13
Okwabula nʼokutuma oBbalunaba nʼoSawulo
Atyanu, omu kanisa yʼAntiyokiya mwabbairemu abakolanga gwʼokuwa bunaabbi okuzwa egiri oKibbumba aamo nʼokwegesya ebikwata oku kwikiririrya omu Yesu. Mwabo niimwo omwabbairemu oBbalunaba, nʼoSimyoni ogubakaliiryeku erya Mwirugazu, nʼoLuukiyo omubyale wʼe Kuleene, nʼoSawulo, nʼoManayeeni eyakuliire aamo nʼoKerode omufugi era nga balya onswa moiza. Lumo, nga bali omu kusinza oMusengwa nʼokusiiba, oMwoyo oMweru nʼabakoba ati, “Aale munjabulire oBbalunaba nʼoSawulo esaawa eenu, mubatongole okukola ekyo ekinabalondeire okunkolera owenabeeteire.” Kale okusaba nʼokusiiba owekwawoire, ni bateeka oku Bbalunaba nʼoSawulo engalo ngʼakamanyiciryo akalaga okubaawula nʼokubatongola, era ni babateera baabe bakole omulimo gwa Kibbumba.
OBbalunaba nʼoSawulo omu Kupulo
Ababiri banu, oBbalunaba nʼoSawulo, oMwoyo oMweru nga niiye abalungamya awokwaba nʼekyʼokukola, ni baserengeta oku mwalo e Serewukiya, egibakwatiire emeeri, ni bambuka okwaba oku kizinga e Kupulo. Owebatuuka eeyo, basibiire mu kabuga kʼe Salamiisi era ni batandiika okwegesyanga abantu baamu ekibono kya Kibbumba, omu makumbaaniro gʼaBayudaaya. Nga bakola ekyo, oYokaana oMaako yaabbanga nabo ngʼomubbeeri waabwe.
Batyo ni basala omu kizinga ekyʼe Kupulo okuzwa oku lubba olumo e Salamiisi paka owebaigukire oku lundi, omu kibuga e Paafo. Awo ni baajiryawo omusaiza oMuyudaaya eriinalye bati, Bbaalu-Yesu, eyabbaire omulogo era onaabbi owʼobubbeyi. OBbaalu-Yesu oyo yabbaire nʼenkolagana nsa ino nʼomufugi owʼekizinga ekyo, oSerugiyo Pawulo omusaiza eyabbaire omulabuki era abona mangu ebintu.
Lumo, omufugi oyo nʼatumisya bamwetere oBbalunaba nʼoSawulo ngʼekyataka kuwulisisyaku kibono kya Kibbumba. Era bona batyo ni baaba bamukobera obukwenda bwa Kibbumba. Neye oBbaalu-Yesu eribagaluca omu Luyonaani bati, Erima, nʼagezyaku okubaakanisya ngʼagezyaku okukaisya omufugi okwikiririrya omu Yesu. Awo oSawulo, ogubeeta oPawulo, ngʼaizwire amaani ga Mwoyo oMweru, nʼakanulira Erima amaiso, nʼamukoba ati, 10 “Onawulima iwe, oli ooti Sitaani onanyerenyeere era omulabe wʼobutuukirirye bwonabwona. Oizwire bubbeyi era nʼokulebalebania okwa buli ngeri. Tiwalirekeraawo okugotesya amazima agazwa egiri oMusengwa? 11 Aale oMusengwa ayaba okukubonereza, oyaba kufaamu amaiso, omale eibbanga nga toyezya kubona ekitangaala kyʼeisana naire.” Era amangu ago, ekisu nʼendikiirya ni bimususuka oku maiso era ni geebbuunaku. Nʼolwekyo Erima nʼatandiika okumamanta ngʼanoonia omuntu eyamukwataku oku ngalo amubbeere. 12 Omufugi oodi oweyaboine ebyo ebibbairewo, tiyasibiremu nʼaikiririrya omu Yesu, olwakubba okwegesya okukwata oku Musengwa kwamwewunyisirye ino.
