15
Ana Jisos yiimi go esamahr Pailet, nne a Rom no jo fili Juda
(Mat 27:1-2,11-14; Luk 23:1-5; Jon 18:28-38)
1 Etoono efungfu behko atubesi abalimajom, atꞌtibi ba atahm, anebkul nfam, a atul bako ba esub kehm toobo ana bo bahke limi. Bo kehm kake Jisos agbekobo, kehm-e rodo, tahm a ne, song kak Pailet go ebo.
2 Pailet kehm-e bahbe re, “Wo wo li ntul no Jusa?”
Jisos kehm taame re, “Ee, me wo.”
3 Atubesi abalimajom bao ona kehm kehme eltooro nsol gbalee, fere jo ka-e ebi.
4 Pailet kehm kpe bahb Jisos re, “A nehm faanga? A nehme wuk ebi ji bo kp-a kaka?”
5 Jisos kpeem faange ejumjum. Pailet kehm-e kpoko esi area.
Elam ji bo kimi re bo wul Jisos
(Mat 27:15-26; Luk 23:13-25; Jon 18:39-19:16)
6 Ngare elkak (Pasova) anyehng anyehng Pailet jo yehke nne a ngbekobo awohng yake, no bo lꞌseb.
7 Ngare nyio ona nne awohng woomo go ngbekobo, no bo jo lung-e re Barabas, budu ate ebe ba jo wul ane, eji bo jo jokko ejahbe.
8 Eji ellong ane kame no ba rur, bo kehm tongo Pailet re, á yehke nne awohng. Ano wo eljini ene jolo no, ni á jo kono ellimi.
9 Pailet kehm bahbe bo re, “Ń kpꞌsebe re me n yehke ntul no Jus ka-na?”
10 Á jo kahne re, atubesi abalimajom ebyake Jisos ka-e, tib eji á jo teele bo ala.
11 Atubesi abalimajom kehm nyare ellong ane bao, eji bo lꞌgbiingi Pailet, á yehke Barabas yake, fere wul Jisos.
12 Pailet kehm kpe bung tong ellong ane bao re, “Jen ji ń kpꞌsebe re me n lim nne noa no ń kp-e lungu re ntul no Jus?”
13 Bo kehm rabe re, “Kum-e go ekros!”
14 Pailet kehm bahbe re, “Anv, jen ji á ma lꞌlim?”
Bo kehm kpe rabe tiim re, “Kum-e go ekros!”
15 Pailet jo sebe re, ellong ane bao bel eyebatahng, owo á kehm yehke Barabas yake, yake Jisos ka, bo dv-e. Bo dv-e kan a me, Pailet rod-e, kak nsoja go abo re bo song kum-e go ekros.
Ana bo nyoko Jisos
(Mat 27:27-31; Jon 19:2-3)
16 Nsoja nyio kehm rodo Jisos, yange a ne go nlaaga ntubesi ejahbe. Bo kehm lungu ellong nsoja nehko re bo ba.
17 Bo kehm kake Jisos mbilibili ekpawobo ana ji atul jo kono elkake, kehm tahnge ekpasi akpiri, ba konng-e go esi.
18 Bo kehm-e kehme nnyo mia kak re, “Wo noaa, ntul ewahra?”
19 Bo kehm koko ebti, jo rum-e go esi, kehm kehme atel so wohng-e, jo gbo jamm-e alahng, are bo kp-e kake na.
20 Bo nohk-e kan a rahke, bo kehm-e yehke ekpawobo jio, kehm feere a nsol enye kak-e, tahm a ne re bo song kum-e go ekros.
Ana bo kumu Jisos go ekros
(Mat 27:32-44; Luk 23:26-43; Jon 19:17-27)
21 Eji bo fi mbang mbang, bo kehm nyehne nne no bo jo lung-e re Saimon ji lohng mmojahbe noko kpꞌbake go Jeusalem. Bo kehm-e bobo re á sol ekros ji Jisos. Saimon jolo nne a Sirin, ye wo jele Aleksanda, a Rufus.
