3
Kimbo keri lerimu iye te Pitani tepa koinjo ltimu
Imboma Gotenga ulke tempelena ena 3 klok pungo Gote konge nipula teringi mele walite Pita kinye Jon talo kano ena mongomunga Gote konge tengilindo puringili. Kano kinye iye kimbo keri leli te akuna molorumu. Anumuni olo tuku kimbo keri lelimu merimu. Aku iyemu yu imbo ongo Gotenga ulke awili tempelena tukundo pungema konge tepa kou tieio nipili ningo waliwali meko ongo Gotenga ulke awili tempel kere pulu te imbi tiko Paa Penga ningi kanona mondopula teringi. Kano iyemu akuna molopili Pita kinye Jon talo ongo Gotenga ulke tempelena pungili puringili. Kano kinye yuni elo konge tepa kou mare mengele tielio nimu. I tepa nimu wali Pita kinye Jon taloni yu wamongo neme neme ningo kanokolio Pitani i tepa nimu, “Nuni ilto kanowi,” nimu. Kano wali yuni kou tingilindo nimbele konopu lepalie elo kanorumu.
Kano terimu kinye Pitani nimbei, “Na kou kape tendekure paa naa mendu nalo mele te meromu nu timboi tero. Akumu lemo Nasaret Iye Jisas Kraistinga imbina nu ola angilkono andowi nio,” nimu. Aku ungu nimbelie yunge imbo kimu ambolopa lipe ola anjirimu kinye walitikale yunge kimbo talo enge nimu. Yu po nimbe ola pumbe ola angilipe pulu polopa andopa molorumu. Aku tepalie iye talo kinye peya tapu toko Gotenga ulke tempelena tukundo puringi. Yu kimbo kambulupe puke tolipe Gote kapi nilipe tukundo purumu. Yu kimbo kambulupe Gote kapi nilipe orumu ulu imbo palini kanoringi. 10 Aku ulu kanokolio, yu waliwali Gotenga ulke tempel kere pulu Paa Penga nilina mainye molopa kou konge teremo iye kanomu oromo ltemo ningo liko manjiko pungu pungu ningo mini lteringi.
Pitani ulke tempelena ungu mane tirimu
11 Kimbo keri lerimu iyemu ola angilipe Pita Jon talo ambolorumu kinye kanokolio imbo palini mini lteko lkiko ongo Gotenga ulke tempelena Solomononga ningo ulke kere pulu takoko yandoko ltingina Pita Jon talo kinye iye kimbo keri lerimumu kinye moloringina eno ongo maku toringi. 12 Aku ulu teringi kinye Pitani kanopalie imbo akumando nimbei, “Eno Israel imboma, ambe temona i wendo oromo ulumu kanokolio konopu awini liko mundurumeleya? Ambe temona enoni ilto taki leko kandomeleya? Iltoni iltonga enge teni iye imu ola angilipe pupili ningele konopu ltemeleya? Aku paa molo. Molo iltoni Goteni kanopa penga pimo ulu pulu te tembolona iye imu teko koinjo lingele konopu ltemeleya? Aku paa molo kala. 13 Nalo Abraham, Aisak, Jekop poko kinye linonga we ara kaue kame akumani linonga Gote ningo popo toringi kano Gote yuni yunge kongono iye Jisasinga imbimu ambolopa lipe ola mundurumu. Aku iyemu eno Israel imbomani yu tangei ningo yu Rom Gavman iyemando liko tiringi. Aku teringi kinye Rom iye awili Pontius Pailateni nimbei, Yuni ulu te temo nimbo naa kandomunga yu pupili nimu nalo enoni yu tangei ningo liko umbulu tiringi. 14 Iye kake teli tumbi nilimu yu umbulu tiko, kelko aku iyemunga kolo wangopa imbo topa kondoli iye te ka ulke wendo omba pupili niwi ningi kanomu. 15 Koinjo mololi ulumunga pulu iyemu toko kondoringi nalo Goteni imbo ono kombuna topa makinjirimu. Imunga aku terimu mele iltoni kanorumbulu. 16 Jisasini manda tepa koinjo limbelo nimbo ipuki enge nimbo timbolomunga iye eno kanoko imbi tirimele imu koinjo pumo. Jisas kinye enge peremo nimbo yu ipuki tipolo yunge imbi lipo anjipo konge tembolo. Aku tepolio yuni iye imu manda tepa koinjo limbelo nimbo ipuki timbolomunga iye imu koinjo pumo mele enoni kandomele.
