7
Entumula ya Sitefaano
Awo okabona akira obukulu nʼabuulya oSitefaano ati, “Ebyo ebibakoba bati wabbengere bituuce?”
Omu kuwozyakwe eeri okabona nʼabo ababbairewo, oSitefaano nʼakoba ati, “Bayudaaya abainange na inywe abantu abakulu, mumpulisisyeku! Ozeiza waiswe oIbbulaimu oweyabbaire e Mesopotaamiya, awo ngʼakaali kuwulikira omu Kalani, oKibbumba owʼekitiisya yamubonekeire nʼamukoba ati, ‘Ozwe omu kyalo kyʼe waanywe era omu bantubo, oyabe omu kyalo ekinalikulungamya okwabamu.’+
“Nʼolwekyo oIbbulaimu nʼawulika okuzwa omu Mesopotaamiya, omu kyalo kyʼabantu abebeetanga bati Bakaludaayo, nʼawulikira omu Kalani. Oluzwanyuma lwa iteeye okufa, oKibbumba nʼamutoola omu Kalani nʼamulungamya okwiza omu kyalo kinu iswe omututyaime paka atyanu.+ Neye nandi nʼamuwaamu itakali erirye-okububwe, waire akatundu akeerya obuwanvu bwʼekigere ekimo. Neye nʼamusuubiza ati ekyalo ekyo nago kyalibba kikye, iye nʼabʼekiizukulukye abaliirawo, waire nga yabbaire akaali kusunaku mwana.+ OKibbumba yamukobere biinu ati, ‘Abʼekiizukulukyo balyaba ni batyama omu kyalo ekindi ekitali kyabwe ngʼabaizaizana, era eeyo balibasuuca abagalama, ni bababitya bundi okumala emyanka 400. Neye, nalisalira omusango era ni mbonereza eigwanga eryalibasuuca abagalama, neye oluzwanyuma lwʼebyo balizwayo ni baira bansinziranga omu kifo kinu.’++ Awo oKibbumba nʼakola endagaano nʼoIbbulaimu ngʼamukoba okukomola buli musaiza aliwo nʼabaliizawo omu kisitokye ngʼakamanyiciryo kʼendagaano nago. Nʼolwekyo, oIbbulaimu oweyabyaire oIsaka, yamukomoire oku lunaku olwomunaana ngʼabamalire okumubyala. Omu nkola enanyere eyo, oIsaka yena oweyakulire nʼabyala oYaakobbo, yamukomoire. OYaakobbo yena atyo nʼakomola abataanebe, abo abasuukire abazeiza baiswe abakulu omuzwa ebika byaiswe eikumi na bibiri.”+
“Abazeiza baiswe abakulu abo abataane ba Yaakobbo olwakubba bakwatiire omuganda waabwe oYusufu engongi, bamutundiremu nga bamugulya abantu abamutwaire omu bugalama omu kyalo kyʼe Misiri. Neye oKibbumba yabbaire naye,+ 10 nʼamulamya okuzwa omu kugadakwe kwonakwona. Yamuwaire amalabuki, nʼabba mukoda eeri oFalaawo okabaka wʼe Misiri, ekyazwiremu oFalaawo nʼamusuuca mwekubbemberi omu Misiri nʼomu lubirirwe lwonalwona.”+
11 “Oluzwanyuma, enzala enene nʼegwa omu Misiri mwonamwona paka nʼomu Kanani, nʼereeta okulaada kubitiriri ino, abazeiza baiswe ni bakayaku awokutoola ekyokulya ekimala.+ 12 Neye oYaakobbo oweyakiwuliireku ati omu Misiri waliyo ekyokulya, nʼatumayo abataane baabe baabbe. Era ogwo niigwo omulundi ogwasookeire nakimo abazeiza baiswe abakulu okwemaku omu Misiri. 13 Owebakangireyo okwabba oku mulundi ogwaiririireku, oYusufu ni yeemanyikisya egiri abagandabe, era nʼoFalaawo weyamanyiire olulyo lwa Yusufu.+ 14 Ebyo nga biwoire, oYusufu nʼatumisya okuleeta oiteeye oYaakobbo, nʼabʼolulyolwe bonabona okutwalirya aamo abantu 75.+ 15 Nʼolwekyo oYaakobbo ni baserengeta okwaba e Misiri okutyama eeyo, era oluzwanyuma iye nʼabazeiza baiswe abakulu abandi eeyo gibafeereire.+ 16 Abantu bʼe Isirairi owebabbaire bazwayo e Misiri, emirambo gyabwe ni bagiginga ni bagiirya e Sekemu, ni bagiteeka omu magombe gʼempuku oIbbulaimu ageyabbaire agulire okuzwa oku baizukulu ba Kamoli awo e Sekemu.”+
17 “Ekiseera owekyabbaire kiigerera, ebiseera oKibbumba omu yatuukirirya ekyo ekiyabbaire asuubizire oIbbulaimu, abazeiza baiswe ni babyalagana, ni babba bangi omu Misiri. 18 Awo kaisi ni waizawo omu kyalo kyʼe Misiri okabaka ogondi eyabbaire tamaiteku oYusufu.+ 19 Okabaka oyo nʼalebalebania abantu baiswe era nʼagadya ino abazeiza baiswe, ngʼabamumisya nʼabaana baabwe abaibo e nza ati bafe.”+
20 “Omu kiseera ekyo mubabyaliire oMusa era ngʼaboneka kusani omu maiso ga Kibbumba. Okumala emyeri misatu, bamulabiririranga mu kisito kya iteeye omu mbiso.+ 21 Owebamusengucirye ni bamuteeka e nza, omwala wa Falaawo niiye eyamwangaire, nʼamwetwalira nʼamukulya ngʼomwana owuwe okububwe.+ 22 OMusa ni bamwegesya amalabuki gʼaBamisiri gonagona, nʼabba wʼamaani omu biyatumulanga nʼomu biyakolanga.
