6
Lua nyèke Yesus pa Nasare
(Mateo 13:53-58; Luka 4:16-30)
Ta bꞌale ke Yesus nga ana ajꞌa Noo la rae Noo, Nasare. Huru-hapo lodꞌo na ène lodꞌo hebꞌajꞌa do Jahudi. Ta maho ke Yesus la èmu hebꞌajꞌa, jꞌe wie ne lii ajꞌa pa ène. Ae ne dèu do dèka la hebꞌajꞌa pa lodꞌo na ène. Madalae harièle dèu do dꞌèno ne lii ajꞌa Noo. Pedai roo he dèu nga he dèu, mihe ane, “Mèu dꞌara ti mii ke ne nara Dèu na dꞌee? Lua pejꞌara ti mii ne nara Noo? Mi namii Noo ne nara ta tao madalae? Tuka ajꞌu we Noo. Do tade ri dii, ina Noo, Maria; ne ari Noo he, Jꞌako, Jose, Juda nga Himo. Lema ne nawèni Noo. Harièle roo do rae dii!” Ri do mi nahère, wae dꞌo roo ta hème Noo.
Ta pedai lii ke Yesus, “Do petuu ke! Bꞌale dii dèu, rihi pekebꞌue dèu pejuu Deo ti rai do wala, tapulara dèu pejuu Deo do pa dꞌara rae miha, pekebꞌue dꞌo.”
5-6a Tapulara dꞌai tèra ne adèuade dèu pa nii, hèku wae dꞌo roo ta parahajꞌa pa Yesus. Ri mi nahère ke madalae Yesus ne adèuade roo, ku pedꞌelo dꞌo ri Yesus ne kuaha Noo pa nii, wala ti peꞌie do pèri dèu do pèdꞌa.
Yesus pejuu do henguru do dꞌue ana ajꞌa Noo
(Mateo 10:5-15; Luka 9:1-6)
6b Ta pekèdꞌe ke Yesus la rae-rae do umu pa ène, la ajꞌa ne dèu he jꞌara lua do dꞌèi Deo. Ta pedoa ke ri Noo do henguru do dꞌue ana ajꞌa Noo, jꞌe pejuu do dꞌue-do dꞌue ta la pepeke ne Lii Hagꞌa Dꞌara ngati Deo. Wie lema ri Noo pa roo ne kuaha ta hudꞌèiwango. 8-9 Ta pereda ke ri Noo pa roo, “Bꞌole teo ta ègu pe ae nengaa tuu lai kako muu. Tenge dꞌo ta ègu ngaꞌa-nginu, doi, nga taa. Èba we muu kèji, pake helapa, nga bꞌajꞌu pa ihi, jꞌe kako. 10 Kiri era dèu do hèmi muu pa èmu roo, pee we muu pa ène tade ta pekèdꞌèiwari muu. 11 Tapulara, kiri dꞌai muu la hewue rae, jꞌe dodꞌo wae ne dèu he ta hèmi muu, lema wae dꞌo ta pedꞌèno nga muu, kèdꞌèiti ène. Jꞌe lii pa roo, ‘Pelai ta dodꞌo wae muu ta pedꞌèno, hape miha ri muu ne lai apa ne!’ ”*
12 Ta kako ke roo la pepeke ne Lii Haꞌga Dꞌara ti Deo. La pika ri roo pa dèu he lii ta hani ne muri mada do dꞌo mèdꞌèipa Deo, jꞌe muri mada pa rujꞌara do dꞌèi Deo. 13 Hudꞌèilema ri roo ne wango he. Jꞌe pehuti ri èi mènyi pa dèu do pèdꞌa he, jꞌe hebꞌajꞌa roo mijꞌe ta ie. Ta ie ke ne pèdꞌa roo.
Lua pemade Johani, mone peherani dèu
(Mateo 14:1-12; Luka 9:7-9)
14 Pa dꞌara awe do na ène, rèngi ke harièle dèu jꞌara lua Yesus. Rèngi lema ke dèue Herode, jꞌara lua kuaha Yesus. Era dèu do lii, “Ta kuaha hengaa Johani mone peherani dèu, do muri wari pa dꞌara Yesus. Pelai ri mi nahère ke Noo, ne nara ta tao harièle lua madalae.”
