7
Njaabaaki dow fii dewngal
Joonin, mi jaaboto on dow ƴamɗe ɗe mbinndanɗon kam. No wooɗi tawee gorko anndaa debbo. Amma, ngam hiinude neɗɗo mooɗon fuu jeenu, no haani gorko fuu dewla debbo gooto, debbo fuu duu gorko gooto haɓɓana ɗum. Gorko fuu no haani humta haaju deekum, debbo fuu duu humta haaju gorum. Debbo jeyaa ɓanndu mum, amma gorum jeyii ndu. Gorko duu jeyaa ɓanndu mum, amma deekum jeyii ndu. To neɗɗo mooɗon fuu faddoo hoore mum he banndum, se hanaa nii on caawodir potuɗon, dow wakkati seɗɗa mo ittuɗon ngam du'aade. Amma ko ƴaari wakkati oo, to neɗɗo mooɗon fuu faddoo hoore mum he banndum nde hanaa non neɗɗo mooɗon fuu heppan jogaade hoore mum, Seyɗan heɓa laawol sii'aade on.
Nder ko mbi'umi ɗum, mi walaa miɗo tilsina on, amma mi walaana miɗo eela on. Ko ɓurmi hiɗude woni neɗɗo mooɗon fuu jooɗo haɓɓaay hano am. Amma neɗɗo fuu he kokkal ngal Alla hokki ɗum. Woɓɓe keɓi iri ngalɗoo, woɓɓe duu iri ngaltoo.
Miɗo wi'a on, onon ɓe ndewlaay, ɓe ndewlaaka he rewɓe ɓe goriraaɓe mum'en maayi, nde nii on njooɗake hano am on ndewlaay naa on ndewlaaka no ɓuri. Amma nde nii on mbaawaa jogaade ko'e mooɗon, ko ɓuri woni ndewlee, ngam to suuno jeenu torru on.
10-11 Onon rewɓe wonɓe nder cuuɗi mum'en miɗo wi'a on : « Debbo haanaa seeda he gorum. Non duu gorko haanaa seera deekum. »* Tilsinoore ndee hanaa tilsinoore ƴuwaana to am, miin Pol, amma nde tilsinoore ƴuwne to Iisa, Joomiraawo meeɗen. Amma nde tawi debbo gom seedi he gorum duu, o jooɗoro non, to o tefu ɓaŋeede amma o tefa, o fota he makko.
12 Har ko daarata onon horiiɓe miɗo wi'a on miin he hoore am : Nde nii goonɗinɗo Iisa gom no woodi deekiiyo mo goonɗinaay, ko debbo oo jaɓi wuurdude he makko, to o seeru debbo oo. 13 Naa nde nii debbo goonɗinɗo gom no woodi goriiyo mo goonɗinaay, ko gorko oo jaɓi wondude he makko, to debbo oo seeru he gorum. 14 Sabu gorko mo goonɗinaay oon no laaɓinee har ɓanngal mum he deekum goonɗinɗo, kaden duu debbo mo goonɗinaay kam duu no laaɓinee har ɓanngal mum he gorum goonɗinɗo. Nde nii hanaano nii he banndum nden ɓiɓɓe mooɗon laaɓintaakeno. Amma joonin ɓe laaɓuɓe.
15 Nde nii mo goonɗinaay gom no hiɗi seera goonɗinɗo gom, o seera mo. Nden kay debbo naa gorko goonɗinɗo oon, walaa fuu ko haɓɓodiri ɗum he mo goonɗinaay oon. Ngam Alla noddi en faa mbuurden he jam. 16 Aan debbo goonɗinɗo, aɗa anndi se aɗa waawi hisinde gora naa ? Aan gorko goonɗinɗo, aɗa anndi se aɗa waawi hisinde deeka naa ?
Waɗude iri jonnde nde Alla hiɗi
17 Ɗum woni ko mbinndanmi kawriiɗe goonɗinɓe fuu kollumi ɓe : Neɗɗo fuu tinnoo wuura hano no Joomiraawo hokkirinoo ɗum laawol wuurude fadde Alla noddude ɗum. 18 Goɗɗo ko Alla noddi ɗum no juulnaaɗo, too, to joomum tefu suuɗude juulnol mum. Nde goɗɗo juulnaaka ko Alla noddi ɗum, to joomum waɗu juulnee. 19 Juulneede he rafi juulneede fuu ngalaa maana mawɗo gom. Ko ɓuri nafude neɗɗo woni tokkude tilsinooje Alla. 20 Neɗɗo fuu jooɗo jonnde mum hinnde wakkati Alla noddunoo ɗum. 21 Fadde Alla noddude ma, nde nii a maccuɗo, to ɗum haɓɓu hoore maa. Amma nde nii a heɓi laawol rimɗineede, too durwu laata dimo. 22 Ngam maccuɗo noddaaɗo warta har Joomiraawo, laatake dimo Joomiraawo. Non duu, dimo fuu noddaaɗo laatake maccuɗo *Almasiihu. 23 Alla soodi on coggu fansaaki caadiingu sanne, ndenne to ngaɗee ko'e mooɗon maccuɓe himɓe. 24 Banndiraaɓe worɓe e rewɓe goonɗinɓe *Almasiihu, neɗɗo mooɗon fuu jooɗo jonnde mum nde jooɗinoo wakkati Alla noddunoo ɗum.