23 “OMusa oweyayererye emyanka 40 egyʼobukulu, nʼasuna ekiseego omu mwoyogwe ekiti ayabe acaalireku aBaisirairi abainaye eedi egibabbaire. 24 Ngʼali eeyo, nʼabona omoiza kwibo nga waliyo oMumisiri amuliku amuluja, nʼabingiramu okubbeera oMwisirairi omwinaye nʼokunyaaŋa eeri oMumisiri, okwaba okweyaja ngʼamwitire. 25 OMusa iye yaseegere ati abagandabe bakitegeera bati oKibbumba ali kumukolesya okubanunula, neye ibo ekyo tibakitegeire. 26 Olunaku olwairireku, oMusa nʼagwerenkerera aBaisirairi babiri nga balwana, nʼagezyaku ati basyanie ngʼabakoba ati, ‘Basaiza inywe, muli boluganda; lwaki mulumyangana dala?’
27 “Neye omoiza waaku eyabbaire ali kunoja omwinaye nʼasindika eedi oMusa ngʼamukoba ati, ‘Naani eyakusuucirye omufugi era omulamuzi waiswe? 28 Otaka-so kunjita zena ngʼeizo owewaitire oMumisiri?’ 29 OMusa oweyawuliire ebyo nʼairuka, nʼawulikira omu kyalo kyʼe Midiyaani, era eeyo giyafumbiriirwe nʼabyala abaana abaisuka babiri.”++
30 “Nga wabitirewo emyanka 40, lumo oMusa yabbaire ali eeyo omu kitera, okumpi nʼolusozi oSinaayi, oKibbumba nʼamubonekera omu kifaananyi kya malaika, omu ndimi gyʼomusyo ogwabbaire gwakira omu kisaka neye nga tikiya. 31 Ekyo oweyakiboine ni kimwewunyisya ino. Oweyabbaire ooti aigerera yeetegereze, nʼawulira eigono lya Musengwa nga likoba liti, 32 ‘Ninze oKibbumba abazeizabo ogubasinzanga; oKibbumba wa Ibbulaimu, era wa Isaka, era wa Yaakobbo.’ Olwʼokutya okubitiriri okwabbaire okumukwaite, oMusa nʼatukuta ino era nʼakaya nʼokusetula amaisoge tete ati aloleyo.