15 Tapulara era lema dèu hadꞌe do lii, “Adꞌo! Elia ke noo! Ki adꞌo, hala he dèu mone ubꞌa ngati Deo rai uru he.”
16 Ta rènge ri dèue Herode ne pedai roo jꞌara lua Yesus mi nahère, moko ta lii ke noo, mihe ane, “Ne toi ri yaa, Johani mone peherani dèu, do hewari nee, èle ke ri yaa pepereda ta ète ne kètu noo. Jꞌe nee ke noo, do muri wari!”
17-18 Ta ngaa dèue Herode ne lii mi nahère, rowi pa awe do ludèu do èla pe jadꞌèi lai mone ae nga Johani. Mi nahee ne lii pedꞌèii ne: Moko ke dèue Herode ta peloje ihi-èmu ari noo, Pelipu, ne ngara noo Herodia. Tapulara pa awe na ène, adꞌo dae Herodia do pehègꞌi nga Pelipu. Taga rowi lai na ène ke, ne pekebꞌède loro-loro Herode ri Johani, mihe ane, “Ama dèue, bꞌole peloje ihi-èmu ari èu nee. Rowi ne wue ai èu na dꞌee adꞌo do pelèka nga hadꞌa rai dii do Jahudi!” Tapulara pedꞌèno dꞌo Herode, hèku banga èmu noo nga Herodia. Pelai ti mi nahère ke, ku pejuu noo dèu la kèpe Johani, jꞌe pemaho la èmu bꞌèdo.
19 Pelai ti pekebꞌède loro-loro ri Johani, ta tèka nui ke Herodia, jꞌe kale rujꞌara ta pemade Johani. Tapulara jadꞌèi dedꞌo, ri Johani do pa dꞌara èmu bꞌèdo ko. 20 Pereda lema ri Herode pa horodꞌadꞌu he ta jage Johani pe woie.
Herode lema do dꞌai megꞌigꞌi ri Johani. Do toi ri noo ta Johani nee, dèu pejuu Deo. Lema he dèu do woie ade nga pengee. Mengèlu dꞌara lema noo ne dꞌèno lii pedai Johani, maji lema ne lii pedai Johani ta pereja ne pengee noo.
21 Pedèka, pa dꞌara he lodꞌo, ta nara ke Herodia ne awe kehoo do rihi woie, ta petobe ne lua pana ade noo pa Johani. Pa lodꞌo na ène, awe hari jadꞌèi dèue Herode. Ta pedoa ke ne dèu-dèu do mone ae pa propensi Galilea, ie ngati do pereda, kètu-kètu horodꞌadꞌu, nga kètu-kètu rai. 22 Pa dꞌara rame mengèlu dꞌara do na ène, ta maho ke ne ana do mobèni ri Herodia la ledo. Dꞌai woie tèra ne ledo noo, hèku tobo ri mengèlu dꞌara Herode nga harièle dèu do pedoa ri noo. Ta èla pe ledo, ta pedoe ke ne ana mobèni ne ri dèue Herode, jꞌe lii noo, “Pika we èu pa yaa, ami nengaa èu. Ta wie ma ri yaa! 23 Ta ame hebꞌèka rai pereda yaa, ta wie ma. Hupa yaa nga ngara Deo!”
24 Ta kako ke ne ana mobèni ne la kebꞌali pa ina noo, mihe ane, “Wo mama! Ami nengaa ke dii pa papa, ne do rihi woie?”
Ane mama noo, “Naaa! Ame ne kètu Johani, bꞌoke ina tana ee!”
25 Ta la pedai ke ne ana mobèni ne nga Herode, mihe ane, “Papa, ee! Ame kètu Johani ri yaa mèdꞌa dꞌee. Pèlo pa dꞌara dꞌula.”
26 Ta rènge ne lii ami na ène, lila nèdꞌa Herode. Tapulara iꞌa dꞌo ke noo, ta nyèke ne lii ami na ène, rowi èla ke noo pe hupa pa hedꞌapa dokepai do pedoa ri noo he. 27 Ta pereda ke Herode pa kètu horodꞌadꞌu ta la ète ne kètu Johani pa dꞌara èmu bꞌèdo. 28 Ta la ète ke ri roo ne kètu Johani, jꞌe ihe pa dꞌara dꞌula, jꞌe la wie pa ana mobèni nee. Hème rowi noo, jꞌe dꞌede la wie pa ina noo. 29 Ta rèngi ne ana ajꞌa Johani ta do èla ke peꞌète ne kètu noo, ta kako ke roo la ègo ne ngiꞌu noo jꞌe la pedane.