17 Paimbo, imbo ango kame, eno kinye enonga iye nokolima kinye enoni naa liko manjikolio Jisas toko kondoringi. 18 Nalo aku ulu tembalo mele oi Goteni wendo opili nimbe nimu mele paa wendo orumu. Aku ulu wendo ombalo mele Gote yuni yunge ungu nimbe mundulimu pilko yandoko ningo tiringi iye profetemando i tepa nimu: Nani imbi topo lipo mundumbo iyemu mindili paa nomba kolombalo.
Aku tepa nimu kano mele eno nanga ungumu piltimelemani paa paimbo teringi aku tepa wendo orumu. 19 Akumunga kinye enonga teko kenjirimele ulumanga konopu liko munduko konopu topele taio. Aku tekolio Gote moromona waio. Aku tenge wali Goteni enonga ulu pulu kerima kamukumu mundupe tiye kondopili. Aku ulu tenge kinye Iye Awilimuni eno tepa enge tipe koinjo molaio nimbe 20 eno molongena yuni oi kanopa lipe eno lipe tapondopili nimu iye Kraist imu eno timbelo. Aku timbelo iyemunga imbi Jisas. 21 Goteni melema pali koinjo pupili nimbelo walimu wendo ombalomunga kinye i teli oi aku Jisas yu mulu kombuna nokopa moromo. Ungu kanomu oi Goteni nimbe panjirimu mele kelko yunge iye kake teli profetemani yando ningo tiringi. 22 Aku ningo tiringi mele, oi Mosesini i tepa nimu,
Awilimu enonga Gote na yunge iye profet moro mele enonga angena te na kolo wangopa yu Gotenga profet iye molopili nimbe kanopa limbelo. Aku nimbe munduli ungu nili iye profetemu yuni nimbelo mele eno paa pilko lengei.
23 Eno aku iye profetemunga ungu naa pilinge imboma
Gote yunge talapena naa molangei nimbe Gote eno topa kondombalo. (Lo 18:15,18-19)
24 Kinye wendo oromo ulu akumu oi moloringi iye Gotenga iye profetemani pali ungu ningo tiringi mele kinye wendo oromo kani eno konopu topele taio. Gotenga ungu nimbe tirimuna kere ltimu iye profet Samuel kinye yandoko yandoko moloringi iye profetemani pali aku teko ningi. 25 Imunga kinye oi Gotenga iye profet molkoliomani Goteni mi lepa timbo nimu ulumu altopa wendo ombalo ningi unguma, kinye wendo oromo akumu enonga nimbe wendo oromo. Oi enonga kolenale kinye Goteni nimbe panjirimu unguma kinye enonga nimbe wendo oromo. Goteni eno oi pulu mondopa kalopa ltimu iye Abrahamendo i tepa nimu,
Nuni menio iye teni tembalo ulumuni maina imboma pali molko kondonge, (Stt 22:18, 26:4)
nimu. 26 Goteni yunge kongono iyemu eno Israel imboma lipe tapondopili nimbe kumbe lepa tipe mundumbelo. Akumunga Eno Israel imboma enonga teko kenjirimele ulumanga konopu liko munduko konopu topele toko aku uluma tiye kolaio. Eno te te nimbe konopu topele tondopili nimbe eno molongena yunge kongono iyemu oi kumbe lepa lipe mundumo. Aku kano iyemuni eno molko kandangei nipili Goteni aku terimu,” nimu.