33 “OMusengwa oKibbumba nʼamukoba ati, ‘Otoolemu ebiraitobyo olwakubba ekifo ekyo ekyoyemereiremu kyeru. 34 Dala nningiriire ni mbona ngʼabantu bange abali omu Misiri owebagada eino. Mpuliire okwekunga kwabwe, era njikire njize mbalamye. Aale atyanu, oize, nkutuma okangeyo e Misiri.’+
35 “OMusa dala oyo ogubabbaire bagaine okwikirirya nga bakoba bati, ‘Naani eyakusuucirye omufugi era omulamuzi waiswe?’ oKibbumba guyatumire, ngʼabitira omu malaika eyamubonekeire omu kisaka, abbe omufugi era omununuli.+ 36 Yabeekubbembeire okuwuluka omu Misiri era nʼakola ebyewunyisya nʼobumanyiciryo obwʼebyamagero omu kyalo kyʼe Misiri, nʼaadi nga bali oku Nyanza eNtukuliki, era nʼomukitera omu bamalire emyanka 40.”+
37 “OMusa onyere oyo niiye eyakobere aBaisirairi ati, ‘OKibbumba yalibasindikira onaabbi okuzwa omu bantu bʼeigwanga lwanywe nga nze, eyalibakobera ebibono bya Musengwa.’+ 38 Era oMusa onyere oyo niiye eyabbairewo aBaisirairi bonabona owebakumbaaniire omu kitera, ngʼali nʼomalaika eyatumwire naye oku lusozi oSinaayi. Niiye oyo eyabbaire nʼabazeiza baiswe, era niiye onyere oyo ogubakwatisirye ebibono ebirimu endagirira yʼokubbaawo omu bwomi obutawaawo okubituwa.”+
39 “Neye, abazeiza baiswe bagaine okumuwulisisya. Omu kifo kyʼekyo, ni bamwegaana era nʼomu myoyo gyabwe ni beegombanga kwirayo Misiri. 40 Bakobere Alooni bati, ‘Iswe otukolerewo amagasani agatwekubbembera nga tukangayo, olwakubba iswe oyo oMusa eyatutoire omu kyalo kyʼe Misiri titwemaitiire ekimutuukireku.’+ 41 Ekyo niikyo ekiseera owebeekoleire ekifaananyi ekiri ooti nyana. Era ni bakisadaakira ebisolo, era ni bakola emikolo egyʼokuwa ekifaananyi ekyo abanyere ekibeyeseire ekitiisya.+ 42 Atyo oKibbumba yena nʼabakubba omugongo, era nʼabaleka ni beemalira omu kusinza ebibbumbe ebiri angulu omwibbanga.+ Ekyo abo ekibakolere onaabbi Amosi yabbaire akitumwirekuuku e nyumaku eedi ngʼakoba ati oKibbumba akoba ati:
‘Bantu bʼe Isirairi,
neso aale ebisolo ebimwabbiraganga
nʼesadaaka egimwawangayo eibbanga
lyonalyona eryʼemyanka 40
egimwabbaire omwidungu mwabiwanga ninze!
43 Owemwatambulanga, eweema ya Kibbumba egimwaginganga e ngulu
ngʼeraga okubbaawo kwange akati mwinywe
timwabbaire muteekeremu kifaananyi kya nkuni waanywe oMoleki*
nʼonkota eyabbaire ekifaananyi kya nkuni waanywe oLefaani,
ebifaananyi byʼamagasani ebimwekoleire
kaisi oolwo mubisinzenge?
Nʼolwekyo naligira ni babadooma ni babatwala omu busibe+
eeyo e yala eino nʼokubita e Bbabbulooni.’
44 “Abazeiza baiswe nga bali omwidungu baabbanga nʼeweema eya Kibbumba eyaabbanga akamanyiciryo akalaga kati oKibbumba ali aawo nabo. Eweema eyo babbaire bagikolere ngʼoKibbumba oweyalagiire oMusa okugikola, era nga njeese mu kifaananyi oKibbumba ekiyabbaire amulagisiryeku.+ 45 Oluzwanyuma, abazeiza baiswe abo oYoswa abeyeekubbembeire bona owebamalire okubakwatisya eweema eya Kibbumba eyo, ni baiza nayo owebaingiriire omu kyalo ekyo okukitwala bakyefugire okuzwa oku mawanga oKibbumba ageyabbingiremu nga nʼabazeiza baiswe babona. Eweema eyo yasigaire omu kyalo ekyo paka omu biseera bya kabaka oDawudi.+ 46 Era oyo niiye oKibbumba oguyasiimire eino era eyasabire ati ayombekere oKibbumba oyo oYaakobbo oguyasinzanga enyumba eyenkalaakalira,+ 47 waire ngʼokabaka oSulemaani niiye eyairire nʼagyombeka.+
48 “Neye, newankubbaire nga bakolere ekyo, oKibbumba oNambulaku aMwagaagana, tabba mu nyumba abantu egibombeka, era dala ngʼonaabbi oweyakitumwire ngʼoMusengwa oKibbumba owaakoba ati:
49 ‘Eigulu niiryo entebe yange oku ntyama nga nfuga,
kaisi ekyalo ikyo ni kibba mukonkolo oku mpuumulirya ebigere.
Nyumbaki dala egimwezya okunnyombekera nʼentuukana?
Ooba wantuki dala awemwezya okunkolera mbeemu ni wantuukana?