AMawuliro aMasa omwAntiyokiya ekyʼe Pisiidiya
13 Ebyo nga biwoire, okuzwa e Paafo, oPawulo nʼabainaye ni baniina omu meeri eyabasomocerye okwaba omwitwale lyʼe Panfiriya, eeyo ni baiguka okutuuka e Peruga. Nga bali omu Peruga, iye oYokaana Maako nʼabalekawo, nʼairayo e Yerusaalemi. 14 Ibo beeyongerayo nʼolugendo, ni batuuka omu kibuga kyona bati Antiyokiya, ekyʼeedi oku nsalo nʼomutala gwʼe Pisiidiya.
Oku Saabbaato, ni baingira omwikumbaaniro lyʼaBayudaaya, ni batyama ni babba omu kusinza. 15 Omusomi wʼebitundu ebibatoolanga omu Mateeka ga Musa nʼomu Biwandiike byʼabanaabbi oweyamalire okubisoma, abakulu bʼeikumbaaniro ni batumira aba Pawulo omuntu abakobe ati, “Baganda baiswe, abba muli nʼobukwenda obwʼokwiryamu amaani obumuli nabwo obumutaka okuwa abantu, mutyo aale mutumule.”
16 OPawulo oweyasetukire, nʼagerya nʼengaloye okulaga abantu batege amatwi era nʼatandiika ati, “Baisirairi bainange na inywe abʼamawanga agandi abasinza oKibbumba, kaabbo mumpulisisyeku!
17 “OKibbumba aBaisirairi ogubasinza yalondere abazeiza baiswe okubba bantube, era nʼabasuuca eigwanga eryʼamaani owebabbaire nga bakaali baizaizana omu kyalo kyʼe Misiri. Oluzwanyuma, nʼabalaga amaanige amabitiriri omu kubatoolayo,+ 18 era nʼabba nabo omu kitera okumala emyanka ooti 40, ngʼabalabirira nʼokuguminkiriza eneebitya yaabwe embiibbi.+ 19 Yabawangulisirye amawanga musanvu agabbaire omu kyalo kyʼe Kanani, nʼagatoolaku eitakali lyago nʼaliwa abantube aBaisirairi ni lisuuka obusika bwabwe.+ 20 Ebyo byonabyona byabbairewo okubita omu myanka ooti 450. Era oluzwanyuma lwabyo, oKibbumba nʼabawa abalamuzi okubeekubbemberanga paka omu biseera bya Samwiri, eyabbaire onaabbi.+ 21 Ekiseera ekyo niikyo aBaisirairi omu bakobeire oSamwiri abalondere omuntu eyaabba okabaka waabwe. OKibbumba niiye okubalondera oSawulo omutaane wa Kiisi, owʼomu kika kya Bbenyamini, eyabafugiire emyanka 40.+ 22 Oweyamutoiremu obwesige nʼamutoolaku obwakabaka, nʼabairiryawo oDawudi okubba okabaka waabwe. Era, oDawudi oyo niiye oKibbumba oguyatumwireku ngʼamuwaana ati, ‘Nkivumbwire ngʼoDawudi omutaane wa Yese musaiza ayabira eino oku kukola ebyo omwoyo gwange ebigusiima. Yatuukiriryanga byonabyona ebintaka akole.’ ”+
23 “Kaisi okubitira omu kiizukulu kya musaiza oyo oDawudi, era ngʼekisuubize owekyabbaire, oKibbumba aleeteire oIsirairi oMulokoli, nga niiye oYesu. 24 NgʼoYesu akaali kuzwayo atandiike omulimogwe, oYokaana oMubatizi yalaabbire eeri buli Baisirairi abamuwuliranga, obukwenda ati bali nʼokwenenya ebibbibibbi byabwe, bababatize.+ 25 Era oweyabbaire yatira okumaliirirya omulimogwe, yakobere abantu ati, ‘Abba museega muti ninze oMasiya oyo aiza, ala tininze. Wazira waliwo ankiraku obwezye aali kwiza oluzwanyuma lwange, nze oguntasaanira okusibindula obusibiro bwʼengaitogye.’+
