29
A Hesekia na Taovia Tsapakae tana Juda
(2 Taovia Tsapakae 18:1-3)
1 Ma Hesekia e lia na taovia tsapakae tana Juda kalina e rukapatu tsege na ngalitupana, me tagao i Jerusalem i laona e rukapatu siu na ngalitupa. Ma na tinana, aia ko Abija na dalena daki a Sekaria.
2 Maia e muritaonia nina aqodou a David na mumuana, me naua moa na omea e dou i matana na Taovia.
Ara Pungua na Vale Tabu
3 Mi tana kesanina vula tana ngalitupa murina a Hesekia e lia na taovia tsapakae, maia e sangavitugugira na matsapakapuna na Vale Tabu, me aqosi vaolusigira tugua.
4 Maia e soasaigira kesa na alaala na manetabu ma na Levite tana pakokana na Vale Tabu tabana i longa,
5 me goko vanigira i tana. Me tsaria, “Igamu na Levite kamu naua na vovorona na suisui, ma kamu pungua me ke gini maletugua nina Vale Tabu na Taovia aia niqira God igira na mumuamui. Kamu adiligitania na Vale Tabu pipi sui lakalaka na omea e bausia.
6 Igira na mumuada igita ara tau nogo totukakai i konina na Taovia nida God mara naua moa na omea e tau dou i matana. Ara sove tania mara piloligi tania na nauna i tana aia e totu.
7 Mara vongo kapusigira na matsapana na Vale Tabu, mara matesigira na laeti, mara tau kodoa na bulunagai uruuru se kara savorigira na savori-kodokodo i laona nina Vale Tabu na God ni Israel.
8 Mi tana rongona nogo na omea vaga ia, ma na Taovia e gini kore loki sosongo vanigira na tinoni tana Juda mi Jerusalem, ma na omea aia e naunogoa vanigira ara gini beke mara gini matagu na tinoni sui. Migamu segenimui nogo amu donagininogoa na omea sui girani.
9 Igira na tamada ara mate nogo tana vailabu, migira na tauda ma na daleda ara aditsekavanogira nogo.
10 “Mi kalina ia inau au padâ kau naua kesa na vaitasogi kolua na Taovia na God ni Israel, gana ke gini tau goto kore vanigita igita.
11 Dalequ gamu, kamu laka goto na kisâ. Igamu nogo aia na Taovia e viligamu kamu kodoa na bulunagai uruuru vania ma kamu raqagira na toga tana samasama vaniana.”
12-14 Igirani nogo na soaqira na Levite ara saikolu i tana:
Kaira a Mahat na dalena a Amasai, ma Joel na dalena a Asaria tana duli konina a Kohat
Kaira a Kis na dalena a Abdi, ma Asaria na dalena a Jehalelel tana duli konina a Merari
Kaira a Joa na dalena a Simna, ma Eden na dalena a Joa tana duli konina a Gerson
Kaira a Simri ma Jeuel tana duli konina a Elisapan
Kaira a Sekaria ma Matania tana duli konina a Asap
Kaira a Jehuel ma Simei tana duli konina a Heman
Mi kaira a Semaia ma Usiel tana duli konina a Jedutun.
15 Ma na mane girani ara tû mara soasaigira gaqira aqokolu igira na Levite tavosi, migira sui ara naua na vovorona na suisui gana kara gini male me ke ulagaqira na nauana niqira aqo tabu. Mi muri, vaga nogo na taovia tsapakae e ketsaligira kara naua, ara tuturiga na punguana na Vale Tabu ke gini maletugua taoninogoa nina Ketsa na Taovia.
16 Migira na manetabu ara sage i laona na Vale Tabu kara ba pungua, mara kalagailigigira i tano tana pakokana na Vale Tabu na omea sui lakalaka ara kaulinaqu i matana na lotu. Migira na Levite ara adigira mara ba tsonigira sui tana poi ni Kidron.
17 Ara tuturiga na aqo ia tana kesanina dani i laona na kesanina vula, mi tana alunina dani ara suilavagini saikesalia, kolugotoa na kovokovo i matana na Vale Tabu. Mi muri, mara aqo i laona alu goto na dani tsau tana sangavulu ononina na dani tana vula ia, na vangarauana na Vale Tabu vania na samasama.
Ara Tabutugua na Vale Tabu
18 Migira na Levite ara vano i konina a Hesekia na taovia tsapakae, mara tsarivulagi vania na vavanona niqira aqo “Igami ami suilavagininogoa na punguana na Vale Tabu popono, kolugotoa na belatabu agana na savori-kodoputsa, ma na bela gana na sauana na bredi tabu, migira sui goto niqira vangana babâ.
