27
A Iesu i Matana a Pilate
(Marko 15:1; Luka 23:1-2; Ioane 18:28-32)
1 Mi tana matsaraka rovorovo, migira sui na taovia na lotu ma na tinoni loki ara vorogokona na matesiana a Iesu.
2 Mara baa, mara soria na limana, mara tudumivanoa i matana a Pilate, aia niqira taovia tagaovera igira na Roma.
Na Mateana a Iudas
(Aqoaqo 1:18-19)
3 Mi kalina a Iudas, aia e sauligia a Iesu, e reia laka ara pedevaninogoa a Iesu ke mate, maia e padasavia nina sasi, me tuu, me ba tusuvisugira na tolu sangavulu na qolo vanigira na taovia na lotu ma na tinoni loki.
4 Me tsaria, “!Inau au sasi loki sosongo! !Au tsabiria na gabuna na mane tsalapo dou e tau tsukia sa sasi!”
Migira ara tsarivania, “?Ma nagua vanigami igami? !Igoe segenimu moa ko reia!”
5 Ma Iudas e tsonivisugira na qolo sui tana Vale Tabu, me baa, me ligoti segenina.
6 Migira na taovia na lotu ara tsakogira na qolo, mara tsaria, “Igirani na qolo na gabu. Me vali tana nida Ketsa na molosageaqira tana mani moloqolo na Vale Tabu.”
7 Mi tana ara vaigokovigi matena nagua kara nauginia na qolo ia. Mara pedea laka kara voliginia kesa na butona kao e tamanina kesa na mane e aqosi popovatu, mi tana nogo kara qilugira na tinoni tau na Tsiu, igira ara mai mate i Jerusalem.
8 Me tu kalina ara volisuia na kao ia, me tsau mai i dani eni, mara soaginia tana nauna ia “Na Kao na Gabu”.
9 Mi tana nogo e gini manatovu na goko e katemai idanogoa a Jeremia na propete, kalina aia e tsarivaganana iani: “Ara adigira tolu sangavulu na qolo siliva, aia nogo na dangana igira na tinoni ni Israel ara pedea kara voliginia na mane ia.
10 Mara tsonia na qolo ia na voliginiana nina butona kao kesa na mane e aqosi popovatu. Vaga nogo e ketsaliau na Taovia.”
A Pilate e Torogoko Konina a Iesu
(Marko 15:2-5; Luka 23:3-5; Ioane 18:33-38)
11 Ma Iesu e tutuu i matana a Pilate na taovia tagaovera ni Roma, maia e lavegoko i konina. Me veisuaa, “?Egua, laka niqira Taovia Tsapakae nomoa na Tsiu igoe?”
Ma Iesu e tsaria, “Migoe nogo o tsaria.”
12 Migira na taovia na lotu ma na tinoni loki ara tsonia danga niqira goko na keli tana rongona ia, ma Iesu e tau goto tuguvisu vanigira niqira goko.
13 Me tuu a Pilate, me goko vania a Iesu me tsaria, “?Megua, laka igoe o tau rongomia e danga sosongo niqira goko na keli ara naua vanigo?”
14 Ma Iesu e mui lee moa, me tau goto goko. Mi tana e gini beke sosongo na Taovia Tagaovera ni Roma.
Ara Pedea a Iesu Ke Mate
(Marko 15:6-15; Luka 23:13-25; Ioane 18:39–19:16)
15 Me pipi ngalitupa tana tagu na Paseka vaga ia, ma na taovia tagaovera ni Roma e lavu na nusileana kesa na tinoni e totu tana vale sosori, aia igira na toga ara vili segenia.
16 Mi tana tagu ia, e totu tana vale sosori kesa na mane ara donaginia na tinoni sui laka e tau kuti na tsutsukibo sailagi, a Barabas na asana.
17 Mi kalina ara saikolu igira na toga, ma Pilate e veisuagira, “?Laka asei ka vidaqira kaira amu ngaoa inau kau nusilea vanigamu? ?Laka a Barabas, se a Iesu aia ara soaginia na Mesia?”
18 Ma Pilate e dona nogo laka igira na Taovia na Tsiu ara raqamaia a Iesu i matana rongona igira ara masugu lee vania moa.
19 Mi kalina a Pilate e tototu moa tana nina sasana na pede, ma na tauna e mologokomai me tsarivania, “Ko laka saikesa na nauvaniana sa omea seko na mane tsalapo dou sosongo ia. Aia e tau nausekolia sa omea. Rongona e kesa tana niqu bolebole i bongi inau au reia, mau gini rota loki na padana.”
20 Migira na taovia na lotu ma na tinoni loki ara raigira na toga kara nongia a Pilate ke nusilea a Barabas, me ke pedea a Iesu ke mate.