26 “Baganda bange era baizukulu ba Ibbulaimu, na inywe abatali ba Bayudaaya abasinza oKibbumba, obukwenda bunu obukwata oku kulokoka babutumire eeri niiswe swenaswena. 27 Abantu bʼomu Yerusaalemi aamo nʼabafugi baabwe tibamanyicirye oYesu bati niiye omulokoli, neenu ngʼomu kumusalira omusango gwʼokumukomerera babbaire batuukirirya bibono byʼabanaabbi, ebyo ebibasomanga buli ku Saabbaato. 28 Newankubbaire nga tibamwajiiryeku nsonga yonayona etuuca omuntu oku gwʼokufa, basabire oPiraato bati baite-bwiti oYesu.+ 29 Nga bamalire okutuukirirya ebyo byonabyona eBiwandiike byʼabanaabbi ebimutumulaku, ni wabbaawo abatoire omulambogwe oku musalabba, ni baguteeka omu magombe.+ 30 Neye oKibbumba nʼamuzuukiza, 31 era, nʼamala enaku nyingi kunu. Nʼokwebonekesya ni yeebonekesyanga eeri abo e nyumaku eedi abeyatambwire nabo okuzwa omu Galiraaya okuniinaniina e Yerusaalemi kaisi aize bamwitenge. Abo niibo atyanu abamanyikisya oYesu omu bantu bʼomwIsirairi nga babakobera ebimufaaku.+
32 “Na iswe swena tuli aanu kubatuucaaku Mawuliro aMasa tuti, ekisuubize oKibbumba ekiyasuubizire abazeiza baiswe, 33 ekyo ekyʼokuzuukiza oYesu atulokole era atufuge, nkikyo dala yakituukiririirye niiswe abaizukulu baabwe era na inywe abantu abandi nywenanywena. Ekinyere ekyo niikyo ekibawandiikireku omu Zabbuli ensuula eyokubiri ngʼoKibbumba atumula oku Yesu ati:
‘Oli Mwana wange,
olwatyanu nnangirira nti ndi Iteewo.’+
34 “Ekikakasa ngʼoKibbumba oweyamuzuukizire okutafa tete kiri mu bibono iye onyere ebiyatumwire ati:
‘Nalibawa enkabi egituukiriire era eginambulaku kubuusabuusa,
ntyo ngʼowenasuubizire oDawudi.’ ”+
35 Era, nʼomu Zabbuli egendi oDawudi akoba oKibbumba ati:
“ ‘Tiwaliganya omubiri gwʼoMweruwo okuvunda.’+
36 “Omu ngeri yonayona, aanu oDawudi yabbaire tiyeetumulaku niiye onyere olwakubba iye oweyamalire okutuukirirya omulimo oKibbumba oguyamutegekeire okukola omu biseerabye, yafiire, omulambogwe ni baguliika awali amagombe gʼabazeizabe, era ni guvunda. 37 Neye iye oyo oKibbumba oguyazuukizire amagino kadi kumulyaku.
38 “Nʼolwekyo boluganda inywe nywenanywena, mukitegeere muti okubitira mwekyo oYesu oyo ekiyakolere, ebibbibibbi byanywe bayezya okubibasoniya. 39 Okubita mwiye, nabuli amwikiririryamu bamutoolaku omusango gwʼebyo byonabyona ebiyabbengere omu maiso ga Kibbumba, ekintu aMateeka ga Musa ekigakaire okutuuca oku muntu yenayena agaabiraku. 40 Aale nʼolwekyo mwegendereze okutagaana obukwenda bwaiswe, kaisi tikyabatuukaku ekyo abanaabbi ekibawandiikire ngʼoKibbumba akoba ati:
41 ‘Mwetege, inywe abambityamu amaiso.
Mwawuninkirira owemwabona ekinakola, era mwajigirika,
olwakubba omu biseera byanywe, njaba okukola ekikole ekyentiisya
ekimutalyezya kwikirirya muti kityo dala wekiri,
nʼowewalibbaawo agezyaku okubalonserya.’ ”+
42 OPawulo nʼoBbalunaba owebamalire okutumula ebyo, ni bawuluka omwikumbaaniro. Abantu ni babasaba baire oku Saabbaato eiririraku beeyongere okubakobera ebibono ebyo. 43 Era olukumbaana owerwasansukaine, bangi oku bakumbaaniranga awo, aBayudaaya nʼaBatali Bayudaaya ababbaire baingiire ediini yʼeKiyudaaya, ni basengererya oPawulo nʼoBbalunaba. Omu kulonsya nabo, oPawulo nʼoBbalunaba ni babasisiitira beekalangulire omu kwesiganga Kibbumba eyabakwatiire ekisa.
