2
Zato treba da mi svesrdnije prianjamo uz ono što čusmo da ne bismo promašili. Jer ako je riječ po anđelima izrečena bila čvrsta te je svaki prijestup i neposluh primio pravednu plaću, kako li ćemo mi umaći ako zanemarimo toliko spasenje? Spasenje koje je počeo propovijedati Gospodin, koje su nam potvrdili slušatelji, a suposvjedočio Bog znamenjima i čudesima, najrazličitijim silnim djelima i darivanjima Duha Svetoga po svojoj volji. Nije doista anđelima podložio budući svijet o kojem govorimo. Netko negdje posvjedoči: Što je čovjek da ga se spominješ, sin čovječji te ga pohađaš. Ti ga tek za malo učini manjim od anđela, slavom i časti njega ovjenča, njemu pod noge sve podloži. Kad mu, doista, sve podloži, ništa ne ostavi što mu ne bi bilo podloženo. Sad još ne vidimo da mu je sve podloženo, ali Njega, za malo manjeg od anđela, Isusa, vidimo zbog pretrpljene smrti slavom i časti ovjenčana da milošću Božjom bude svakome na korist što je on smrt okusio. 10 Dolikovalo je doista da Onaj radi kojega je sve i po kojemu je sve - kako bi mnoge sinove priveo k slavi - po patnjama do savršenstva dovede Početnika njihova spasenja. 11 Ta i Posvetitelj i posvećeni - svi su od jednoga! Zato se on i ne stidi zvati ih braćom, 12 kad veli: Braći ću svojoj naviještat ime tvoje, hvalit ću te usred zbora. 13 I još: Ja ću se u njega uzdati, i još: Evo, ja i djeca koju mi Bog dade. 14 Pa budući da djeca imaju zajedničku krv i meso, i sam on tako postade u tome sudionikom da smrću obeskrijepi onoga koji imaše moć smrti, to jest đavla, 15 pa oslobodi one koji - od straha pred smrću - kroza sav život bijahu podložni ropstvu. 16 Ta ne zauzima se dašto za anđele, nego se zauzima za potomstvo Abrahamovo. 17 Stoga je trebalo da u svemu postane braći sličan, da milosrdan bude i ovjerovljen Veliki svećenik u odnosu prema Bogu kako bi okajavao grijehe naroda. 18 Doista, u čemu je iskušan trpio, može iskušavanima pomoći.