21 Ma Pilate e veisuagira tugua na toga, “?Masei ka vidaqira karani amu kilia kau nusilea vanigamu?”
Migira ara tsaria, “!Ko nusilea a Barabas!”
22 Maia Pilate e veisuagira, “?Ma nagua kau nauvania a Iesu, aia ara soaginia na Mesia?”
Migira sui ara gokovisu mara tsaria, “!Pogalobatia tana gai ulutaligu!”
23 Ma Pilate e veisuagira, “?Ma na sasi gua e naua ngana?”
Migira ara guguu loki mi gotu na lioqira, mara tsaria, “!Pogalobatia tana gai ulutaligu!”
24 Mi kalina a Pilate e reigadovia laka e utu nogo ke managana na utusiaqira, me laka e varangi nogo ke taratsi na kore loki, maia e tuu, me adia na koo, me vuliginia na limana i mataqira na toga me tsaria, “Au male i matamui, laka e tau niqu pede inau tana mateana na mane iani. !Igamu segenimui nogo nimui pede!”
25 Migira sui na toga popono ara gokovisu mara tsaria, “!Molovanigami nogo igami migira na dalemami, kami gini loaga na gabuna na mane ia!”
26 Te e tuu a Pilate, me nusilea vanigira a Barabas. Me molo baa a Iesu vanigira nina mane vaumate kara ramitsia, ma kara pogalobatia tana gai ulutaligu.
Igira na Mane Vaumate Ara Tsirigana a Iesu
(Marko 15:16-20; Ioane 19:2-3)
27 Migira nina mane vaumate ara adisagea a Iesu i laona na valena a Pilate. Mara saimai sui igira na mane vaumate, mara tupolia a Iesu.
28 Ara tsoraligi vania na polona segeni, mara sageli vania kesa na polo tsitsibora katsi.
29 Mara virigia na itai kokonaga, mara sagelaginia tana lovana a Iesu, mara moloa na ade tana limana madoa. Mi muri, mara tsunatuturu i matana, mara tsirigana. Mara tsarivania, “!Ke mauri oka niqira Taovia Tsapakae na Tsiu!”
30 Ara tsuvelia, mara adia na ade i limana, mara labuginia na lovana.
31 Mi kalina ara gilugana sui vaga ia, mara tsoraligi vania na polo tsitsibora katsi, mara sageli vanitugua na polona segeni. Mi muri mara tudumivanoa tana nauna tana kara ba pogaa tana gai ulutaligu.
Ara Pogaa a Iesu Tana Gai Ulutaligu
(Marko 15:21-32; Luka 23:26-43; Ioane 19:17-27)
32 Mi kalina ara vavano, mi sautu ara tsodoa kesa na mane ni Sirene, a Simon na asana. Migira na mane vaumate ara raia a Simon ke sangaa a Iesu na kalagaiana nina gai ulutaligu.
33 Mara maitsau kesa tana nauna i tana ara soaginia i “Golgota”, ma na rongona na soa ia, “Na Tsitsivina Lova”.
34 Mi tana ara sauvania a Iesu na uaeni ara lalo koluginia kesa na vatana na ko vavai. Maia e inuvidana moa, me sove goto na inuviana.
35 Mi muri, mara pogaa a Iesu tana gai ulutaligu, mara tuu, mara adia na polona, mara tsonikutsu matena tana daesi.
36 Me sui, mara totu i lao tana, mara pipitua.
37 Me kesa na pava ara pogaa i gotu gana ngongo dato tana lovana, ara marea i konina na goko vaga iani: “Iani a Iesu, niqira Taovia Tsapakae na Tsiu.”
38 Mi muri, mara pogakaira goto ruka na tukatso kolua a Iesu, kesa tana madoana me kesa tana maulina.
39 Migira na tinoni ara liuputsi tana nauna ia, ara lengulengu lovaqira vania a Iesu, mara tsirigana mara tsarivania,
40 “!Igoe nogo ri, o tsaria laka ko toroveoa na Vale Tabu, mo ko logovisutugua i laona ke tolu moa na dani! !Baa, ko maurisi segenimu kalina ia! !Ti vaga igoe na Dalena God, mo ko tsunamai tania na gai ulutaligu!”
41 Migira goto na taovia na lotu ma na tarai na Ketsa ma na tinoni loki, ara galea mara tsaria,
42 “!Eo, aia e maurisigira rago na tinoni tavosi, me utu lelee vania ke maurisi segenina! ?Me laka niqira Taovia Tsapakae nogoria igira na Israel ngana? !Me ti aia nogo ia, me ke tsunamai tania na gai ulutaligu kalina ia, migita ka gini tutunina!