44 Oku Saabbaato eyaiririireku, kumpi ooti ekibuga kyonakyona kiweeyo, ni baiza okwikumbaaniro beezye okuwulisisyaku ekibono kya Kibbumba oPawulo nʼoBbalunaba ekibalaabba. 45 Neye ibo abeekubbemberi bʼaBayudaaya owebaboine ekiziima kyʼabantu ekikwalaime awo, engongi ni gibakwata, ni batandiika okuzumiririra nʼokwakanisya ebyo oPawulo ebyakoba.
46 Neye ibo oPawulo nʼoBbalunaba ni bakala amaiso ni babairamu bati, “Kyabbaire kitwetaagisya tusooke tulaabbe ekibono kya Kibbumba eeri niinywe. Neye atyanu nga inywe abanyere owemukigaine era ni mwetwala ngʼabatasaaniire okusuna obwomi obutawaawo, swena tucuukire atyanu owasaya tumuteeka ku Batali Bayudaaya. Abo betubba tukobera obukwenda bunu. 47 Nti ekinyere ekyo niikyo oMusengwa ekiyatulagiire okukola oweyakobere ati:
‘Nkulondere obbe ngʼekitangaala ekyaka nʼeeri aBatali Bayudaaya,
kaisi obbe kisinde omunabitira okutuuca eeri buli muntu aali oku kyalo,
obukwenda obukwata oku ngeri egibeezya okulokoka.’ ”+
48 Ibo abantu aBatali Bayudaaya owebawuliire ebibono ebyo, ni baizula eisangaalo era ni bawuujanga ekibono kya Kibbumba ngʼowekiri ekisa eino. Era, abo bonabona oKibbumba abeyabbaire ategekeire okusuuka abaikirirya baikiririirye omu bukwenda obukwata oku Yesu, obubatuuca oku kusuna obwomi obutawaawo.
49 Ekibono kya Kibbumba ni kisaalaana omu kitundu kyʼekyalo ekyo mwonamwona. 50 Neye abeekubbemberi bʼaBayudaaya, ni bacoolesya abamo oku basaiza abatyami bʼomu kibuga oomwo abakulu era abʼekitiisya aamo nʼabakali abatya oKibbumba era abafuma. Abamo kwabo ni bacoolesya abantu okuyiigaania oPawulo nʼoBbalunaba era ni bababbingirira okuzwa omu kitundu kyabwe. 51 Nʼolwekyo, oPawulo nʼoBbalunaba niiye okwekunkumulyaku enkungu gyʼoku bigere byabwe ngʼakamanyiciryo akalaga okweyambulya enkolagana nʼabo abababbingire, batyo ni beeyabira omwIkoniya.+ 52 Ebyo nga biri awo, eenu abaikirirya ba Yesu ababbaire omwAntiyokiya ni beeyongeranga okwizula eisangaalo, oMwoyo oMweru nga wabawa amaani.
+ 13:17 13:17 Kuz 1:7; 12:51 + 13:18 13:18 Kub 14:34; Ama 1:31 + 13:19 13:19 Ama 7:1; Yos 14:1 + 13:20 13:20 Bal 2:16; 1Sa 3:20 + 13:21 13:21 1Sa 8:5; 10:21 + 13:22 13:22 1Sa 13:14; 16:12; Zab 89:20 + 13:24 13:24 Mak 1:4; Luk 3:3 + 13:25 13:25 Mat 3:11; Mak 1:7; Luk 3:16; Yok 1:20,27 + 13:28 13:28 Mat 27:22-23; Mak 15:13-14; Luk 23:21-23; Yok 19:15 + 13:29 13:29 Mat 27:57-61; Mak 15:42-47; Luk 23:50-56; Yok 19:38-42 + 13:31 13:31 Bik 1:3 + 13:33 13:33 Zab 2:7 + 13:34 13:34 Isa 55:3 + 13:35 13:35 Zab 16:10 + 13:41 13:41 Kab 1:5 + 13:47 13:47 Isa 42:6; 49:6 + 13:51 13:51 Mat 10:14; Mak 6:11; Luk 9:5; 10:11