1 Ima prijekor koji nije zgodan, i ima tko prešuti, i taj je razuman. 2 Ali bolje je koriti nego se gnjeviti, 3 i tko priznaje uklanja se poniženju. 4 Kao uškopljenik koji hoće razdjevičiti djevicu, takav je onaj tko hoće pravdu provesti nasiljem. 5 Ima tko šuti, pa se smatra mudrim, a drugoga mrze zbog brbljanja. 6 Ima tko šuti jer ne zna odgovoriti; drugi šuti jer čeka pravi čas. 7 Mudar čovjek šuti do zgodnog časa, a luđak i brbljavac propuštaju zgodu. 8 Tko odviše govori postaje odvratan, a tko je odviše slobodan postaje mrzak. 9 Netko u nesreći nalazi sreću, a gdjekoji dobitak postaje gubitak. 10 Ima dar koji ti ništa ne koristi i dar koji se dvostruko isplaćuje. 11 Ima slave koja vodi poniženju, a ima ljudi koji iz poniženja podignu glavu. 12 Netko kupi mnogo za malo novaca, a ipak plati sedmerostruko. 13 Mudrac stekne naklonost svojim riječima, dok luđaci prosipaju laske uzalud. 14 Bezumnikov dar ništa ti ne koristi, jer njegove oči traže sedmerostruk uzvrat; 15 on malo daje, a mnogo predbacuje, i kazuje na sva usta kao razglasitelj; danas daje u zajam, a sutra traži natrag: mrzak je takav čovjek. 16 Luđak veli: “Nemam prijatelja i ne primam zahvalnosti za svoja dobročinstva. 17 Zlobna su jezika svi koji jedu moj kruh.” Koliko puta i koliki izruguju takvoga! 18 Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku: tako opakima propast iznenada dolazi. 19 Čovjek neugodan - neumjesna je priča razvučena na ustima neodgojenih. 20 Mudra izreka ne vrijedi u ustima luda čovjeka, jer je ne kazuje u pravo vrijeme. 21 Gdjekoga siromaštvo čuva od grijeha: njegova spokoja ne remeti grižnja savjesti. 22 Mnogi sebi uništi život zbog lažna stida i upropasti se zbog luđakova mnijenja. 23 Netko zbog stida obeća štogod prijatelju i učini ga bez potrebe neprijateljem. 24 Gnusna je ljaga na čovjeku laž i uvijek je u ustima ljudi neukih. 25 Bolji je i tat nego onaj tko uvijek laže, a oba će baštiniti propast. 26 Laganje je sramotan običaj, i sramota lažljivčeva ostaje vječno s njim. 27 Mudar čovjek stječe ugled, i umnik je mio velikašima. 28 Tko obrađuje zemlju žanje obilnu žetvu, i tko znade ugoditi velikašima prašta mu se nepravda. 29 Darovi i pokloni zasljepljuju oči mudracima i kao brnjica na ustima zaustavljaju ukore. 30 Skrivena mudrost i neotkriveno blago, kakva korist od toga oboga? 31 Bolji je čovjek koji krije ludost svoju nego čovjek koji krije svoju mudrost.