43 Aia e norua God, me tsarisegenina laka aia na Dalena God. !Eo, vaga ia, ma ka reia ti God ke maurisia kalina ia!”
44 Mi kaira goto na tukatso ara pogakaira kolua a Iesu tana, ara ka pea vaganana goto ia.
Na Mateana a Iesu
(Marko 15:33-41; Luka 23:44-49; Ioane 19:28-30)
45 Mi tuu tana niaso vota, ma na rodo e tsavua na vera popono, me tsau tana tolu na aso.
46 Mi tana varangi na tolu na aso, ma Iesu e gudato me tsaria, “?Eli, Eli, lema sabaktani?” Ma na rongona na goko vaga ia, “?Niqu God, niqu God, egua ti o mololeau?”
47 Me visana vidaqira na tinoni ara totu tana ara rongomia e goko vaga ia, mara tsaria, “!Aia e soaa a Elija!”
48 Me kesa vidaqira e ulo baa, me adia na mamasa, me lumia tana ko vavai, me tsukia tana ade, me saukaea vania a Iesu, laka ke inuvia.
49 Migira na tinoni tavosi ara tongoa mara tsaria, “!Laka mavi, vata ma ka reitalua laka ti a Elija ke mai me ke maurisia!”
50 Ma Iesu e guloki kesa goto kalina. Mi tana e sui na mamagona.
51 Mi tana tagu tsotsodo ia, ma na polo katsi e tsautsau tana Vale Tabu e tavongani taratsivota tuu i gotu me tsau i lao. Me kasi loki na vuluge, mara tapavota na vatu loki.
52 Mara tavongani ova na qiluqira danga na tinoni dou ara mate oka nogo, mara maurivisutugua.
53 Mara tuu tania na qiluqira, mi kalina e maurivisutugua a Iesu, migira ara vano i laona na Vera Tabu ni Jerusalem, mara laba malemale vanigira na tinoni danga.
54 Mi kalina aia niqira taovia na alaala na mane vaumate, kolugira ara totukolua tana mara pipitua a Iesu, ara vatsangia na vuluge, mara reia pipi sui na omea ara laba tana, ara gini matagu mate mara tsaria, “!E mana nomoa laka na Dalena God manana aia!”
55 Mara danga goto na daki ara totu tana. Ara tutuu ao tetelo, mara morosigira na omea ara laba. Igira nogo na daki ara tsarimurina a Iesu tumai nogo i Galilii, mara sangaa.
56 Mi laoqira na daki gira, ko Maria Madalena, ma ko Maria ka tinaqira a Iakobo ma Iosepo, ma ko Salome na tauna a Sebedi.
Na Qiluana a Iesu
(Marko 15:42-47; Luka 23:50-56; Ioane 19:38-42)
57 Mi tana ngulavi ia, me mai laba kesa na mane ni Arimatea, e tamanina danga nina omea. A Iosepo na asana na mane ia, maia e kesa goto gana duli a Iesu.
58 Me ba laba i konina a Pilate, me nongia na konina a Iesu. Ma Pilate e mologokona laka kara tusua na konina a Iesu vania a Iosepo.
59 Ma Iosepo e aditsunaa na konina a Iesu, me tsaboroginia na polo sere vaolu.
60 Me molosagea i laona nina vatuluma segeni nogo ia, e vasini kavia moa tana maragova. Me kelia kesa na vatu loki, me vongoginia na mangana na vatuluma. Me moloa tana, me vano ia.
61 Ko Maria Madalena, me kesa goto na Maria ara ka tototu gana ngongo na vatuluma, mara ka momoro.
Na Mane Vaumate Ara Totupitua na Vatuluma
62 Mi tana dani ngana, me gado na Dani na Sabat, migira na taovia na lotu ma na Parisii ara ba laba konina a Pilate, mara tsarivania,
63 “Taovia, ami padatugua kesa nina goko na mane vanga pero ia e tsaria kalina aia e mamauri moa. E tsaria laka i murina tolu moa na dani, maia sauba ke maurivisutugua tania na mate.
64 Maia nogo na rongona ti ami pada laka e dou ko ketsaligira ke visana na mane vaumate, ma kara ba totupitua na vatuluma tsau tana tolunina dani. Rongona igira gana duli kara tau mai dodo, ma kara komia na konina, mi muri ma kara tsaria vanigira na toga laka aia e maurivisu tania na mate. Ma ti kara nauvaganana ia, ma na pero vaga ia, sauba ke seko sosongo baa liusia na kesanina pero aia e naunogoa tana idana.”
65 Ma Pilate e tsaria, “Baa, ma kamu adigira ke visana na mane vaumate, ma kamu matalidoua na vatuluma.”
66 Migira ara tuu mara vano, mara kakaisia na vatu loki tana mangana na vatuluma, mara mologira na mane vaumate kara totupitua na vatuluma.