19 Mami adivisumaigira goto pipi sui na vangana na Vale Tabu aia Ahas na taovia tsapakae e tsoniligigira kalina aia e piloligi tania God, migami ami balogira vaolutugua, mara totu sui i matana nina belatabu na Taovia.”
20 Mi tana ma Hesekia na taovia tsapakae e tû tsaku, me soasaigira na tinoni lokiloki tana verabau ia, mara vano sui tana Vale Tabu.
21 Mara adigira vitu na buluka mane, me vitu na sipi mane me vitu na dalena sipi, me vitu na naniqoti mane, gana na sausau na sese mateqira niqira sasi igira i laona nina tamadale na taovia tsapakae, migira sui na tinoni tana Juda, ma na mani punguana na Vale Tabu. Ma na taovia tsapakae e ketsaligira na manetabu igira na kukuana a Aaron, kara savorigira na omea tuavati girani vaga na kodoputsa i kelana na belatabu.
22 Migira na manetabu ara ida talu ara matesigira na buluka mane, mi muri mara matesigira na sipi mane, mi muri bâ mara matesigira goto na dalena sipi, mara adia na gabuqira mara tsirika bâ tana belatabu.
23 Mi muri tsotsodo mara adigira na naniqoti mane i matana na taovia tsapakae ma na tinoni ara mai na samasama, migira sui ara moloa na limaqira tana gotuqira na naniqoti.
24 Mi muri, migira na manetabu ara matesigira goto na naniqoti mara qetu bâ na gabuqira i kelana na belatabu ngiti savori gana na sese, na mani sese mateqira niqira sasi na tinoni sui, rongona na taovia tsapakae e ketsaligira nogo kara naua na savori-kodokodo ma na sausau na sese mateqira na tinoni sui tana Israel.
25 Ma na taovia tsapakae e murigira na omea na Taovia e ketsaliginia a David na taovia tsapakae tana ka mangaqira a Gad nina propete na taovia tsapakae, ma Natan na propete; me mologira na Levite kara tû babâ tana Vale Tabu kolugira niqira tsetsê ma niqira itai tatangi ma niqira uete,
26 igira na omea vaga nogo a David e gini aqo i sau. Migira na manetabu ara tutû goto i tana kolugira niqira tavuli.
27 Ma Hesekia e moloketsa vanigira kara tuturiga na savori-kodokodo; mi kalina ara tuturiga na savoriaqira, migira na toga ara linge na tsonikaeana na Taovia, mara uvigira niqira tavuli mara taigira niqira omea tatangi sui.
28 Migira sui ara totu i tana ara sanga na samasama, me babâ moa na linge ma na tatangina na omea tatangi poi tsau ara kodogira sui na savori-kodokodo.
29 Mi muri, ma Hesekia na taovia tsapakae migira sui lakalaka na toga ara tsuna tuturu mara samasama vania God.
30 Ma na taovia tsapakae, migira na tinoni lokiloki, ara tsarivanigira na Levite kara linge vania na Taovia na linge na tsonikae ara ka maregira kaira a David ma Asap na propete. Mi tana, migira sui lakalaka ara linge tana magemage loki kalina ara tsuna tuturu mara samasama vania God.
31 Ma Hesekia e tû me tsarivanigira na toga, “Igamu amu totu male nogo taonia na vovorona na lotu, bâ, mi kalina ia kamu adimaigira na vangana gana na kodoputsa na mani soadouana na Taovia.” Migira ara rongomangana mara visana vidaqira ara pabogotoa niqira omea tuavati gana na savori-kodokodo.
32 Ara adimaigira vitu sangavulu na buluka mane, me kesa sangatu na sipi mane, me ruka sangatu na dalena sipi ngiti savori-kodokodo vania na Taovia;
33 mara adimaigotoa ono sangatu na buluka mane me tolu toga na sipi gana na sausau tangomana na tinoni kara ganipatâ na turina.
34 Migira na manetabu ara tau danga mara gini tau tangomana na matesisuiaqira na omea tuavati, migira na Levite ara ba sangagira poi tsau kalina e sui na aqo ia, mara visana goto na manetabu tavosi ara naua na suisui ti kara male me ke gini ulagaqira na nauana na aqo na lotu. Igira na Levite ara madodo bâ na nauana na suisui liusigira na manetabu.
35 Niqira aqo nogo na manetabu na sauana na savori-kodokodo, ma na reitutuguana goto na aqona na kodoana na seregana na sausau tangomana na tinoni kara ganipatâ na turina, ma na qetuana na uaeni ara saukolua na savori-kodokodo tana belatabu.
Me vaga ia me tuturiga tugua na aqona na samasama i laona na Vale Tabu.
36 Ma Hesekia na taovia tsapakae migira na toga sui ara gini mage sosongo, rongona God nogo e sangagira te ara nautsakua na aqo sui girani.