eno ambolko liko kotena meko punge wali, eno ambele ungu nimolonje ningo konopu umbuni naa leaio. Aku wali eno ungu ninge waimu wendo ombalo wali enonga ungu mare naa ninge, nalo Mini Kake Telimu kinye lepalie wendo ombalomuni ungu aku da konopuna neio nimbelo ungu mare neio.
12 Aku waimunga iyemani enonga angenupili yokoli tendekuma opa pule iyemanga kindo tiko toko kondangei ninge. Aku kinye lapalini enonga bakuluma aku ulu tenge. Bakulumani enonga anupili lapali kinye opa pule tonge. Aku tekolio wali, enonga anupili lapali toko kondangei ningo iye marenga kindo tinge. 13 Eno nanga imboma molongemunga imbo palini eno tamili konopu leko mumindili kolonge. Nalo imbo narireni enge nimbe angilipe peyalime waimunga wendo pumbelo, da imbomu Goteni tukundo lipe tepa limbelo.”
Wai paa kerimu wendo ombalo
14 “Imboma tepa tombai mele paa pipili teli keri kangore ombalomu Gotenga ulke tempelena tuku naa angilipili konopu lenge kanona omba angilimbelo kinye enoni kanonge. Aku tembalo wali nanga imbo mare Judia kombu tuku molonge akuma lemo kowa lkiko lama mulu kembomanga pala pangei. (I ungumunga pulumu, nu kambu toko pilko imboreni wamongo liko manjiwi.) 15 Aku wali, ulke tulepena ola angilimbelo imbomu kelepa ulke tukundo pumbe walkumo naa mepili. 16 Kelepa imbo te poinyena angilimbelomu altopa anjo pumbe yunge wale pakolimu naa lipili. 17 Apa! Ambo bakulu keri teko molongema kinye bakulu ame tiko molonge ambomanga neya aku wai paa kerimu wendo ombalowa! 18 Aku tembalomunga Gotendo konge ningolio neya aku waimu lemo lo kombu kinye naa wendo opili neiowa! 19 Paimbo aku tepa ulumu oi Goteni mulu mai talo pulu polopa terimu aku waina winjo aku tepa ulte kape naa wendo orumu. Kinye kape aku tepa ulumu naa wendo oromo. Altopa kape aku tepa ulumu wendo naa ombalo nalo neya aku waina wendo ombalo ulumu paa kerimuwa! 20 Nalo Gote Iye Awilimuni aku waimu tepa ponjimbelo. Yuni aku ulu naa telkanje, aku imbo te naa molko pali beambo nilimala. Nalo kelepa yuni yunge imbi topo ltiu imboma nimbelie kinye aku waimu tepa ponjindimbelo. 21 Neya aku wali imbo teni enondo nimbei, ‘Kanaio! I Kraist oromo molo neya Kraist,’ nimo lemo, aku nimbelo ungumu ipuki naa tieio. 22 Pileio! Kolo toko Gotenga imbo nokopa kondorumu iye Kraist lipe mundurumu iyema kinye kolo toko Gotenga ungu nimbe munduli nili iyema wendo ongolio Gotenga imbi topa lili imboma kolo toko tiko bembo tingei ulu wengendeli mare awini tenge. Aku uluma tekolio Gotenga imbi toli imboma konopu teko bembo tingei nalo manda naa tenge. 23 Imunga aku waimu wendo ombalo uluma nani eno unguma pali oi nimbo tindu kano, akumunga eno lemo wamongo kane kane angileio.”
Iyemunga malo yando ombalo
24 “Nalo neya aku wai kerina, aku mindili nonge nio uluma wendo ombalo kinye pele,
Enamu tumbulu tombalo kinye olimu pa naa tembalo.
25 Muluna kombu kandiyema oo leko mainye onge. Muluna pala ltemo melemanga engemu Goteni ambolopa parambala tendembalo. (Ais 13:10, 34:4)
26 Neya aku wali, Iyemunga Malo kupena enge paa awilimu kinye au tiperipere nimbo molopolie yando ombo. 27 Aku wali, yunge enselema mai kombuna mainye ambolopa mandopa Gotenga imbi toli imbo molongema lipo nombeya teangei lipe mundumbelo. Aku liko nombeya tenge imbo korongeimu lemo mai pundu ekondo koroliko pungo mai pundu ekondo ulu lengei.”
Jisasini peyalime waimu wendo ombalo mele manda lepa fik nimbe unjo te ko ltimu
28 “Imunga unjo fikimuni tembalo ulumu kanoko moke ltendeko mane lieio. Unjo fikimu mu tepa gomo anjimbelo kinye, kinye pane yalie tembalo waimu nondopa lepamo ningo liko manjirimele. 29 Aku tepa mele kala, enoni i ulumu wendo ombalona kanokolio wali, aku enoni kinye waimu wendo ombai nondoromo kimbo puluna mainye omba ltemo lepamo ningo konopu lenge. 30 Nani enondo ungu paimbomu nio. Neya aku uluma wendo ombalona kanonge imbo mare oi naa kolangei kau i uluma pali wendo ombalo. 31 Akumunga mulu mai talo kape beambo ningele nalo nanga ungumu lemo beambo naa nimbe enge nimbe lepa kau pumbelo.”
Jisas yando ombalo waimu imbo teni naa lipe manjirimo
32 “Na yando ombo waimu lemo, muluna olando enselemani kape na Gotenga malo kape paa naa lipo manjirimolo. Nalo Gote Ara yunu kau aku waimu lipe manjirimo. 33 Na altopo yando ombo wai akumu eno naa liko manjirimele. Akumunga eno lemo wamongo konopu toimbo topili enge ningo angilko kane kane molaio. 34 Aku wai wendo ombalomu lemo i tepa mele: iye te yunge ulke kombu tiye kolopa kombu ponenge purumu. Aku wali yunge kongono iyema yu mele mele kongono moke tepa tipelie yunge ulkemu nokoko tapu tendaio nimu. Pumbei terimu wali, ulke kerepuluna angilerimu iyemundo nimbei, ‘Ulke kerepulumu lemo wamongo nokoko tapu tewi,’ nimu.
35 Ulke pulu iyemu altopa ulkendo yando ombalomu aku ipo kala toli ombalonje molo amburume tuku ombalonje, molo kombu tangombai telimuni kinye ombalonje molo ipo leli oi ena mundi kinye ombalonje akumu eno naa liko manjirimele akumunga eno kape paa wamongo kane kane molaio. 36 Nalo yu kiyengo nimbe walitikale wendo omo lemo aku yuni eno paa uru peko molangei omba naa kanopa ltendepili. 37 Akumunga nani enondo i nio ungumu lemo, aku imbo palindo nio. Eno lemo paa wamongo kane kane molaio,” nimu.