22 Bo kehm koko Jisos tahm a ne go edi ji bo jo lung re Golgota, ji lohngo re Edi Nkpakesi.
23 Owo bo gare re bo ka-e amahm semme anyane nya bo kpo lung re mmir. Jisos tikem wo.
24 Bo kehm-e kumu go ekros, rod abomo enye bum, fere tub elfaange re bo kahn ana nne awohng awohng bahke koko.
25 Jolo nkaranka esehmwubu nyi efungfu nyi bo kum-e go ekros.
26 Ejum ji wahng ka bo kum-e lake go ekros, ji ji bo nyono go ekros re, “A wo li ntul no Jus.”
27 Bo tob kumu awulane, ane abal lake ona, noko, bo kum-e go ege ejang eboblum, noko go ege ejang ebobkal.
28 Ana wo li ellum ni nnyehnamahr Esowo bungu no go nkꞌkula ngare re, “Bo bahk-e fange kak go ellong abi ane.” Ni ni a, ma lohko jol.
29 Ane ba jo sehng mbang jo tiib-e abo, fere jo su-e re, “A tongo re, a bahke wake etahk Esowo, fere tuungu si ji nfenfe go nfung era.
30 Tahre elna, wo badde go ekros me!”
31 Atubesi abalimajom, a atꞌtibi ba atahm jo tꞌtob nyok-e fvfo, fere jo bung atemtem re, “Á kpo tahre ane bako. Yefono nehm ma tahre elne.
32 Nong, wahr nyehn ana Kraist, ntul no Israel, bahke badde go ekros ba, eji e lꞌtaame tv-e.”
Ane ba, bo tob kum bo go akros fvfo jo tꞌtob su Jisos.
Ana Jisos kpo no
(Mat 27:45-56; Luk 23:44-49; Jon 19:28-30)
33 Eji efin ma yiimi, ejannge kehm gboko go ejahbe jio kpee, ji tete biingi awa na ara.
34 Nkaranka era nyi elgung Jisos kehm rabe wꞌwahre wꞌwahre re, “Eloi eloi lama sabaktani!” ji lohngo re, “Nsoo, nsoo, jen ji wahng ka a ma-m yake anae?”
35 Eji egom ane bandiki ba jolo ona wuku alum nya Jisos bungu no, bo kehm bungu re, “Wuken, á kpi Elaija lung.”
36 Nne awohng kehm beke song ko ndꞌdahng, suku go amahm, tung go esi ebti, kehm tabe ton Jisos go ege a nnyo re á yab. Á kehm bungu re, “Nong, wahr tohko nyꞌnyehn, joare Elaija bahke bake, ba fon-e go ekros.”
37 Jisos kehm soro rabe, soro kpo.
38 Ekpiki ji bo tohko go etahk Esowo kehm soro yang, bomo ero tete ba jahm ndi.
39 Eji ntubesi a nsoja no yiimi ona wane go ekros nyehne ana Jisos kpo no, á kehm bungu re, “Nne noa ana lohko jol Mmon Esowo!”
40 Anebkal bako jolo ona, ba yiimi go fee, jo nyehn, Salome a Meri ji lohng go Magdala, go Meri nnyehn a Joses abola Jems, ji jolo mmonse. Bo tob woomo go ellong nio.
41 Bo jo toono Jisos ngare nyi á jolo go Galili, fere jo kak-e ebo. Ellong anebkal bako ba tob toono Jisos ba go Jeusalem fvfo, tob jolo o.
Ana bo kake Jisos go elahm
(Mat 27:57-61; Luk 23:50-56; Jon 19:38-42)
42 Efung bi bo kpo toobo ebjing bi elkak Pasova, bi sene efung Esabat,
43 owo Josef ji lohng go Arimatia kehm bake. Á jolo nlamalam no jo sahb lꞌlub ane. Á jo siki elbake nio ni etul bi Esowo. Josef jo sahb tahm song kpiri ntul a Pailet, kehm-e bahbe re á lub taame, á song fono ekv ji Jisos.
44 Pailet kehm-e sahb kpꞌkpo esi, eji á wuku re, Jisos ebtahr kpꞌkpo. Á kehm lungu ntubesi a nsoja, kehm-e bahbe, joare yebtahr kpꞌkpo.
45 Eji Pailet wuku goji ntubesi a nsoja noo re, yeblohko kpo, á kehm tongo Josef re, á song fono ekv ji Jisos, song a ji.
46 Josef kehm gunu mbarebara mbomo, kehm song fono ekv ji Jisos, fere kpennge mbomo mio, rod tahm a ji, song kak go elahm bi bo rahme go ekpartal. Á kehm bannge eltal, bulu go nnyo elahm.
47 Meri ji lohng go Magdala, abola Meri nnyehn Joses, bo jo kpuru re bo nyehn edi ji bo kake Jisos.