50 Byonabyona ebyo ebiri angulu nʼansi tininze nabikolere?’ ”+
51 OSitefaano ni yeeyongera ati, “Bantu inywe abajeemu, abʼemyoyo egiri ooti gyʼabataikiririrya omu Kibbumba, era enkusyali egitawulisisya ebibono bya Kibbumba! Muli ooti bazeiza baanywe, olwakubba buliijo mugaana okugondera oMwoyo oMweru!+ 52 Oku banaabbi bonabona aale kulikuuku kadi moiza abazeiza baanywe ogubatayiigaanirye? Obanga baitire nʼabo bona abalagwire okwiza kwa Mweru wa Kibbumba atuukiriire, yena ogumwaliiremu olukwe ni mumwita. 53 Niinywe abasunire aMateeka ga Musa, ngʼabamalaika owebagalangiriire neye mukaire okugakwata.”
Bakubba oSitefaano amabbaale
54 AbʼaKakiiko owebawuliire ebyo, ni baizula eikabyo, era ni bamunyiigira ino. 55 Neye oSitefaano, eyabbaire omu kaseera ako aizwire amaani ga Mwoyo oMweru, nʼalola omwigulu, nʼabona ekitiisya kya Kibbumba nga kimesyamesya, era nʼoYesu ngʼayemereire aamo nʼoKibbumba omu kifo kyʼekitiisya eino. 56 OSitefaano nʼakoba ati, “Aale mubone! Mbona eigulu nga libiikukire, era mbona oMwana wa Muntu ngʼayemereire aamo nʼoKibbumba omu kifo ekyʼekitiisya eino.”
57 Awo bonabona omulundi gumo ni bakwata omu matwi gaabwe okugaigalawo nga baasyamika, era aamo ni bayoolookera oku Sitefaano, ni bamugwera. 58 Awo ni bamukulukuusa okumuwuluca omu kibuga, ni batandiika okumukubba amabbaale. Abo ababbaire bamukubba, ebizwalo byabwe ebyʼoku ngulu ni bʼabisisya omusaiza ogubeeta bati Sawulo abibakuumire.
59 Nga bakaali bamukubba amabbaale, oSitefaano nʼasaba nʼebibono binu ati, “Musengwa oYesu, otwale omwoyo gwange.” 60 Ekyazwiremu nʼagwa oku mazwige, nʼasaba maaminkirira ati, “Musengwa, obasoniye ekibbikibbi kinu.” Oweyamalire okutumula ebibono ebyo, nʼafa.
+ 7:3 7:2-3 Nta 12:1 + 7:4 7:4 Nta 11:31; 12:4 + 7:5 7:5 Nta 12:7; 13:15; 15:18; 17:8 + 7:7 7:7 Kuz 3:12 + 7:7 7:6-7 Nta 15:13-14 + 7:8 7:8 Nta 17:10-14; 21:2-4; 25:26; 29:31–35:18 + 7:9 7:9 Nta 37:11,28; 39:2,21 + 7:10 7:10 Nta 41:39-41 + 7:11 7:11 Nta 42:1-2 + 7:13 7:13 Nta 45:1,16 + 7:14 7:14 Nta 45:9-10,17-18; 46:27 + 7:15 7:15 Nta 46:1-7; 49:33 + 7:16 7:16 Nta 23:3-16; 33:19; 50:7-13; Yos 24:32 + 7:18 7:17-18 Kuz 1:7-8 + 7:19 7:19 Kuz 1:10-11,22 + 7:20 7:20 Kuz 2:2 + 7:21 7:21 Kuz 2:3-10 + 7:29 7:29 Kuz 18:3-4 + 7:29 7:23-29 Kuz 2:11-15 + 7:34 7:30-34 Kuz 3:1-10 + 7:35 7:35 Kuz 2:14 + 7:36 7:36 Kuz 7:5; 14:21; Kub 14:33 + 7:37 7:37 Ama 18:15,18 + 7:38 7:38 Kuz 19:1–20:17; Ama 5:1-33 + 7:40 7:40 Kuz 32:1 + 7:41 7:41 Kuz 32:2-6 + 7:42 7:42 Mat 4:1 * 7:43 7:43 OMoleki, yabbaire gasani wʼabantu bʼe Kanani nʼabʼe Foiniiki. 7:43 7:43 Yabbaire gasani wʼaBamisiri, era nga niiye OSitaani. + 7:43 7:42-43 Amo 5:25-27 + 7:44 7:44 Kuz 25:9,40 + 7:45 7:45 Yos 3:14-17 + 7:46 7:46 2Sa 7:1-16; 1Mi 17:1-14 + 7:47 7:47 1Ba 6:1-38; 2Mi 3:1-17 + 7:50 7:49-50 Isa 66:1-2 + 7:51 7:51 Isa 63:10 7:55 7:55 Ekifo kyʼekitiisya eino. Ooba, Oku lubba olwʼengalo endiiro eya Kibbumba.