Mi nahère ke ne lii pedꞌèii jꞌara lua made Johani.
Yesus pengaꞌa lèmi tèbꞌa rihi dèu
(Mateo 14:13-21; Luka 9:10-17; Johani 6:1-14)
30 Pa dꞌara he lodꞌo, ta bꞌale ke ne ana ajꞌa do pejuu ri Yesus he, la peteni wari helaꞌu nga Noo. Ta pedꞌèii ke ri roo hari-hari ne do èla pe tao, nga do ajꞌa ri roo. 31 Tapulara pa awe do na ène, ae tèra ne dèu do pe holi-hoo la kale Yesus, hèku bꞌule dꞌoke roo nga awe kehoo ta pengaha ta ngaꞌa. Ta lii ke Yesus pa ana ajꞌa he, mihe ane, “Mai we dii la kale era do kehii mijꞌe nara ko dii ta pengaha ihi hudi he.”
32 Ta pekèdꞌèike roo jꞌara kowa la kale era do kehii, do jꞌèu ngati dꞌara rae.
33 Tapulara do ngèdi ri dèu lowe he ne kowa do haꞌe Yesus he, do ore ne ngidi èi lobo nee. Ta mèhu èni ke roo ti dꞌara rae, jꞌe kako peꞌuru èni la era do ta penawu kowa Yesus he. 34 Mi nahère Yesus ne puru ngati dꞌara kowa, ta ngèdi ke ri Noo ne dèu lowe he do mate Noo. Ta ruba ke ne dꞌara Noo nga roo, rowi ne dèu lowe he era mi kiꞌi-jꞌawa do dꞌo bꞌule nga mone bꞌata he ke, hèku toi dꞌo ke nengaa ne do madae ta tao ri roo. Moko ke Yesus ta ajꞌa roo jꞌara lua do dꞌèi Deo, 35-36 rai ti nètu lodꞌo hape la mèdꞌa lodꞌo. Ta lii ke ne ana ajꞌa he pa Noo, mihe ane, “Ama! Umu ke ta jèna ne lodꞌo. Ne era na dꞌee do kehii, lema do jꞌèu ngati rae-kowa. Bꞌule dꞌo ngaꞌa-nginu pa dꞌee. Pejuu kowe ne dèu lowe he la wèli ngaꞌa pa rae-kowa do umu pa dꞌee.”
37 Ane Yesus pa roo, “Bꞌole teo ta pejuu ne dèu he! Ta pengaꞌa ri muu we ne dèu he!”
Ta kebꞌali ri ke roo, mihe ane, “Ama ee! Kiri pengaꞌa ri jꞌii ne dèu do mi nahee ne worèwu ae, dꞌai ae doi ne do ta pake ri jꞌii! Helaꞌu nga gaji tuka natuu he wue tèu! Mi namii ke jꞌii ne nara doi do mi nahère ne ae!”
38 Ta lii rike Yesus pa roo, “La kale toi ko ri muu, nadèu do nga èba ngaꞌa.”
Ta èla ri roo pe kale toi, ta bꞌale ke roo la pika pa Yesus, mihe ane, “Era lèmi bꞌue roti, nga dꞌue ngiꞌu nadèuu we.”
39 Ta lii ke Yesus pa dèu he harièle ta mejèdꞌèipa kolo jꞌuꞌu he, hekewolo-hekewolo. 40 Moko roo ta mejèdꞌèipedèue ne lii Yesus. Pa dꞌara he kewolo, era do hengahu, era lema do lèmi nguru dèu.
41 Ta èba ke ri Yesus ne roti do lèmi bꞌue, nga nadèuu dꞌue ngiꞌu he. Jꞌe tengara Noo la liru ta pehaꞌe lii ie ae pa Deo. Èla pe mi nahère ta pipe ke ri Noo ne roti he, jꞌe wie pa ana ajꞌa he ta pebꞌagi pa dèu he hari-hari. Mi nahère lema ne nadèuu he. 42 Ta ngaꞌa ke roo harièle tade bꞌèhu. 43 Dꞌai roo ne èla pe ngaꞌa, ta pekupu ke ri ana ajꞌa he ne ngaꞌa do rihi he. Tobo henguru dꞌue hope ne ae.