Filla ɓe ɓaŋaaka e ɓe goriraaɓe mum'en maayi
25 Dow ɓe ɓaŋaaka, mi walaa fuu tilsinoore gom ƴuwande kam to Joomiraawo haaloore dow maɓɓe. Amma ngam Joomiraawo yurmake kam waɗi kam kolniiɗo ko mbi'anmi dow maɓɓe nii. 26 Ngam sabbu torraaji gonɗi no tummbi en, miɗo miila ko ɓuri nafude woni neɗɗo fuu jooɗo no worri. 27 Nde nii a haɓɓi, to tefu seerude. Nde nii a haɓɓaay duu, to tefu haɓɓude. 28 Amma nde nii a ɓaŋi naa a ɓaŋaama, a waɗaay gacce. Ɓaŋuɗo e ɓaŋaaɗo fuu torraaji cattuɗi njarta nyannde fuu nder mbuurnam mum'en. Torraaji ɗii duu ngiɗumi hisinde on.
29 Banndiraaɓe am, ko mbi'anmi oon woni wakkati gartol Iisa *Almasiihu ɓadake. Illa joonin, dewluɗo fuu waɗa mbuurnam mum hano dewlaay. 30 Ɓaliniiɗo waɗa hano ɓalinaaki. Gonɗo nder mbelirka ɓerne waɗa hano ɓerne mum metti. Cooduɗo duu waɗa hano njeyaa ko soodi. 31 Nafortooɗo kujje duuniyaaru fuu waɗa hano meeɗaay naforaade ɗe. Ngam duuniyaaru hannden tabbitataa.
32 Ko ngiɗumi woni kison sukkullaaji. Mo dewlaay hakkiltaakona he golle Joomiraawo, ko weli Joomiraawo tan o tefata. 33 Amma dewluɗo, fii duuniyaaru adata hakkillo mum, ko welata deekum tan tefata. 34 Ndenne hakkillo makko senndake. Hano non duu, surbaajo he debbo mo gorum maayi dey dewlaaka, waɗude ko weli Joomiraawo tan adata hakkillo maɓɓe, ngam iɓe tefa ɓe lamna ɓalli maɓɓe e miilooji maɓɓe. Amma debbo dewlaaɗo, fii duuniyaaru adata hakkillo mum, ko welata gorum tan tefata.
35 Mi haalii ɗum ngam nafude on, hanaa ngam ɓillande on. Mi haalani on ɗum ngam mbuuron no haaniri, peŋoɗon e Joomiraawo he ɓerne worre.
36 Nde neɗɗo waɗi alkawal haɓɓande surbaajo mum dey no miila waɗididde he surbaajo oo ko semtini, nde nii joomum waawaa surude hoore mum, nde nii joomum hi'i ko no haani haɓɓana mo, ndenne sey o haɓɓana mo, gaɗol hakke fuu walaa nder majjum. 37 Amma nde joomum haɓɓii anniya nder ɓerne mum wi'i kam ɓaŋataa, kam fukkodotaako he surbaajo mum tawa tilsinaaka, tawa duu no waawa hoore mum, too joomum waɗi ko wooɗi. 38 Ndenne ɓaŋuɗo surbaajo mum oo waɗi ko wooɗi, amma nde nii o ɓaŋaayno mo non, nden o waɗannoo ko ɓuri wodde.
39 Ɓoggol dewngal no haɓɓa debbo e gorum nde nii goriiko no foofa. Amma nde goriiko maayi, omo waawi heɓude giɗɗo mo gom, dewla mo. Amma tilay sey tawee gorko dewloowo mo oo no goonɗinɗo Iisa. 40 Amma ngam mi tabbintini ko *Ruuhu Alla no wondi he am, ko etumi ndaarumi woni, nde nii debbo oo dewlaaka, nden o ɓurannoo nannde belɗum.
* 7:10-11 7.10-11 Daaru Matta 5.32 ; 19.9 ; Markus 10.11-12 ; Luka 16.18.