44 Ne dèu do ngaꞌa he, ne peꞌira era ma do lèmi tèbꞌa dèu momone; reke dꞌo mobèni nga naiki.
Yesus nèru pa kolo èi
(Mateo 14:22-33; Johani 6:16-21)
45 Ta moko harièle ne lai na hère, ta pejuu ke ri Yesus ne ana ajꞌa Noo la haꞌe kowa, mijꞌe ta uru la hebꞌèka èi lobo, la rae Betsaida. Pe leto èni ko Yesus mijꞌe ta pejuu ne dèu do lowe he ta bꞌale. 46 Ta bꞌale harièle dèu, ta haꞌe ke Noo la hewue lede jꞌe la hebꞌajꞌa pa ène.
47-50 Dꞌai ta mèdꞌa, ta puru ke Yesus. Ngèdi ri Noo ne kowa ana ajꞌa he, do dꞌai ke la telora èi lobo nee. Era ke roo nga tuku hetenga made ne kowa nee, rowi awe na ène do rihi mèdèungèlu dꞌuru. Umu ta mèu rai, ta kako ke Yesus nèru pa kolo èi, la dèuu ne ana ajꞌa he. Ta dꞌai Noo ne umu ta hihu ne kowa roo, moko ta ngède ke Noo ri roo. Gꞌigꞌa tèra roo. Ta pekebꞌali ke roo he dèu nga he dèu, mihe ane, “Heleo ko ri muu! Nengaa ke na nii? Wango ke na nii, we nengaa?”
Tapulara ta lii dꞌènge ke Yesus, “Bꞌole medaꞌu muu! Yaa ma na dꞌe rii!”
51 Ta dꞌai Yesus ne haꞌe la dꞌara kowa nee, milu dꞌènge ne ngèlu. Madalae tèra ne ana ajꞌa he harièle. 52 Maji lema ri roo ta èla pengède ne kuaha Yesus ne pengaꞌa do rihi ngati lèmi tèbꞌa dèu, tapulara tade dedꞌo ri roo nga petuu ne kuaha Noo, pelai ta do adèuade-pengee roo.
Yesus peꞌie dèu-dèu do pèdꞌa pa Genesare
(Mateo 14:34-36)
53 Ta dꞌai roo la hebꞌèka èi lobo, ta penawu ke ne kowa roo pa ngidi èi lobo pa rae Genesare. 54 Mi nahère roo ne puru ti dꞌara kowa, ae ne dèu pa ène do ngèdi roo. Ta petoda ke roo, “Nee ke Yesus, ó!” 55-56 Ta perai ke roo la pepika pa hari hewue rai na ène. Ta dèka ke ne dèu lowe he, nga merèi ne dèu-dèu do pèdꞌa he.
Hadꞌèita rèngi we ri roo ta Yesus do era pa he èhi era, ta ègu ke ri roo ne dèu do pèdꞌa he jꞌe la pebèjꞌi pa kebꞌèla. Ane pa dꞌara lai pengee roo, “Hadꞌèita dꞌai we ta bꞌuje ne bꞌara pa ihi Noo ri do pèdꞌa he, do ta ie ma roo.” Harièle dèu do nara ta bꞌuje ne bꞌara pa ihi Noo, ie dꞌènge ne pèdꞌa roo.
6:4 Johani 4:44 * 6:11 Pa dꞌara Alkitab lii rai Yunani do asli, do bꞌuke mi nadꞌee, “lèta awu wurai ti kabꞌa jꞌèla”. Pa awe na ène pa nii, ne dèu he do tima ta lèta awu wurai ti kabꞌa jꞌèla, ta jadꞌèi he èhi rutada kiri dodꞌo wae dèu ta dꞌèno, hape miha ri roo ne lai apa ène. Heleo pa Luka 10:4-11; Muri Mada Dèu Pejuu Yesus 13:51. 6:13 Jꞌako 5:14 6:15 Mateo 16:14; Maꞌu 8:28; Luka 9:19 6:17-18 Luka 3:19-20 6:34 Reke Ae Do Israꞌel 27:17; 1 Duae-duae 22:17; 2 Lii Pedꞌiri Rae Pereda Yahuda nga Israꞌel 18:16; Yeskia 34:5; Sakaria 10:2; Mateo 9:36 6:37 Pa dꞌara Alkitab lii rai Yunani, “dꞌue ngahu denari doi melaa pudi”. He denari pa awe do uru, helaꞌu nga gaji he dèu tuka he lodꞌo.